Smokva
U svijetu gastronomije, neka voća se ističu ne samo svojim ukusom, već i svojim istorijskim i kulturnim značajem. Smokva, sa svojim slatkim i jedinstvenim ukusom, osvaja srca i nepce ljudi već vjekovima. Od drevnih civilizacija do modernih zaljubljenika u hranu, smokva ostaje vječiti delikates koji nudi ne samo kulinarsko zadovoljstvo, već i niz nutritivnih benefita.
Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voćnih vrsta na svijetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva gajila mnogo prije pšenice i ječma i time predstavlja prvi primjer organizovane poljoprivredne proizvodnje. Potiče iz Male Azije, između istočne Turske i sjeverne Indije. Životni vijek stabla kreće se od 50 do 70 godina.
Putovanje kroz istoriju
Njeni korijeni sežu unazad do drevnih mediteranskih i srednjeistočnih regiona, gdje je bila osnova u ishrani kultura poput Grka, Rimljana i Egipćana. Drvo smokve, sa svojim prepoznatljivim oblikom lišća i sočnim plodom, zauzimalo je posebno mjesto u mitologiji i religiji, često simbolizujući plodnost, obilje i čak prosvjetljenje.
Kako osušiti smokve na suncu
Prilikom branja smokava potrebno je izbjeći njihovo gnječenje, a zatim ih treba staviti na pamučno platno ili rešetkastu podlogu i sušiti na suncu između četiri i sedam dana. Prilikom sušenja smokve ne smiju da se dodiruju, a tokom dana potrebno ih je barem jednom okrenuti, kako bi se pravilno osušile. Da bi se zaštitile od insekata, u prvom redu muva, smokve se mogu prekriti sitnom mrežicom. Tokom noći smokve sa podlogom sklonite u prozračnu prostoriju, da se zaštite od rose ili kiše.
Sorte smokvi
Prema boji plodova smokve razlikuju se smokve sa zeleno-žutim plodovima, ljubičastim i purpurno crnim. Sorte smokvi mogu da se dijele i prema razlikama u plodonošenju. Tu se razlikuju jednorotke i dvorotke. U jednorotke spadaju zimica, zamorčica i šaraguja. U dvorotke spadaju petrovača bijela i bjelica.
Postoji 12 vrsti smokava, i to: Bjelica signora, Bružetka bijela, Bružetka crna, Padovanka bijela, Petrovača bijela, Petrovača crna, Šaraguja, Signora, Termenjača, Vodenjača, Zamorčica i Zimica.
Fešta od smokava
Koliko su smokve kao voće značajne u Crnoj Gori, potvrđuje i dugogodišnje organizovanje manifestacije „Fešta od smokava” u Reževićima. Ova manifestacija je prvi put održana u septembru 2008. godine. Cilj manifestacije je očuvanje tradicije koja se veže za plod smokve, koji je veoma cijenjen u narodu Paštrovićkog kraja.
Kulturni značaj
Kroz istoriju, smokva je postala isprepletana s kulturnim običajima i vjerovanjima. U nekim kulturama, smokve su bile ponuđene kao sveti darovi božanstvima, vjerovano je da utjelovljuju božanske osobine. Na primjer, u drevnoj Grčkoj, smokve su bile povezane s Dionisom, bogom vina i zabave. U međuvremenu, u hinduizmu, smokvino drvo, poznato kao Peepal drvo, smatra se svetim i simbolom dugovječnosti.
Kulturni značaj smokve nije ograničen na istoriju već i dalje utiče na moderne tradicije. U nekim mediteranskim zemljama, smokve su istaknuti sastojak u prazničnim jelima, povezujući generacije kroz zajedničke obroke. Njen simboličan značaj je prešao vremenske granice, čineći smokvu mostom između drevnih i savremenih kultura.
Pronađeni su fosilni ostaci koji pokazuju da smokva postoji već više od 9000 godina.
Nutritivni značaj
Smokva voće se može pohvaliti nizom nutritivnih prednosti koje ga čine vrijednim dodatkom uravnoteženoj ishrani. Smokve su bogat izvor dijetalnih vlakana, pomažući varenje i podržavajući zdravu probavu. Takođe sadrže esencijalne vitamine i minerale, uključujući vitamin B6, vitamin K, kalijum i magnezijum. Ovi hranljivi sastojci doprinose održavanju zdravlja kostiju, regulisanju krvnog pritiska i podržavajući ukupno kardiovaskularno blagostanje.
Osim toga, smokve sadrže antioksidante poput polifenola i flavonoida, koji pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa i upale u tijelu. Ovi spojevi su povezani s potencijalnim zaštitnim efektima protiv hroničnih bolesti, uključujući bolesti srca i određene vrste raka.
Smokve su najslađe od svog voća, jer sadrže 55% udjela prirodnog šećera.
Značaj smokve u kulinarstvu
Svestranost smokava u kulinarskom svijetu je dokaz njihovog privlačnog ukusa. Bez obzira da li su svježe, sušene ili korišćene u raznim kulinarskim kreacijama, smokve dodaju jedinstvenu dimenziju jelima. Svježe smokve mogu se dodati i u salate, tanjire sa sirom i u dezerte. Sušene smokve, sa svojom koncentrisanom slatkoćom, odgovaraju mješavinama orašastih plodova, pečenim proizvodima i energetskim barovima.
Smokve ne cvjetaju na grani, već se njihov cvijet nalazi unutar ploda.
Jedan posebno očaravajući aspekt smokava je njihova sklonost za uparivanje s raznovrsnim ukusima. Delikatna ravnoteža slatkoće i zemljanosti u smokvama upotpunjuje kako slana, tako i slatka jela. Od smokava umotanih u pršut do džema od smokava, mogućnosti su beskrajne a ujedno i veoma ukusne.
Smokva iz Brda
Nekada se iz Bjelopavlića i Brda, iz danilovgradskih sela smokva prodavala širom pijaca na Balkanu. I danas je posebno cijenjena smokva iz Brda, kojom se snadbijevala nikšićka, danilovgradska ali i podgorička pijaca.
Smokva ostaje postojani favorit
Dok se kulinarski trendovi razvijaju i mijenjaju, smokva je voće koje ostaje postojani favorit, dokazavši svoju vječnost usred promjenjivih ukusa. Njeno istorijsko značenje, kulturna važnost i nutritivne prednosti osiguravaju da će smokva uvijek biti slavljena kao posebna voćka. Nezavisno od toga da li uživate u tanjiru smokava s kozjim sirom brusketa ili jednostavno uživate u svježoj smokvi tokom sunčanog popodneva, dio ste tradicije koja se proteže kroz vrijeme, povezujući vas s bogatom ljudskom istorijom.
Jeste li probali sladoled od smokava?
Sastojci:
- 2 čaše kisjele pavlake
- 1 čaša šećera
- 1,5 čaše nasjeckanih smokava
- 1 kesica šlaga
Priprema:
U posudi izmiksajte šećer i pavlaku. Isjeckajte oprane smokve najsitnije što možete i dodajte ih u smjesu. Izmiksajte vrećicu šlaga prema uputstvu. Sve sastojke zajedno pomiješajte i stavite da se smjesa zaledi. Nakon 4-5 sati sladoled će biti spreman za degustaciju!