Putopis: Island /
Ako bi postojao izbor za najljepšu zemlju na svijetu, konkurencija bi bila velika ali bi se Island sigurno našao u samom vrhu liste. Mala ostrvska zemlja u Atlanskom okeanu blagoslovljena je prirodom nemjerljive ljepote i raznolikosti, kao i kontrasta koji se rijetko gdje mogu naći. Vulkani i glečeri, termalni izvori i ledeni vodopadi, nepregledne zelene ravnice i dramatične litice koje se obrušavaju u okean.
Ljeti je dan, beskrajni dan koji ne prestaje. Zimi je noć koja traje i traje. Prvo svjetlo se nazire tek oko 10 sati ujutro, a smrkava se već u 15h. Ja sam imala tu sreću da posjetim Island dva puta u zimskom periodu. Iako je dan kratak, uz malo sreće možete stići da obiđete Rejkjavik i okolinu. Kažem uz malo sreće jer su vremenske prilike nepredvidljive. Ujutro može padati kiša, poslijepodne sijati sunce, uveče može početi da duva vjetar ili da pada snijeg. Ali kakvo god bilo vrijeme, budite uvjereni da je hladno. Dnevne temperature su obično u blagom minusu, a noću se spuštaju i do -15 stepeni Celzijusa.
Glavni grad Islanda je Rejkjavik. Smješten na obali okeana, sa šarmantnom arhitekturom koja je najbliža skandinavskoj, ovo je grad mirnih, tihih i srdačnih ljudi.
U mojoj prvoj šetnji po Rejkjaviku, jedna od stvari koje sam primjetila je da oko kuća uglavnom nema ograda, a sve građevine imaju velike prozore i nigdje nećete vidjeti spuštene zavjese. Pitala sam zar im nije neprijatno da budu tako izloženi, svi koji prolaze ih mogu vidjeti. Da, mogli bi, odgovorili su, ali niko zapravo ne gleda. Ne interesuje ih šta se dešava u vašem stanu i vašem životu. Islanđani će vas pozdraviti u prolazu, nasmijati se, ali gdje idete i šta radite ih ne interesuje.
Stanovnici Islanda su veoma opušteni i tihi. Nema dozivanja po ulicama, nema vike. Nama Balkancima može biti čudno da niko ne trubi u automobilu iza vas ako se samo upalilo žuto svjetlo na semaforu. Svi strpljivo čekaju u redu. Imala sam priliku da se nađem u saobraćajnoj gužvi i način na koji su se vozači organizovali i propuštali jedni druge naizmjenično, meni je bio gotovo šokantan, ali zapravo vrlo logičan.
Zakoni se poštuju, korupcije nema. Poštovanje zakona je toliko prirodno za Islanđane da recimo nikome ne pada na pamet da se parkira na trotoaru ili mjestu za invalide ili da prosto stane na sred ulice i upali žmigavce. Stopa kriminala je zanemarljivo mala. Zatvori ne postoje, makar ne u onom smislu koji je nama poznat. Oni koji su prekršili zakon upućuju se u udaljene djelove ostrva gdje žive u kućama oko kojih, pogađate, nema ograda. U jednom od poznatijih “zatvora” boravi oko 100 zatvorenika a čuva ih tek nekoliko stražara. Island je takođe zemlja koja nema vojsku. Postoji obalska straža i specijalna jedinica nazvana Vikinški odred, dok vojske u klasičnom smislu te riječi nema. To nije čudno budući da Island nije učestvovao u ratovima, čak u njihovom ustavu ne postoji mehanizam za objavu rata.
Na ovom ostrvu vulkanskog porijekla, živi oko 350 hiljada stanovnika. Najviše je Islanđana a najveća nacionalna manjina su Poljaci. Island ima jednu od najzdravijih i najrazvijenijih svjetskih ekonomija, pa nije čudno da su cijene mnogo veće nego kod nas.
Prosječna plata na Islasndu je oko 3000 eura
Prosječna plata je oko 3000 eura. Poređenja radi, cijene u prodavnicama su: pakovanje hljeba 550 kruna, što je oko 3.50 eura, litar mlijeka je oko 350 kruna, nešto više od 2 eura, čokolada od 100g oko 490 kruna, nešto više od 3 eura. Cijene u restoranima su takođe mnogo više nego kod nas, a naročito je skup alkohol.
Islanđani nemaju kulturu šopinga i hiperkonzumerizma. Ovdje treba kupiti zimsku garderobu islandskih brendova jer je veoma kvalitetna ali za sve treba izdvojiti značajnu sumu novca. Jakne su i do 1500 eura, a za dobar skafander mora se izdvojiti i do 3000 eura.
Ono u čemu Islanđani uživaju su odlasci na bazene sa termalnom vodom koji postoje u svakom dijelu Rejkjavika. Nakon radnog dana, obično će poći u sportski centar, odraditi trening u teretani a zatim uživati u toplim bazenima. Sportski centri uglavnom imaju i Spa, pa se Islanđani rado opuštaju u brojnim saunama i parnim kupatilima.
Većina islandskog stanovništva su potomci prvobitnih nordijskih i gelskih doseljenika. Islandski jezik ćete teško razumjeti ukoliko ne govorite neki od skandinavskih jezika, a najbliži je nekim dijalektima norveškog. Jedan od najpoznatijih simbola islandske kulture su srednjovjekovne islandske sage, a posebno zbirka Sage o Islanđanima koje se smatraju biserom srednjovjekovnog literarnog stvaralaštva na tlu sjeverne Evrope.
Glavna ulica Rejkjavika je Laugavegur. To je pješačka i šoping zona a u ovo doba godine ukrašena novogodišnjom dekoracijom izgleda posebno lijepo. Njome možete došetati i do, vjerovatno najpoznatijeg, simbola Rejkjavika, velelepne katedrale Halgrimskirkja. Ostala sam zadivljena njenom monumentalnošću i činjenicom da je i u svojoj veličanstvenosti - jednostavna. Baš kao i Island.
Iz Rejkjavika možete lako, ali ne uvijek i brzo posjetiti okolne atrakcije, jer su izleti uvijek uslovljeni vremenskim prilikama. Ono što se ne smije propustiti je obilazak tzv. Zlatnog kruga. Uz lagani ritam vožnje, ovo može biti lijep cjelodnevni izlet, na kojem ćete vidjeti Thingvelir, nacionalni park, predio sa gejzirima koji su zaista čarobni, impresivni vodopad Gulfos i voziti se kroz jedan od najljepših pejzaža ove zemlje.
Uz malo dužu vožnju, adekvatnu opremu i uz uslov da vremenske prilike dozvoljavaju, šetnja po glečeru i kroz ledene pećine je nešto što se ne propušta. Tu ćete doživjeti prirodu u svoj njenoj brutalnoj ljepoti. Nažalost, ne može se prenabregnuti činjenica da ova čuda prirode ubrzano nestaju. Globalno zagrijavanje čini da se glečeri tope velikom brzinom i ukoliko se uskoro ne preduzmu akcije kojima će se smanjiti emisija gasova staklene bašte, ove čudesne gorostase uskoro nećemo moći da vidimo uživo.
Kada ste u Rejkjaviku, jedan dan izdvojite da se obavezno posvetite boravku u Plavoj laguni. Ovo je još jedno čudo prirode koja je Island tako izdašno darovao. Izvor termalne vode koja izvire na oko 2000 m dubine, sa temperaturom od 38 stepeni Celzijusa, obojila je dno u svjetloplavu boju. Dodajte tom ambijentu okolni snijeg i dobijamo scenografiju za bajku.
Nebeski spektakl - polarna svjetlost
A ako baš imate sreće, Aurora Borealis će odigrati svoj čarobni ples za vas. Polarna svjetlost je doživljaj koji će vam zauvijek ostati u sjećanju. Možete pokušati da je "ulovite" i u gradu, obično na rtu na kojem se nalazi svjetionik Grota, jer je za potpun doživljaj potrebno da budete na mjestu na kojem nema mnogo gradskog svijetla. Još ljepše je otići van grada i uživati u ovom nebeskom spektaklu gdje će doživljaj biti potpun. Imala sam priliku da je ugledam posljednje večeri svog boravka na Islandu i taj trenutak nosim kao jednu od najdražih uspomena.
Bilo da ste zaljubljenik u prirodu, ljubitelj adrenalinskih tura, volite šetnje gradom i opuštanje u toplim bazenima ili imate želju da vidite polarnu svjetlost, Island je definitivno destinacija za vas. Znam da za mene jeste i jedva čekam da se ponovo vratim.
