Angažovanje crnogorske dijaspore za razvoj zemlje

Doznake – donacije / remintance

Veoma je važno pridati značaj našim iseljenicima, odnosno dijaspori, i prilivu doznaka i donacija. Prenosim vam rezultate  istraživanja sprovedenog u formi anketa od strane NVO udruženja “Institut za razvoj kulture” rađenog s ciljem dolaženja do jasnije slike stvarnog preliva novčanih sredstava u Državi od strane naših iseljenika, preciznijih podataka i jasnije percepcije, kao i da upoznamo dijasporu i širu javnost sa objavljenim podacima  Centralne Banke Crne Gore o prilivu doznaka.

Poznato nam je da naši iseljenici šalju  novčana sredstva u svoju domovinu putem tranfera novca preko računa za međunarodne platne transakcije, kompanija koje vrše usluge brzog tranfera novca kao što su “Western Union, MoneyGram, RIA. Takođe, u prethodnom periodu kao i sada naši iseljenici šalju novac preko rodbine, prijatelja i poznanika. Ovaj način, odnosno metoda, slanja novca dosta otežava mogućnost da imamo jasniju sliku stvarnog preliva novčanih sredstava u Državi od strane naših iseljenika.

Enisa Murseli Gjokaj, međunarodni konsultant

U toku našeg istraživanja za priliv novčanih sredstava odnosno doznaka (donacija) u Crnoj Gori, došli smo do zaključka da postoje razne metode slanja doznaka (donacija). Možemo izvršiti razvrstavanje na “Pojedinačne doznake (donacije)” – kada se novčana sredstva tj. doznake šalju za potrebe domaćinstva; “Kolektivne doznake (donacije)” – kada se sredstva sakupe u organizovanoj formi, gdje participiraju razne organizacije iz dijaspore, za potrebe izgradnje objekata s posebnim značajem, za liječenje ljudi, stipendije i ostalo; “Filantropija doznake (donacije)” - kada naši iseljenici koji žive u inostranstvu dodjeljuju doznake u formi pomoći za određeni projekat ili program za dobrobit društva. 

Država Crna Gora sa svim svojim institucijama, uključujući agenciju za dijasporu, ambasade i konzularna predstavništva u saradnji sa Centralnom Bankom Crne Gore i drugim finansijskim institucijama mora stvoriti stabilno i povoljno tržište, da naši iseljenici iz dijaspore bez dodatnih administrativnih poteškoća dođu da investiraju u svoju domovinu, jer njihovo znanje i iskustvo koje su stekli u zapadnim zemljama su za nas od  neprocjenjive vrijednosti.

Metodologija koju smo koristili

Metodologiju koju smo koristili je istraživanje koje se  bazira na anketi koju su popunili naši iseljenici iz dijaspore, sastojeći se od 14 pitanja. Anketa je stvorena na platformi Surveynuts.com, podijeljena na Instagram stranici “Instituta za razvoj kulture” i isto tako podijeljena na viber,  prijateljima i porodici koji žive u dijaspori. Anketa je bila anonimna, neophodno je bilo navesti  trenutno  mjesto, tj. grad gdje živi iseljenik. Od datih podataka  možemo zaključiti da su anketu popunili ljudi iz Amerike, Kanade, Njemačke, Italije, Norveške, Švedske, Luksemburga i Australije. 

U našem istraživanju smo koristili i podatke Svjetske banke, kao i Centralne banke Crne Gore u vezi grafikona priliva doznaka (donacija) u Crnu Goru, takođe smo iskoristili i bazu podataka Monstata. 

Koliko često iseljenici posjećuju domovinu?

Na pitanje koliko često posjećuju svoju domovinu, naši iseljenici iz dijaspore su odgovorili 58.82% da dolaze u Crnu Goru jednom godišnje, 33.33% da dolaze dva puta godišnje a 7.88% da dolaze više puta godišnje u Crnu Goru. Mlađa generacija dijaspore ili generacija koja je rođena tamo gleda Crnu Goru kao povoljnu turističku destinaciju, ali ne i kao zemlju u kojoj bi došli da žive ili investirali.

Kada i zašto su otišli iz Crne Gore

Jedno od četrnaest pitanja u anketi za iseljenike iz Crne Gore je bilo  “Kada i zašto su otišli iz Crne Gore”. Na to pitanje “kada ste emigrirali iz Crne Gore” - 19.61% učesnika su odgovorili da je to bilo u periodu od 1960. do 1980. god., 41.18% da je to bilo od  1980. do 1999. god., 33.33% ispitanika je odgovorilo od 2000-2022, a samo 5.88 % ispitanika su rođeni van Crne Gore, odnosno u zemlji gdje su njihovi roditelji emigrirali. Istraživanje je pokazalo da ljudi koji su emigrirali od 1960-1980 su to uradili zbog ekonomskih razloga, udali/oženili ili za potragom za boljim životom. Oni koji su emigrirali 1980-1999 god. glavni razlog je bio politička situacija i nestabilnost regiona. Naši građani koji su emigrirali 2000-2022 god. učinili su to zbog traženja boljeg života, bolje zarade i ekonomske stabilnosti.

Anketa je sprovedena i na drugoj i trećoj generaciji koje su rođene vani.

Investiranje dijaspore u Crnu Goru

Na pitanje da li ste do sada uložili odnosno investirali u vašem rodnom kraju tj. u gradu odakle dolazite iz Crne Gore, 58.82% je odgovorilo da, a 41.18% da nijesu do sada investirali u domovinu.  Trošenje para u domovini zavisi od nekoliko faktora, okolnostima i različitim vremenskim periodima. Na osnovu ovog istraživanja smo mogli da zaključimo, da novčana sredstva koje dolaze iz dijaspore jako utiču na rast privrede pogotovo u ruralnim sredinama, gdje je jako teško doći to novčanih sredstava. Nažalost, možemo da konstatujemo da samo 3 od 50 mladih ljudi planiraju da investiraju u domovinu roditelja, iako imaju nasljeđe u Crnoj Gori - kuću/imanje, isti ne planiraju da se vrate i da žive u Crnoj Gori.

Na pitanje u kojoj privrednoj grani ste investirali u Crnoj Gori, 44.9% od ispitanika su odgovorili u izgradnju kuće, 16.33% u kupovinu nekrenina tj. imanja, 6.12% u neki biznis, 10.2% u kup16.3u luksuznih motornih vozila (auto, motori), 4.08% u poljoprivredne mašine, i 18.37% u nešto drugo. 

Kroz izvještaje Centralne banke Crne Gore koje uređuju ovu oblast, može da se vidi da priliv doznaka je direktno povezan sa doprinosom dijaspore. Iznos doznaka za 2021. godinu je premašilo 13,7% BDP-a zemlje, a 2022. godine premašilo 14,37% BDP-a zemlje, a što se tiče regiona doznake za 2022. godinu su premašile 12,9 biliona $.

Istraživanje doznaka je veoma važno za ekonomiju Crne Gore, zato smo se odlučili napraviti ovo istraživanje doznaka/donacija kako bismo lakše došli do saznanja gdje se troše doznake. Kad bi Crna Gora imala stabilniju ekonomiju doznake/donacija ne bi trebalo da se koriste za potrošnju za kupovinu prehrambenih proizvoda, odjeće i ljekova, nego da se više koncentrišu na ulaganje u obrazovanje, otvaranje novih biznisa, kako bi se povećalo zapošljavanje građana.

Na pitanje kome šaljete novčana sredstva u Crnu Goru, 37.5% od naših ispitanika je odgovorilo da šalju svojim roditeljima, 8.33% je odgovorilo supružnicima, 6.25% djeci, 29.17% rodbini i 18.75% poznanicima.

Slanje novčanih sredstava iz dijaspore u matičnu državu, kako smo gore naveli, vrši se korišćenjem različitih transfera, troškovi transfera odnosno provizija za dijasporu preko banaka i drugih kanala nijesu zanemarljivi bez obzira na količinu novca. Kao što smo mogli primjetitigodine pandemije covid-19 tj. 2021. i 2022. godina su bile rekordne godine za slanje doznaka, što je povećalo značajno procenat doznaka. 

Na žalost o doprinosu naših iseljenika iz dijaspore i održavanju kontakata sa matičnom zemljom se ne govori dovoljno, ali u poređenju sa velikim prihodom u zemlji od dijaspore, ova diskusija ostaje nejasna, posebno od strane predstavnika državnih institucija (Agencija za dijasporu, Ministarstva ekonomije). Zabrinjavajuće je što nemamo dodatnih informacija o doprinosu dijaspore u Crnoj Gori, osim preko informacija koja plasira Centralna banka Crne Gore, a smatramo da treba da se uključe i lokalne uprave i direktno ministarstvo manjina, ekonomije i ostali. Generalno ne postoji kredibilna statistika od strane Države.

Zaključak ankete NVO udruženja “Institut za razvoj i kulturu”

Sigurno još dugo dijaspora će nastaviti da bude jedan od najvećih oslonaca Crne Gore, prije svega to se najbolje vidi kod velike količine novčanih sredstava koje se šalju u zemlju.

Iz izvještaja Centralne banke Crne Gore i Svjetske Banke, ali i iz našeg upitnika koji je sprovelo NVO udruženje “Institut za razvoj i kulturu”, primjećeno je da dijaspora aktivno šalje novac u matičnu državu i tako pomažu porodici i njihovim zahtjeva, a samim tim indirektno utiče pozitivno na privredu. 

U razgovorima sa predstavnicima dijaspore, jasno je da Crna Gora nije primijenila nikakvu odgovarajuću politiku koja kanališe doznake ka razvoju zemlje. S obzirom na to da broj doznaka kontinuirano raste, država mora preduzeti inicijative za stvaranje prostora kako bi animirali društvo za pravilno korišćenje doznaka koje pomažu razvoju zemlje. Ovo istraživanje je potvrdilo da je veći izazov mobilisati bogatstvo dijaspore. Po nama, nadležne institucije trebaju organizovati radionice i  konferencije koje će imati za cilj podizanje svjesti o potencijalnoj saradnji sa dijasporom. Ovakav način rada olakšaće sa povezivanjem i usklađivanjem lokalnih pružalaca usluga i poslovnih partnera iz dijaspore.

Na pitanje kome šaljete novčana sredstva u Crnu Goru, 37.5% od naših ispitanika je odgovorilo da šalju svojim roditeljima, 8.33% je odgovorilo supružnicima, 6.25% djeci, 29.17% rodbini i 18.75% poznanicima

Preporuke za bolju saradnju i network 

Uloga dijaspore i priliv doznaka ostaju veoma važan faktor za životnu egzistenciju porodica i kompletnu ekonomiju u Crnoj Gori. Međutim, investicije dijaspore u dugoročne projekte i otvaranje profitabilnih poslova uticale bi na zapošljavanje i rast lokalne ekonomije ali i rast ličnih dodataka.

Slanje novčanih sredstava se naravno mora obaviti uz prethodnu informaciju iz bezbjednih izvora i ne bi trebalo da se zasniva na podacima socijalnih mreža ili samo na osnovu razgovora sa članovima porodica i prijatelja. Priliv doznaka ne bi trebao da utiče na neaktivnost na tržištu rada, već da bude  booster otvaranjem novih biznisa i preduzetnika za veću finansijsku stabilnost porodične ekonomije ali i šire.

Doznake koje se šalju u roku od godinu dana su velike u Crnoj Gori, i obrnuto troškovi transfera u različitim finansijskim institucijama su prilično visoki. Koordinacija i kreiranje zajedničkih politika između vladinih institucija, Agencije za dijasporu, konzularnih odjeljenja i Centralne Banke u vezi sa troškovima usluga (slanje doznaka iz dijaspore) motivisalo bi dijasporu da još više doprinese. 

Naše iseljenike, kako smo vidjeli u upitnicima, interesuje program “peer to peer diaspora mentorship” čiji je cilj korišćenje virtuelnih trening sesija za upoznavanje i razmjenu ideja i iskustava i razmatranje mogućnosti za dalje umrežavanje i saradnju između predstavnika poslovnog sektora i mentora dijaspore, kao i korišćenje potencijala izlaganja novim idejama i radnim metodologijama koje nudi dijaspora.