Bratislava je mjesto stvoreno za istinske hedoniste. Grad za ljude koji vole život i udišu ga punim plućima. Kada su slavnog pisca Hansa Kristijana Andersena, koji je bio u posjeti Bratislavi, mještani zamolili da im ispriča neku čudesnu priču on je odgovorio »Vaš grad je čudesna priča za sebe«. Slavni ljubavnik i pustolov Đakomo Kazanova kazao je da je Bratislava najljepši grad u Evropi.
Bratislava danas ima oko 430.000 hiljada stanovnika, dok u široj gradskoj zoni živi još oko 200.000 ljudi. Dijeli se na staro gradsko jezgro i novi grad. Stari dio grada podsjeća na gradska jezgra većine srednjoevropskih gradova. Ono po čemu se centar Bratislave razlikuje od drugih jeste toplina i duh koji grad i ljudi imaju i neiscrpno pružaju. Novi dio grada, podsjeća na moderne evropske metropole. Široki bulevari, poslovni i stambeni blokovi koji niču na sve strane govore da je Bratislava grad koji se ubrzano širi. Slovačka prijestonica je veoma interesantna turistima, a njih milion godišnje posjeti ovaj grad. Bratislava je mjesto stvoreno za istinske hedoniste. Grad za ljude koji vole život i udišu ga punim plućima. Kada su slavnog pisca Hansa Kristijana Andersena, koji je bio u posjeti Bratislavi, mještani zamolili da im ispriča neku čudesnu priču on je odgovorio »Vaš grad je čudesna priča za sebe«. Slavni ljubavnik i pustolov Đakomo Kazanova kazao je da je Bratislava najljepši grad u Evropi.
Bratislava nije megalopolis. Ali nije ni palanka. Nalazi se na onoj divnoj granici kada prestaje da biva grad željan velikih dešavanja, a u isto vrijeme oslobođen one strašne gužve. Mnogi ljudi koje poznajem nijesu bili u Bratislavi, iako su često bili po srednjoj Evropi, posebno u Beču koji je udaljen nekih 40-tak minuta vožnje. Vjerovatno im je nedostajala dobra preporuka ili – želja da izađu iz okvira poznatog, pa makar to bilo u vidu jednodnevnog izleta. Nas desetak navijača koji širom Evrope bodrimo crnogorsku reprezentaciju odlučili smo se da uoči meča sa Česima u Olomucu, dva dana budemo u Bratislavi. Meni je to bio treći put da boravim u gradu i ovaj boravak mi je još više učvrstio mišljenje da Bratislavu morate da vidite. Ne sumnjam da ćete uživati i naći nešto što će vam ostati u divnom sjećanju.
Nacionalni teatarUkoliko o Slovacima sudite na osnovu predrasuda o kojima ste mogli da slušate od starijih, koji pamte slovačke ekskurzije, onda ste u grdnoj zabludi. Ljudi su izuzetno predusretljivi, slobodni i veseli. I ono što posebno treba istaći vaspitani i uljudni. Osmjeh dobrodošlice na njihovim licima jasno se čita prilikom svakog razgovora. Njega ćete sresti kod prolaznika koje zaustavite da upitate za neku ulicu, kod kelnera u lokalima, službenika u bankama i poštama, prodavaca u tržnim centrima. Sa prozora ponekad proviri neka gospođa, osmjehne i mahne u znak pozdrava. Slovaci su ljubazni i prijatni, a prema gostima i posjetiocima prilično predusretljivi. Stanovnici slovačke prijestonice ponosni su na svoj grad. Nakon obilaska grada, upoznavanja sa njegovim kulturno-istorijskim spomenicima i znamenitostima, specifičnostima i ljepotama i sami smo shvatili da su potpuno u pravu.
Bratislava je grad koji se ubrzano širi. Granica do koje će se Bratislava širiti ka jugu je ujedno i linija razgraničenja Slovačke i Austrije, udaljena desetak minuta vožnje od stambenih blokova. Vedrina i dobro rasploženje zrače na svakom koraku, bilo da srijećete domicilno stanovništvo bilo da srijećete brojne turiste iz svih krajeva Evrope. Glavni trg, Sahat-kula, Jevrejska ulica... puni su ljudi koji žure da fotoaparatom ili kamerom ovjekovječe svoj boravak u Bratislavi.
Tvrđava-Bratislavski gradToplina Srednje Evrope
Bratislava ima arhitektonsku prepoznatljivostsrednjoevropskih gradova, njihovu toplinu i smirenost. Ukoliko volite Novi Sad, Budimpeštu, Zagreb ili Prag, sasvim sam siguran da ćete Bratislavu zavoljeti vrlo brzo. Skoro cijeli centar grada je pješačka zona. To mi se mnogo dopalo, pa smo uprkos jakom suncu mogli nesmetano da šetamo i divimo se ljepoti grada. Javni promet čine autobusi, tramvaji i trolejbusi. Voze tačno po redu vožnje, uredni su i nema gužvi. Ukoliko nemate živaca da čekate javni prevoz, tu je uvijek Uber sa najpovoljnijim cijenama prevoza i taksistima koji vas neće gnjaviti pričom. Interesantno nam je bilo, dok smo šetali gradom, da nijesmo primijetili male markete, dućane, pekare i brze hrane. Slovaci se snabdijevaju u velikim supermarketima i tržnim centrima, a ako želite da jedete možete svratiti u restorane ili barove, jer većina njih ima i kuhinju.
Cijene su, i za naš standard, pristupačne. U neposrednoj blizini centra nalazi se predivna Grasalkovič palata, koja služi kao rezidencija predsjednika države. Sa dvorišne strane palate nalazi se lijep park sa fontanama i mnogo zelenila gdje možete odmarati u miru i tišini. Interesantno je da je palata Graskalovič dobila ime po plemiću hrvatskog porijekla.
Jedna od znamenitosti Bratislave je i katedrala Sv. Martina, gotska građevina, koja se nalazi neposredno ispod gradskih bedema. Gradnja ovog velelepnog hrama započela je 1221. godine, a sadašnji spoljni gotski izgled dobila je nakon rekonstrukcije 1452. Unutrašnjost je početkom 18. vijeka pretvorena u barokni stil, a 1865. dobija sadašnji neo-gotski stil. Katedralu krase brojni vitraži koji crkvi daju mističan izgled, kao i slike i skulpture koje dočaravaju scene iz života svetaca.
Ovaj gotički hram služio je za krunisanje kraljeva među kojima su Maksimilijan, Leopold, Jozef i Marija Terezija. Katedrala je poznata po priči o svojim zvonima koja su tokom Prvog svjetskog rata bila istopljena da bi se od njih pravili - topovi. Samo je jedno zvono ostalo sačuvano da bi zvonilo tokom crkvenih obreda. Prije nekih dvije decenije postavljene su njihove replike, a izradu svakog zvona finansirala je po jedna susjedna zemlja. Tako je zvono Sveta Margareta dar Mađarske, Sveti Vladimir – Ukrajine, zvono Marija Terezija – Austrije, Ivan Pavle – Poljske, a Sveti Vojteh – Češke.
Novi mostAko volite autentične srednjovjekovnev krčme i pivnice u Bratislavi možete naći nekoliko sjajnih, sa odličnim pivom i još boljim pivskim menijem. Ono što posebno godi mladim ljudima (ne samo godinama već i duhom) jeste velik izbor mjesta za provod. I to ne bilo kakav već vrhunski. Kakvu god muziku ili ambijent da volite nećete biti uskraćeni za mjesto po meraku. Poneki kutak nađe se za ljubitelje latino ritma, žestokog roka, laganog popa, diska, repa i hip-hopa, pa do mjesta sa autentičnim slovačkim ambijentom, muzikom i hranom. Bratislava je veoma interesantna ljudima sa zapada. Studenti dolaze ovamo zbog dobrog, a jeftinog provoda. Multinacionalne kompanije imaju svoja predstavništva jer je Slovačka interesantna investitorima kao jedna od najrazvijenijih zemalja u regionu. Bratislavu treba posjetiti, kako bi njene čari osjetili na najbolji način. Taman kad se naviknete na ambijent i mislite da ste »izgustirali grad« pojavi se nešto novo. Ili još bolje – neko novi. Slovaci i Slovakinje su veoma slobodni i komunikativni. Bez uštogljensoti i malograđanskih kompleksa djevojke i mladići igraju, ramjenjuju brojeve telefona i – nježnosti. Evropski duh i seksualna revolucija ostavili su ovdje dubok trag na opštu radost stanovnika, ali i gostiju slovačke prijestonice. Jedan od zaljubljenika u Bratislavu bio je i slavni nobelovac Ernest Hemingvej. On je u gradu imao omiljeni lokal »Havana club« u kojem je ispijao koktel »mohito«. U gradu kruži legenda da je Hemingvej govorio da je najbolji mohito van Havane pio upravo u – Bratislavi. Nekada se u ovom lokalu, na mjestu gdje je Hemingvej volio da sjedi, nalazila bista slavnog pisca pored koje su se turisti rado fotografisali. Sada je na tom mjestu restoran bar »Casa del Havana«, ali u njemu, nažalost, više nema čuvene statue. Kao što ranije napisah, treći put sam bio u Bratislavi, i ovaj grad me iznova zadivio nekim svojim specifičnostima. Siguran sam da ću ga opet posjetiti i uživati u njegovim čarima. Nadam se da je ova reportaža makar malo zagolicala vašu maštu i da ćete nekad posjetiti slovačku prijestonicu. Vjerujte mi na riječ, nećete se pokajati!
Simbol grada je tvrđava – Bratislavski grad koja se nalazi na 82 metra visokom brdu sa kojeg puca pogled na slovačku prijestonicu. Na ovom brdu pronađeni su ostaci praistorijskih naseobina, a takođe i rimske tvrđave. Velika Moravska kneževina, nastala u devetom vijeku, imala je važno uporište upravo na ovom mjestu. Kvadratna četvorospratna građevina sa četiri velike kule građena je od 1426-1436. godine, a sadašnji oblik dobila je sredinom 17. vijeka. Nakon velikog požara 1950. dvorac je renoviran u stilu zgrada iz doba carice Marije Terezije. U njemu su krunisani austrougarski carevi. Danas se ovdje nalazi Nacionalni muzej, a pored zamka je napravljeno moderno zdanje slovačkog parlamenta. Do tvrđave se penjete krivudavim kaldrmisanim ulicama starog grada, i dok hodate možete da osjetite pravi duh slovačke prijestonice začinjen primjesama prohujalih vremena. Između tvrđave i zgrade Parlamenta na istaknutoj poziciji nad Dunavom nalazi se restoran na čijoj terasi je pravi užitak popiti kafu ili pivo, a radnim danima i ručati po sasvim korektnim cijenama. Sa terase se kao na dlanu vide metropola i Dunav kako je siječe. Na putu između Tvrđave i Donjeg grada naići ćete na par odličnih kafana sa čestim promotivnim cijenama određenih piva. Mi smo tokom šetnje sjeli u jedan od lokala sa »Sve za euro« promo kartom pića. Uvidjevši da ćemo vrlo brzi iskapiti sve, odjednom su ostali bez promotivnih artikala pa su nam iznijeli standardni cjenovnik. No, ćef je bio jači od ekonomije pa smo nastavili da pijemo i veselimo se – po punoj cijeni.
Spomenik Jevrejima stradalim tokom drugog svjetskog rataBratislava je grad koji leži na Dunavu. Pet velikih mostova spaja obale. Najveći i najljepši među njima je »Novi most« sagrađen 1972. godine. Grandiozna građevina u vitkom luku premošćava rijeku. Pilon visok 92 metara uzdiže se nad gradom, a na njemu se nalazi »tanjir« u kojem je tokom dana restoran, a naveče diskoteka u kojoj zabave traju do ranih jutarnjih sati. Ulaznica košta 7 eura, a karta vam omogućava vožnju liftom do najvisočije platforme i otvorenog krova sa kojeg puca pogled na grad i okolinu. Najbolje je u pogledu uživati u suton, pa smo i mi izabrai »zlatni sat« da na miru uživamo u zalasku sunca nad Bratislavom.
Ugođaj je zaista nevjerovatan i svima preporučujemo da dožive ovo iskustvo. Imajte strpljenja ukoliko želite da se fotografišete jer gomila turista istim povodom dolazi na ovo mjesto. Ukoliko se odlučite da večerate u restoranu UFO budite spremni da za taj ugođaj papreno platite. Cijene su veoma visoke, ali ambijent i pogled, prema riječima menadžera, to i zaslužuju. Vjerovaćemo im na riječ, ali smo odlučili da večeramo na nekom mjestu sa cijenama prijemčivim našem džepu.
Bronzane figure su jedna od najvećih prepoznatljivosti ovog grada. Malog Ćumila (Posmatrača) koji viri iz kanalizacije napravio je Viktor Hulik, i djeluje kao pravi radnik koji se odmara od teškog posla. Pored njega stoji znak »Man at Work« jer se događalo da zbog nepažljivih vozača statua ostane bez glave. Dok šetate jednom od centralnih ulica, najednom pred vas iskoči Paparazzo, s uperenim fotoaparatom. I to je jedna od bronzanih figura, kao što je i Ulični zabavljač, koji vas navodi na ples. Ne možete se naći na Hlavnim namestima (Glavni trg), a da ne sjednete na klupu u društvu »znatiželjnika «. Bronzana figura u prirodnoj veličini naslonjena je na klupu i »sluša« svaku vašu riječ. Naci (Schone Naci) je bronzana figura čovjeka koji nasmiješen pozdravlja prolaznike svojim podignutim šeširom. Legenda o njemu je nastala tako što je ovaj gospodin kad god bi vidio lijepu djevojku, skinuo svoj šešir da je pozdravi. Pravo ime mu je bilo Ignac Lamar. Ove statue su prepoznatljivost grada i u suvenirnicama možete naći bezbroj sitnica sa ovim motivima.
.jpg)
-100x100-rez.jpg)
.jpg)