Intervju: Petar Miljanić, predstavnik Udruženja hotelijera Crne Gore
Petar Miljanić, predstavnik Udruženja hotelijera Crne Gore, naglašava ključne elemente vizije razvoja zemlje. Po njegovom mišljenju, centralni fokus leži u stvaranju jedinstvenog turističkog proizvoda koji će biti promovisan na globalnom nivou, uz poseban naglasak na unapređenje infrastrukture.
Izazovi i mogućnosti
U dinamičnom svijetu turizma, Crna Gora se ističe kao dragulj Evrope, obilujući bogatom prirodnom i kulturnom baštinom koja nudi jedinstvena iskustva posjetiocima širom svijeta. Međutim, uprkos svojim prirodnim blagodetima, nedostatak adekvatne promocije i marketinških napora ograničava njen globalni uticaj i potencijal za privlačenje turista. Sa pravilnom strategijom promocije, Crna Gora bi lako mogla da postane destinacija sa cjelogodišnjom turističkom sezonom, umjesto da se oslanja samo na 80 dana špica.
Uz izgradnju autoputeva i brzih cesta, naš sagovornik ističe izgradnju žičara širom zemlje kao ekološki prihvatljivu i atraktivnu opciju za razvoj. Dodatno, obnova željezničke infrastrukture predstavlja još jedan korak ka unapređenju turističkog iskustva.
NEISKORIŠĆENI PRIRODNI RESURSI
Sjever Crne Gore, iako bogat prirodnim resursima, zaostaje za jugom u razvoju. Međutim, Petar Miljanić vidi u tome priliku za razvoj cjelogodišnje turističke sezone.
U razgovoru za Caffe Montenegro Miljanić ističe važnost partnerstva između privatnog sektora i države u ostvarivanju turističkih ciljeva. Kroz zajednički rad na razvoju infrastrukture, promociji i unapređenju usluga, očekuje se prosperitet za sve učesnike. Inspekcija se vidi kao konstruktivan partner u održavanju visokih standarda i kvaliteta usluga.
Miljanić naglašava da Crna Gora može da bude prepoznatljiva turistička destinacija koja nudi nezaboravna iskustva, a put ka tome zahtijeva zajednički napor svih aktera, kako bi se ostvarili zadovoljavajući rezultati za posjetioce, lokalno stanovništvo i državu.
- Vizija razvoja Crne Gore je u jedinstvenom turističkom proizvodu koji bi se kao takav promovisao i nudio na svim svjetskim tržištima. Broj jedan za razvoj naše unikatne države je u infrastrukturi-brzim konekcijama, to je ono što traži moderan svijet. Osim gradnje autoputeva i brzih cesti, žičare kao jedne od infrastrukturnih projekata koji se najbrže mogu izgraditi ekološki su potpuno prihvatljive, a naša zemlja bogom dana za žičare tipa gondola. Obnoviti željeznički saobraćaj brzim prugama i vozovima koje se isto tako brže grade od autoputeva ekološki su potpuno prihvatljive i veoma atraktivne - kazao je Miljanić.
Crna Gora je, kako ističe Miljanić, jedinstven primjer države u Evropi gdje sjever živi siromašnije i slabije je razvijen od juga!
- Uzmite bilo koju državu u Evropi za primjer i vidjećete da su stvari potpuno suprotne - ističe Miljanić.
On smatra da je cjelogodišnja turistička sezona nešto što je sasvim prirodno za destinaciju kao što je Crna Gora.
- Kada vam Bog da zemlju u kojoj sa juga na sjever u dužini od oko 200 km imate priliku da vidite prelijepe morske plaže, jedinstven zaliv i isto tako prelijepe planinske vrhove i u tim planinskim masivima fascinantna glacijalna jezera sa jedinstvenim primjercima flore i faune, kao i drugi po veličini kanjon na svijetu, nameće se zaključak da je cjelogodišnja turistička sezona jedini prirodan put našeg turističkog razvoja - ističe Miljanić.
U kontekstu dinamičnih promjena u klimi koje utiču na prirodne resurse, posebno na smanjenje snježnih padavina, kaže da treba razmotriti diverzifikaciju turističke ponude u Crnoj Gori. Miljanić naglašava da oslanjanje isključivo na skijališni turizam više nije garancija za stabilan ekonomski prosperitet. Njegova analiza ukazuje da će snijega biti sve manje, posebno na nižim nadmorskim visinama, te se ističe potreba za obnovom postojećih i izgradnjom novih žičara, naročito na planinskim djelovima iznad 2.000 metara nadmorske visine.
- Snijega će jedino biti na planinskim djelovima koji su iznad 2.000 metara nadmorske visine što svakako ne znači da se ne trebaju obnoviti postojeće žičare, recimo na Durmitoru kao i izgraditi nove savremene - kaže Miljanić ističući dobrobiti razvoja žičara u cijeloj državi.
GASTRONOMIJA TREBA DA POKREĆE SJEVER
- Sjever kao dragulj naše države treba da bude i neka vrsta motora za razvoj gastronomije naravno koristeći isključivo i samo domaće proizvode koji bi bili autohtoni i vezani za mjesto gdje se nude kao na primjer Durmitorska cicvara ili Bjelopoljski uštipci, znači da u samom nazivu nose ime mjesta gdje se konzumiraju - kazao je Miljanić naglašavajući da sjever treba razvijati u smjeru manifestacionog turizma zabavnih parkova prirode, a sve sa prefiksom eko jer je ekologija jedan od glavnih stubova na kojima treba da stoji kompletan turistički razvoj naše unikatne države.
- Svi težimo ka sigurnosti zato se moramo okrenuti i raznovrsnosti, oslanjati se samo na jedno nikada nije dobro u bilo kojem poslu, pogotovo ne u poslu koji se zove emocija ili turizam - kaže Miljanić.
Što se tiče ljetnje turističke sezone za ovu godinu ne očekuje nikakva iznenađenja, jer, kako kaže, biće to sezona slična prošlogodišnjoj, znači sveukupno nekih 70, 80 dana, od toga 40 dana jače sezone.
- U odnosu na ono što nam je Bog dao i kako bi moglo da bude pokupićemo i ovaj put mrvice. Konkretno u mom objektu borave gosti iz gotovo svih krajeva svijeta. Prošle godine imao sam goste iz Brazila, Meksika, SAD, Kuvajta, Saudijske Arabije, Kine, Azerbejdžana, Estonije, Italije, Njemačke, Švajcarske i naravno iz svih okolnih država. Međutim to nije slučaj sa ostalim objektima i dalje je region, pogotovo Srbija, najvećim dijelom korisnik naših turističkih usluga što na kraju krajeva mi trebamo da iskoristimo i što brže se povežemo sa svim okolnim zemljama, imaćemo još bolju posjećenost uz naravno ozbiljan marketing i promociju - kaže Miljanić.
U svijetu turizma prepoznatljivost je ključna.
- Mi smo mlada država i još uvijek nepoznata za mnoge zemlje kako u Evropi tako i u svijetu. Ako jedna Coca - Cola svaku treću flašu koju proda uloži u marketing i promociju onda vam je jasno da se za nas dosta i zna koliko se bavimo marketingom i promocijom - kaže Miljanić.
Rekreacioni i sportski turizam za stabilne prihode sjevera
Po mišljenju Miljanića rekreacioni i sportski turizam predstavlja ne samo atraktivnu opciju za razvoj sjevera Crne Gore, već i strategiju koja obećava stabilne prihode.
- Razlozi za to su višestruki. Prvo, sjeverna regija nudi izvanredne prirodne resurse koji su idealni za različite sportske aktivnosti, poput planinarenja, biciklizma, vožnje kajakom ili raftinga na rijekama. Drugo, visinske pripreme koje sportisti često koriste prije takmičenja su prirodni ,,doping" koji nudi dodatnu vrijednost turističkoj ponudi sjevera. Sportski timovi i pojedinci dolaze u ove predjele kako bi se pripremili za takmičenja, koristeći visoke nadmorske visine i specifične klimatske uslove za poboljšanje svoje forme. Ovo ne samo da generiše prihode kroz smještaj, ishranu i druge turističke usluge, već takođe stvara priliku za razvoj sportske infrastrukture, kao što su tereni, dvorane i sportski kompleksi, koji dugoročno doprinose turističkoj privredi i lokalnoj zajednici. Treće, investiranje u rekreacioni i sportski turizam na sjeveru pruža osiguranje od fluktuacija u vremenskim uslovima. Dok klimatske promjene mogu smanjiti snijeg i time uticati na tradicionalni skijaški turizam, raznovrsnost sportskih i rekreacionih aktivnosti omogućava turističkoj industriji da ostvari prihode i u slučaju nedostatka snijega. To je ključno za održavanje stabilnosti u turističkoj ekonomiji sjevera, te osigurava kontinuitet prihoda i prosperiteta čak i u promjenjivim vremenskim uslovima - objasnio je Miljanić.
Kroz ove mjere, kako tvrdi, sjever Crne Gore ne samo da ostvaruje ekonomski prosperitet već i stvara održiv turistički model koji se oslanja na prirodne resurse i sportske aktivnosti, čime se stvara dugoročna vrijednost za lokalno stanovništvo i turiste.
Obrazovanje i praksa u turizmu su ključni
Iako je Petar Miljanić odrastao u porodici koja se bavila turizmom, njegovi roditelji su ulagali u njegovo obrazovanje od rane mladosti, tako da je nakon završene srednje škole u Americi diplomirao na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu smjer turizmologije, a nakon toga proveo godinu i po dana u Španiji učeći španski jezik i istovremeno radio u hotelima. U Njemačkoj nešto manje od četiri mjeseca učio je njemački jezik, a ljeti obavljao praksu u agenciji u Budvi i učio o turizmu od jednog od najboljih turističkih poslenika Branka Dikija Kaženegre.
- Nakon svega uspio sam da izgradim i vodim hotel na samoj obali bečićke plaže tako da ne možete odjednom pasti s neba u fotelju bilo kojeg odgovornog posla, a da se prije toga nijeste posvetili dugogodišnjem edukovanju i praksi koja bi vas izgradila u kvalitetnog radnika. Bilo koji posao da je u pitanju uvjek sam se trudio da učim od najboljih. Ovo bi bila moja poruka za sve ljude, ali pogotovo za one ljude koji se nalaze na položajima u sistemu odlučivanja u našoj državi - kaže Miljanić.
Nije dovoljno, tvrdi on, samo sjesti u fotelju nekog ministarstva ili sekretarijata ili nekog drugog državnog preduzeća i pomisliti ,,sad se ja pitam i niko mi ne treba".
- To neće dovesti do opšteg napretka i blagostanja naših građana. Dovoljno je gledati na nas kao na partnere i posvećeno graditi partnerske odnose, napraviti plan razvoja zajedničkim snagama i raditi na ostvarivanju zajedničkog cilja i ozbiljni prihodi će neminovno doći kao zbir svega navedenog. Niti ja, niti moje kolege iz Udruženja hotelijera Crne Gore ne gledamo na državu kao na nepresušni izvor iz kog hoćemo svi da uzmemo nešto ili da nam nešto država da. Naprotiv, razmišljamo kako unaprijediti trenutno lošu situaciju i postaviti neke nove standarde kroz pravila i zakone koje treba da sprovede država i to je ono šta mi hoćemo i šta očekujemo i sve na obostranu korist, više gostiju duža sezona veća korist za nas, veći prihodi za državu, jako jednostavno - poručuje Miljanić.
Udruženja hotelijera Crne Gore okuplja oko 140 hotelskih objekata širom Crne Gore.
INSPEKCIJA TREBA DA OZDRAVI PRIVREDU
Isto važi, kako kaže, i za nadležne u inspekcijskom sektoru.
- Inspekcija ili kontrola nadležnih treba da bude nešto što ozdravljuje našu turističku privredu. Inspektori treba da budu naši partneri od početka stvaranja pa do samog puštanja u rad turističkih objekata i pružanja usluga gostima, a ne da oni gledaju na nas kao na neki plijen, a mi na njih kao neku negativnu pojavu. Taj narativ mora da se promijeni i svijest zašto su oni tu i zašto smo mi tu mora da bude potpuno drugačija i to se da urediti na jedan potpuno prirodan način. Svako ko radi predano i ispravno nema nikakav problem da bude predmet svake vrste kontrole, a mi s druge strane trebamo da od momenta gradnje do momenta pružanja usluge non-stop da budemo na vezi sa svim inspekcijama vezanim za naš posao koje će kao partneri da nas prate i da nas kontrolišu da bi mi na kraju došli do jednog zdravog i čistog proizvoda a na zadovoljstvo cijelog društva - istakao je Miljanić dodajući da lično može da tvrdi da za dosta njegovih kolega osjeća veliko zadovoljstvo i kad plaćaju porez i bilo kakve dažbine koje će da pune kako gradski tako i državni budžet.