Čarobna aronija

Posebno voće /

Neke posebne biljke ne potiču sa naših prostora ali našle su svoj dom kod nas. Takva je čudotvorna aronija...

Od svog nastanka do danas čovjek je koristio prirodu, zavisio je od nje a i sam je dio prirode.

Od prirode je uzimao sve što mu je bilo potrebno. Davno nekad njegovi prohtjevi bili su mnogo manji no sa razvojem ljudskog društva, prohtjevi su se povećali. Danas možemo slobodno reći  da se od prirode uzima previše, te se uništava prirodna harmonija. Bilo da se radi o biljkama ili životinjama, zemljištu, vodama, prirodni resursi se svakodnevno degradiraju.

Što se tiče biljnog svijeta i njega je čovjek poremetio svojim djelovanjem, sječom šuma, erozijom, izgradnjom fabrika, iako tako silno zavisimo od biljaka koje smatramo plućima određenog prostora.

Sjetih se nekih posebnih biljaka koje ne potiču sa naših prostora ali našle su svoj dom kod nas.

Aronija je listopadna, višegodišnja voćna vrsta, koja vodi porijeklo iz Sjeverne Amerike. Pripada porodici ruža. Što se tiče Evrope najviše se gaji  u Rusiji pa se kod nas misli da potiče iz te zemlje. Ovo je jedna izuzetno ljekovita, tražena i cijenjena biljka. Aronija raste u obliku žbuna visine do 3m. Ima lijepe tamnozelene listove, malo zadebljale. U doba jeseni oni pocrvene te biljka izgleda vrlo dekorativno. Biljka ima vrlo lijepe bijele ili roze cvjetove koji su skupljeni u cvasti. Cvjetanje počinje u maju a plodove donosi od avgusta. Plodovi su tamnoplave bobice skupljene u ogrozd gdje ima i do 20 i više bobica. U bobicama se nalazi 5-8 sjemenki. Aronija je samoplodna biljka.

Uslovi za gajenje

Iako se gaji u područjima sa oštrom kontinentalnom klimom (Rusija, Poljska) i sl. odlično podnosi i blažu klimu i vrlo je prilagodljiva biljka. Zimi podnosi vrlo niske temperature čak i do -30 C. Tada može doći do izvjesnih oštećenja ali to se na proljeće oreže. Interesantno je da voli vrlo sunčana mjesta i mnogo svjetlosti.
Voda je bitan element za njeno gajenje. Treba je često zalivati jer u suprotnom to će se odraziti na kvalitet plodova. Postaće sitniji i kisjeliji a to onda nije ono što očekujemo. Što se tiče zemljišta vrlo je laka za gajenje. Podnosi sve tipove, čak i siromašna zemljišta, pjeskovita, kamenita samo da su vlažna. No kao i svaka biljka bolje će uspijevati na blago kisjelim i plodnim. Pošto je ovo višegodišnja biljka, ako ima dobre uslove za gajenje može živjeti i do 30g. Vrlo lako se razmnožava jer pušta izdanke - položenice koje odvajamo od matične biljke i posebno zasadimo. Najbolje je koristiti stajskim đubrivom sa dodatkom kalijuma i fosfora, azota. Kao i sve biljke najbolje je saditi u jesen. Ako posadimo veću biljku ranije ćemo imati lijepi žbun. Na plantažama se aronija obično gaji baš u obliku žbuna, iako se može oblikovati i kao malo drvo. Tada je vrlo dekorativna za male bašte.

Plodove će ova biljka donijeti u trećoj godini kad prinos neće biti kao kasnijih godina. Sledećih godina prinos će se povećati tako da se od desete godine biti i do 15kg po žbunu. Berba počinje u avgustu ali se nastavlja i u sledećem mjesecu pošto nekad ne sazrenu sve bobice u isto vrijeme.
Aronija spada u vrlo ljekovite biljke. Sadrži biljne fenole te ima široku primjenu u medicini. 
Kad su duboko zreli plodovi imaju veliku hranjivu vrijednost zbog oksidanasa koje posjeduju, vitamina, minerala, vlakana i sl. Posebno je bogata vitaminom C, pa vitaminom A, E. Kao super namirnica koristi se za poboljšanje  opšteg zdravstvenog stanja. Ona ima vrlo malo kalorija, poboljšava varenje (zatvor, grčeve, nadimanje) utiče pozitivno  na debelo crijevo). Koristi se za poboljšanje krvne slike i raznih krvnih poremećaja. Samim tim utiče na imunitet, te predstavlja jedan od najboljih prirodnih ljekova. Utiče na poboljšanja vida, usporava i sprečava razvoj katarakte.

Vrlo je poznato i njeno ljekovito dejstvo na regulisanje krvnog pritiska, snižava nivo holesterola. Ima jako bakterijsko dejstvo na grip i bakterijske infekcije. Poznato je da utiče i na liječenje dijabetesa i na čitav niz drugih bolesti. Jedna izuzetno ljekovita biljka od koje se koriste  čak i listovi. Inače od aronije se pravi čaj, sirup, sok, a dodaje se i drugom voću zbog poboljšanja kvaliteta i ljekovitosti.
Preporučuje se da se dnevno može konzumirati do 30 bobica aronije. 

Čaj od aronije

Koriste se  sušene bobice i sušeni listovi.

Čaj od listova: 250ml ključale vode prelije 1 supenu kašiku suvih listova koje treba usitniti. Kad odstoji 10 minuta, čaj se procijedi i pije nezaslađen. Čaj od bobica se pravi tako što se 10 bobica istini pa se dodaju čaju koji je već skuvan (zelenom ili crnom).

Sok od aronije se pravi tako što se bobice samelju i sok iscijedi ali to se odnosi na svježi sok koji može da stoji najviše 24h ali je to najzdravija varijanta.

Sirup od aronije

Sastojci:
2kg zamrznutih bobica aronije, 1kg šećera, 1l vode, sok od 1 limuna.

Voda i šećer se skuvaju do ključanja uz stalno miješanje do sledećeg ključa. Kuva se još 5 minuta pa se smjesa ostavi da se hladi. Procijedi se uz pomoć gaze i to ponovi još jednom, pa se nastavi kuvati do ključanja. Doda se sok limuna i vreo sirup sipa u vruće flaše i čuva na tamnom mjestu.