Maj 2020.
Sektor turizma i ugostiteljstva zbog pandemije novog koronavirusa najvjerovatnije će da pretrpi ogromne gubitke. Iako nadležni najavljuju otvaranje plaža, kafića i restorana za 18. maj, još nije poznato kako će biti organizovan njihov rad, kako će turistička sezona izgledati na primorju ove godine i da li će tokom jula i avgusta crnogorski hotelijeri moći da računaju na goste.
I dok naši poslodavci i zaposleni u turističkom i ugostiteljskom sektoru čekaju uputstva i nove mjere, pitaju se kada će se život vratiti u normalu, granice otvoriti za goste, ali i radnu snagu iz inostranstva. Od 11. maja je otvoren u potpunosti unutrašnji pomorski saobraćaj kao međugradski i javni prevoz putnika unutar regiona (primorski, centralni i sjeverni ), a u potpunosti bi trebalo da bude otvoren prvog dana juna, ali je još rano govoriti o otvaranju međunarodnog avio i putničkog saobraćaja. Kakva je situacija u nekum drugim turističkim zemljama?
Najpogođenije Italija i Španija još traže rješenje
Poseban raspored ležaljki i suncobrana, fizička distanca između kupača na plažama i njihovo odvajanje pregradama od pleksiglasa u visini od dva metra, obavezna dezinfekcija ruku prilikom ulaska, u kabinama za tuširanje i toaletima, samo su neki od predloga koje razmatraju u Italiji, zemlji koja je među najpogođenijima novim koronavirusom sa preko 210.000 oboljelih i više od 28.000 umrlih. U italijanskim medijima piše se o ideji jedne kompanije, koja je predstavljena vlasnicima i koncesionarima kupališta i plaža u turističkim mjestima na Rivijeri Romagnola, da se postave četvrtaste kabine sa zidovima od pleksiglasa i aluminijuma, sa ulazom 1,5 metar, dužine i širine od po 4,5 metra. U kabinama bi se našle dvije ležaljke. U Italiji je otvaranje restorana najavljeno za 1. jun, a procjena udruženja italijanskih ugostitelja je da će zbog nastavka zabrane rada više od 50.000 kompanija biti ugašeno, a 350.000 ljudi ostati bez posla.
Premijer Italije Đuzepe Konte najavio je da će restorani, nakon gotovo tri mjeseca, da budu otvoreni uz obavezu da razdaljina između stolova bude najmanje jedan metar, kao i da imaju odvojene ulaze i izlaze. Oni koji sjede za istim stolom, mogli bi da budu zaštićeni takođe pleksiglas pločama. Engleski The Times piše da Italija ima spreman budžet od 50 miliona eura kako bi spasila sektor turizma, kao i da će Sicilija platiti pola letova turistima koji dolaze u njihovu regiju, trećinu hotelskih računa i da će osigurati besplatne ulaznice za muzeje. Ipak, još se ne zna kada bi granice Italije mogle da budu otvorene za strane turiste. U Španiji, koja je takođe pogođena pandemijom Covida-19, sve plaže zatvorene su još 14. marta. Ni u toj zemlji, koju godišnje posjeti 80 miliona turista, još se ne govori zvanično o otvaranju granica za goste. U međuvremenu, Vlada Španije promoviše nacionalni turizam i plan da građani odmore provode u svojoj zemlji. Ministarka turizma Španije, Rejes Maroto, za tamošnje medije kazala je, međutim, da će biti obaveza da se i na plažama vodi računa o mjerama fizičke distrance. Ta zemlja djelimično polako popušta mjere u borbi protiv Covida-19, ali restorani i dalje ne mogu posluživati goste, već radi samo dostava hrane.
JOŠ NEMA OBAVEZUJUĆIH UPUTSTAVA KAKO BI MOGAO DA IZGLEDA LJETNJI DAN NA PLAŽI, U RESTORANIMA, ALI NI U HOTELIMA.. IPAK, VEĆ SE POMINJU MOGUĆE MJERE, A NA 16 KVADRATNIH METARA PLAŽE NAJVJEROVATNIJE ĆE MOĆI DA SE POSTAVE PO DVIJE LEŽALJKE I SUNCOBRAN. RAZDALJINU ĆE MORATI DA POŠTUJU I ONI KOJI NA PLAŽI BORAVE NA SVOJIM PEŠKIRIMA.
Negativan test nije dovoljan
Češke turističke agencije predložile su da se ovog ljeta napravi vazdušni koridor koji bi njihove turiste dovozio do Splita ili Rijeke u Hrvatskoj, uz potvrdu da su negativni na novi koronavirus. Međutim, iz Hrvatske već poručuju da negativan test nije dovoljan, jer neko već sjutra može biti pozitivan na novi koronavirus, zbog perioda inkubacije koji iznosi do 14 dana. Hrvatska bi kafiće, restorane i barove trebalo da otvori 11. maja, ali uz pridržavanje posebnih mjera zaštite. To su, za sada je poznato, obavezna udaljenost od dva metra između stolova u baštama restorana, kao i najviše dva gosta za stolom. Mediji objavljuju i da bi u hotelskim restoranima moglo da bude manje stolova i da se zabrane okupljanja i gužve oko bazena... Grčki mediji pišu da vlast razmatra pojedinačne ulaske na plaže, čišćenje ležaljki posebnim dezinfekcionim sredstvima nakon odlaska gostiju, održavanje distance između ležaljki i suncobrana, kao I rezervaciju ležaljki. I u toj zemlji razmišljaju o nekoj vrsti turističkog koridora iz zapadne Evrope. Grčki ministar turizma Karis Teokaris kazao je da bi putnici, koji imaju negativan nalaz na novi koronavirus, ulazili u specijalne avione i dolazili u provjerena turistička odmarališta u kojima nema Covida-19.
Kupači čekaju 18. maj i uputstva
Kupališna sezona u Crnoj Gori godinama unazad počinjala je 1. maja. Iz Vlade je saopšteno da bi plaže mogle da budu otvorene 18. maja, za kada je najavljeno i otvaranje ugostiteljskih objekata, koji ne rade od 13. marta. Još nema obavezujućih uputstava kako bi mogao da izgleda ljetnji dan na plaži, u restoranima, ali ni u hotelima.. Ipak, već se pominju moguće mjere, a na 16 kvadratnih metara plaže najvjerovatnije će moći da se postave po dvije ležaljke i suncobran. Razdaljinu će morati da poštuju i oni koji na plaži borave na svojim peškirima. Iz Morskog dobra poručili su da sa Institutom za javno zdravlje i nadležnim ministarstvom pripremaju set mjera. Pominje se organizacija plažnog prostora tako da se obilježi distanca između kupača na plaži ili grupa kao što su porodice, mjere održavanja čistoće i higijene na kupalištima, kao i mjere koje se odnose na ugostiteljske usluge i organizaciju zabavnih, rekreativnih i sportskih aktivnosti. Iz Morskog dobra najavljuju da će plasirati mobilnu aplikaciju o Covid-free plažama. Aplikacija treba da obuhvati preko 500 crnogorskih plaza sa snimcima kupališta iz gotovo svih uglova, a sadržaće podatke o sanitarnim uslovima, bezbjednosti, temperature, kvalitetu morske vode, dok će biti moguća rezervacija mjesta na plaži ili neke druge usluge na tim lokacijama… Nadležni još ne pominju ni kako će funkcionisati restorani i kafići, ali se pretpostavlja da će zaposleni obavezno nositi maske, dezinfikovati mobilijar nakon odlaska gosta, kao I da će se voditi računa o fizičkoj distanci između stolova, za kojim ne bi trebalo da sjede više od dvije osobe…
Korona stigla u predsezoni
Planove u turizmu i ugostiteljstvu za ovu godinu pokvarila je pandemija Covida-19 I to baš u trenutku kada su se spremali za predstojeću sezonu. Novi koronavirus otežao je život zaposlenima i poslodavcima, ali i onima koji čekaju sezonski ili stalni poso. Baš u periodu od marta do kraja maja, nezaposleni i poslodavci su u potrazi jedni za drugima…Iz Zavoda za zapošljavanje kazali su za Caffe Montenegro da je od početka godine do 15. marta oglađeno 893 slobodna radna mjesta iz oblasti turizma i ugostiteljstva. Najtraženija zanimanja iz ove oblasti, kako tvrde, su sobar/ica, higijeničar/ka, kuvar/ica, konobar/ica, servir/ka i slično. “Generalno govoreći o potražnji radnika za poslovima u turizmu i ugostiteljstvu, može se zaključiti, da prema našim podacima, u ovom periodu godine potražnja počinje da raste i traje obično do kraja maja, odnosno, juna mjeseca”, kazali su iz Zavoda. Tokom marta, prema njihovim podacima, u ponudi radne snage bilo je oko 2.600 nezaposlenih sa zanimanjima turističko – ugostiteljske struke. Pored njih, interesovanje za rad u oblasti turizma i ugostiteljstva, posebno u vrijeme sezonskih poslova, pokazuje i znatan broj studenata i đaka. U Zavodu tvrde da se tokom cijele godine javlja deficit domaće radne snage kada je riječ o poslovima u ugostiteljstvu, ali je najviše izražen u periodu glavne turističke sezone - od maja do oktobra. U ovoj godini, do 13. marta, poslodavci su Zavodu prijavili 4.765 slobodnih radnih mjesta, od čega je 867 za djelatnost usluga smještaja i ishrane. Najviše radnih dozvola izdato je radnicima iz Turske, zatim Srbije, Albanije, pa BiH i Kosova.
Hoteli: prazni ili pretvoreni u karantine
Hotelijeri su među prvima dobili uputstva kako da se ponašaju u slučaju pojave koronavirusa, što ne čudi, s obzirom da je tokom februara i marta bio visok nivo rizika da neko iz inostranstva dođe u Crnu Goru inficiran. Mnogi od njih ostali su prazni, a rijetki su pretvoreni u karantine, za smještaj osoba koje dolaze iz inostranstva i koji zatvoreni u sobama moraju provesti narednih 14 dana. Institut za javno zdravlje preporučio je prije registrovanja epidemije da se sprovode i poštuju opšte mjere za sprečavanje prenosa infekcije. Ukazao je da treba obezbijediti adekvatan i funkcionalan sistem ventilacije, dostupnost osnovnih sredstava za održavanje lične higijene gostiju i zaposlenih (tekuće vode i sapuna), kao i sredstava za dezinfekciju ruku i radnih površina. Takođe je potrebno obezbjediti adekvatnu količinu toplomjera, papirnih maramica, papirnih ubrusa za ruke, hirurških maski, rukavica za jednokratnu upotrebu, vreća za otpad, rastvora za dezinfekciju površina, sredstava za održavanje higijene prostora i dezinfekciju velikih površina, dispenzora sa sredstvima za dezinfekciju ruku. Za slučaj pojave simptoma kod gostiju, hotel treba da ima spreman sopstveni plan postupanja i komunikacije u kojem ključni elementi treba da budu obavještenje gostima šta da rade u slučaju pojave simptoma (tzv. „Dear guest letter“). Akcenat se mora staviti na kontaktiranje posebno određenog zaposlenog u hotelu koji će onda da obavijesti nadležnog ljekara i/ili epidemiologa. Potrebno je i osigurati izolaciju osobe u sobi, ali i omogućiti joj sav potreban komfor: dostavu hrane, ljekova, te pružanje zdravstvene pomoći bilo u sobi ili u najbližem domu zdravlja… Protokol Instituta je da gost, za kojeg postoji sumnja da je zaražen, treba da ostane u sobi sa zatvorenim vratima, dostaviti mu hiruršku masku uz posebne mjere zaštite, kao i papirne maramice I sredstva za dezinfekciju ruku. Zaposlenima treba savjetovati da ne ulaze u sobu. Maske, rukavice i slična zaštitna oprema treba da se nakon upotrebe odlože u plastične vreće i kantu za otpadke sa poklopcem, idealno predviđenu za infektivni otpad, nakon čega zaposleni treba da operu ruke sapunom i vodom.
Korisne preporuke za hotelijere
Hoteli i turistički smještajni objekti nisu podložniji zarazi od ostalih javnih ustanova koje posjećuje veliki broj ljudi koji komuniciraju kako međusobno tako i sa zaposlenima.
Ipak, to su mjesta gdje gosti privremeno borave zajedno i gdje je visok stepen interakcije gostiju i radnika.
Svaki zaposleni mora se strogo pridržavati osnovnih zaštitnih mjera protiv Covid-19 koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) , kao što su higijena ruku, fizičko distanciranje, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta, praktikovanje respiratorne higijene i poštovanje savjeta da ostanu kod kuće i potraže ljekarsku pomoć ukoliko imaju simptome koji su u skladu sa bolešću. Ministarstvo turizma objavilo je privremena uputstva SZO, prema kojima uprava smještajnog objekta treba da zauzme odgovoran stav prema suočavanju sa prijetnjom po zdravlje, donese akcioni plan, mobiliše resurse, sprovodi nadzor i vodi dnevnik aktivnosti... Zaposleni na recepciji treba da budu dobro informisani o virusu Covid-19 kako bi bezbjedno mogli da obavljaju dodijeljene zadatke i spriječe moguće širenje infekcije u okviru objekta...
SVAKI ZAPOSLENI MORA SE STROGO PRIDRŽAVATI OSNOVNIH ZAŠTITNIH MJERA PROTIV COVID-19 KOJE PREPORUČUJE SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA (SZO)
Recepcija hotela treba da ima medicinski pribor koji sadrži dezinfekciona sredstva, maske za lice, rukavice, zaštitnu kecelju, ogrtač dugih rukava, biorazgradivu jednokratnu vreću za otpad... Prema uputstvu, mora se voditi računa i o socijalnom distanciranju, odnosno suzdržavanju od zagrljaja, ljubljenja ili rukovanja sa kolegama i gostima. Treba izbjegavati sve koji kašlju ili kijaju, održavati higijenu ruku - redovno ih i temeljno prati sapunom i vodom ili alkoholom. Dezinfekcija ruku je obavezna nakon razmjene predmeta (novca, kreditnih kartica, ključeva) sa gostima... Zaposlenima na recepciji se preporučuje da nadgledaju potencijalno bolesne goste u objektu i da zabilježe sve “incidente” za koje saznaju, kao što su zahtjevi za posjete ljekaru... I oni koji rade u restoranima, trpezarijama i barovima trebalo bi da strogo vode računa o ličnoj higijeni. Poželjno je da gosti u snek-barovima izbjegavaju rukovanje hranom, a treba češće mijenjati hvataljke, kutlače. “Očistite i dezinfikujte površine snek-bara nakon svake usluge. Automate za kafu, sokove i drugo, naročito djelove koji su više u dodiru sa rukama korisnika, treba očistiti i dezinfikovati minimum nakon svake usluge, a po potrebi i češće”, piše u uputstvu. Posude i escajg treba oprati i dezinfikovati u mašini za pranje posuđa, a osušiti ih papirnim ubrusima, dok se stoljnjaci i salvete peru na uobičajeni način. “Kad god je to moguće, preporučuje se prisustvo maksimalno 4 osobe na 10 kvadratnih metara. Stolovi treba da budu raspoređeni tako da udaljenost od naslona jedne stolice do naslona druge stolice bude veća od 1 m i da se gosti međusobno gledaju sa udaljenosti od najmanje jednog metra”, preporučuje SZO. Prema uputstvima, trebalo bi razmotriti zatvaranje prostorija za dječju zabavu.
IZ MORSKOG DOBRA NAJAVLJUJU DA ĆE PLASIRATI MOBILNU APLIKACIJU O COVID-FREE PLAŽAMA. APLIKACIJA TREBA DA OBUHVATI PREKO 500 CRNOGORSKIH PLAZA SA SNIMCIMA KUPALIŠTA IZ GOTOVO SVIH UGLOVA, A SADRŽAĆE PODATKE O SANITARNIM USLOVIMA, BEZBJEDNOSTI, TEMPERATURE, KVALITETU MORSKE VODE, DOK ĆE BITI MOGUĆA REZERVACIJA MJESTA NA PLAŽI ILI NEKE DRUGE USLUGE NA TIM LOKACIJAMA…
Dezinfekcija i zaštitna oprema ključni
Kada je riječ o bazenima i spa centrima, potrebno je održavati koncentraciju dezinfekcionog sredstva u vodi u skladu sa standardima, a poželjno u gornjim granicama skale. Iako se Covid-19 ne prenosi vazduhom, već putem kapljica iz nosa i usta, trebalo bi posvetiti pažnju stanju filtera i održavanju odgovarajućeg nivoa promjene vazduha u zatvorenom. “Treba redovno provjeravati da li su funkcionalni dozeri za sapun i za dezinfekciona sredstva, sušači za ruke, dispenzeri maramica za jednokratnu upotrebu i drugi slični uređaji. Neispravne jedinice treba brzo popraviti ili zamijeniti. Akcioni plan hotela treba da obuhvati instaliranje dispenzera za gel za dezinfekciju u različitim prostorijama hotela, uključujući javne toalete, koje koriste gosti i zaposleni i druga područja od interesa (npr. ulaz u trpezariju, restorane i barove)”, preporuka je SZO.
Osoblje za održavanje i čišćenje treba da obavijesti upravu ili recepciju o svim bitnim situacijama, uključujući eventualno bolesne goste u njihovim sobama. Sve ove informacije moraju se tretirati uz diskreciju. Osoblje za čišćenje treba obučiti o upotrebi i obezbjediti im opremu za ličnu zaštitu: rukavice, jednokratni ogrtači, zatvorena obuća. Ako tokom čišćenja sprovode procedure prskanja sredstva, treba da imaju štitnik za zaštitu lica i nepropusnu kecelju. Ti zaposleni moraju da imaju pristup dovoljnoj količini dezinfekcionih sredstava i ostalih zaliha. SZO ima detaljne preporuke za slučaj da u hotelu boravi osoba koja ima simtpome respiratorne infekcije. One, između ostalog, podrazumijevaju da se oboljeli odvoji najmanje dva metra od ostalih, da koristi sam toalet, nosi masku, dok se lična zaštitna oprema preporučuje osoblju koje je u kontaktu sa takvim gostom. Ako zaposleni prijavi respiratorne simptome, mora odmah prestati sa radom i potražiti medicinsku pomoć. Osoblje treba da ostane izolovano u odgovarajućoj prostoriji dok se ne obavijeste medicinske službe. Zaposlenog koji od kuće javi da ima respiratorne simptome treba savjetovati da ostane kod kuće i potraži ljekarsku pomoć. Brojna su uputstva za slučaj da se potvrdi slučaj Covida-19 u hotelu, a detaljne preporuke mogu se naći na sajtu Instituta za javno zdravlje (www.ijzcg.me), SZO (www.who.int/), kao i sajtu Ministarstva turizma (www.mrt.gov.me)...
.jpg)
-100x100-rez.jpg)
.jpg)