Dijaspora - strateški partner Crne Gore

Intervju sa mr Seidom Hadžićem v. d. direktorom Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima /

Nakon manifestacije Dani dijaspore-iseljenika u Bijelom Polju koja je organizovana četvrti put po redu, ove godine 29. i 30. jula u Bijelom Polju, zaista oduševljeni odličnom organizacijom, kvalitetnim, širokim opsegom sadržaja, kako radnih, tako kulturnih i promotivno - turističkih aktivnosti, ipak smo u fokus interesovanja našeg časopisa, čiji su predstavnici imali čast da uzmu učešće na ovoj manifestaciji, stavili na novi sadržaj manifestacije - prvi Biznis forum. O tome šta su ciljevi i šta se, iako je prvi Forum postiglo ovim događajem i susretima, razgovarala sam nakon manifestacije sa Seidom Hadžićem v. d. direktorom Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima.

C.M: Koliko su trajale pripreme za ovako opsežan i ozbiljan događaj?

- Za ovako složen i opsežan događaj - jako kratko. Ovu priliku koristim da se još jednom zahvalim malom ali zaista vrijednom timu Uprave ali i svima koji su nam na bilo koji način pomogli u realizaciji manifestacije zaključno sa vama iz medija. Zaista nije bilo jednostavno sve to organizovati za kratko vrijeme. Ja sam na čelu Uprave svega par mjeseci ali smo pored brojnih drugih obaveza vjerujem vrlo uspješno okončali prezentaciju jednog sasvim novog pristupa dijaspori. Iako vremenski jako ograničeni za pripremu vjerujem da smo uspjeli u namjeri da pokažemo ko je zapravo strateški partner Crne Gore, dijaspora naravno. Pored svih ostalih sadržaja za nešto više od mjesec dana priprema organizovali smo najveći poslovni skup u Crnoj Gori u poslednje dvije godine. I to je samo najava naših aktivnosti.

U Bijelom Polju sam obećao da će Dani dijaspore od sljedeće godine postati neformalni praznik u Crnoj Gori, pripreme za to su već počele.

C.M: S obzirom na značajan broj učesnika, izuzetno uspješnih poslovnih ljudi koji su došli iz inostranstva, izdvojili vrijeme s obzirom na njihove ozbiljne poslovne obaveze, i još uvijek aktuelnu situaciju s pandemijom, kao i  komplikovanom povezanošću avio saobraćaja naše zemlje i zemalja odakle su stigli, šta je prevagnulo i bilo presudno da dođu ozbiljni poslovni ljudi iz cijelog svijeta, čak i sa gostima biznismenima na ovogodišnji forum?

- Zaista bi nam trebalo jako mnogo vremena kako bismo detaljnije analizirali prvi biznis forum dijaspore, učesnike, poruke i pouke...

Odgovoriću stavljajući se u njihovu poziciju. Prema svjedočenjima učesnika Biznis foruma presudne su bile dvije stvari za njihov dolazak na događaj. Prva se zove ljubav prema svojoj domovini a druga - naša otvorena vrata i ispružena ruka saradnje. Kao što ste napomenuli brojne su bile prepreke dolasku tako eminentnih poslovnih ljudi ali motiv da dođu je savladao sve te prepreke. Kada smo obznanili da ćemo u sklopu manifestacije organizovati Biznis forum mnogi su bili skeptični. Od toga da li smo sposobni organizovati takvo nešto do znaka upitnika na relevantnost učesnika. Mi smo vjerovali da možemo ali još veći motivi su bili strategija razvoja Uprave i unapređenje saradnje sa dijasporom. I jedan i drugi segment strateških ciljeva koje smo postavili sami sebi obuhvatali su organizaciju takvog skupa i samim tim to je bio prirodan sljed stvari. Pošli smo od činjenice da naša dijaspora voli Crnu Goru, a zaključili sa činjenicom da su pristupačnost Uprave, otvorena vrata i pružena ruka ključ za uspješnu saradnju sa dijasporom.

Imamo najavu investicije vrijedne 50 miliona eura u turizam, zatim zaintresovanosti investitora za proizvodnju zdrave hrane i drvopreradu.

C.M: Zaista je bio respektabilan broj poslovnih ljudi čiji se biznisi kotiraju po najvećim standardima u svijetu kao uspješni. Šta je potrebno tim ljudima da investiraju u poslove u Crnoj Gori?

- Svjedoci ste i sami kao i cijela Crna Gora da su brojni vrlo uspješni poslovni ljudi došli na Biznis forum i da su iskazali ozbiljne namjere da konkretizuju iste. Kao što se čulo na panelima u okviru foruma upućeni su pozivi da dijaspora osim vlastitog ulaganja dovede i svoje prijatelje, poslovne ljude iz cijelog svijeta. Istovremeno smo svjedočili da su već na tom prvom okupljanju poslovnih ljudi iz dijaspore prisustvovali jako uspješni poslovni ljudi koji nisu porijeklom iz Crne Gore, poput gospodina Dereli izvršnog direktora Torkam Holdinga koji je došao upravo na preporuku zajedničkog nam prijatelja iz naše dijaspore kao i brojni drugi gosti tog dana. Dakle svi smo se uvjerili u ono što potenciram od kako obavljam funkciju direktora Uprave - resursi dijaspore, od kapitala do poslovnih kontakata su zaista ogromni. Šta je potrebno tim ljudima? Otvorena vrata državnih i lokalnih institucija, pružena ruka saradnje  i posredništvo Uprave u zastupanju prava, problema, namjera i želja. Osmislili smo platformu Globalne razvojne mreže dijaspore koja će tretirati upravo ta pitanja i biznis forum je bio pokazna vježba kako saradnja države i dijaspore može da se podigne na mnogo veći nivo na obostrano zadovoljstvo. Tako da uspjeli smo započeti proces koji će u narednom periodu i narednim godinama tek dati svoj puni doprinos razvoju društva u Crnoj Gori.

C.M: Na Biznis forumu smo čuli mnoge od gostiju iz inostranstva - poslovnih ljudi iz dijaspore, i njihovu otvorenost i želju za ulaganjem u Crnu Goru, da li je nakon Foruma postignut neki konkretniji prijedlog ili najava ulaganja?

- Imamo najavu investicije vrijedne 50 miliona eura u turizam, zatim zaintresovanosti investitora za proizvodnju zdrave hrane i drvopreradu.

Investitor iz SAD porijeklom iz Gusinja započeo je realizaciju višemilionskog projekta koji je tri godine bio zaustavljen iz banalnog razloga - nisu željeli da mu obezbjede struju tj. priključak na el.mrežu, u saradnji sa CEDIS-om tu smo prepreku otklonili za 5 dana i realizacija je počela. Nakon foruma svjedoci smo da su strani investitori obilazili pojedine gradove i kompanije. Poslovni ljudi iz dijaspore nam se javljaju sa prijedlozima kako da napravimo iskorak na tom polju, mi imamo određene planove da pospješimo konkretizaciju najava a sve to ćemo sublimirati kroz Biznis klub dijaspore kojeg ćemo uskoro formirati kao i kroz projekte koje ćemo nadam se u saradnji sa EU realizovati u narednom periodu.

Otvorili smo vrata dijaspori i dobili smo povjerenje tih ljudi. Idemo dalje.

C.M: Sa kojim biznis ili administrativnim barijerama se susreću poslovni ljudi iz naše djaspore koji žele da započnu biznise u Crnoj Gori? Da li je nekada potrebno da im se daju i prijedlozi kada je nemoguće da se bave vrstama biznisa za koje su specijalizovane njihove kompanije vani, a ovdje ne postoje primjenjivi uslovi za te djelatnosti? 

- Već sam napomenuo slučaj iz Gusinja. Slična je situacija i sa Petnjicom. Upravo na jednom od panela na biznis forumu predstavnik petnjičke dijaspore iz Njemačke u direktnom kontaktu sa izvršnim direktorom EPCG iznio je problem tj. prepreku za investiranje u Petnjici a prvi čovjek EPCG obećao da će u saradnji sa CEDIS-om riješiti to pitanje. Sličan je zahtjev bio iz pojedinih bjelopoljskih seoskih područja. To su naravno osnovni preduslovi za pokretanje biznisa a jedan od naših ciljeva foruma je upravo uspostavljanje direktnog kontakta zaintresovanih strana, upoznavanje sa problemima i njihovo rješavanje. Dijaspora je to prepoznala i osim za opšti utisak organizacije manifestacije Dani dijaspore najviše pohvala smo dobili upravo za omogućavanje direktnog kontakta dijaspore sa nadležnim institucijama i odgovornim ljudima u državi. Naravno, tu saradnju ćemo produbiti kroz Biznis klub koji će osim privrednika iz dijaspore sačinjavati i predstavnici državnih institucija, resornih ministarstava, direktorata, uprava, javnih preduzeća... ukratko svih zaintresovanih strana kao stalni članovi tog kluba ili će biti uključivani po potrebi. Na taj način svojevrsni biznis forum će u kontinuitetu funkcionisati kroz formu Biznis kluba dijaspore. U okviru tog kluba će se rješavati problemi, sagledavati mogućnosti, unapređivati poslovni ambijent i sl.

Ono što smo primjetili kao osnovnu slabost u privlačenju investicija iz dijaspore je nedovoljna angažovanost lokalnih samouprava. Nedopustivo indiferentan pristup onih koji bi najviše trebali biti angažovani. Brojni strani investitori uz više od 100 privrednika iz dijaspore nažalost nije bio dovoljan motiv za predstavnike lokalnih samouprava. To je nedopustivo. Lokalne samouprave daju preporuke za investiranje i pored privatne inicijative oni su ključni segment u privlačenju investicija.

Ne želim da ulazim u razloge većine predstavnika opština ali ukoliko želimo privući investitore i otvoriti nova radna mjesta moramo se svi zajedno potruditi. Sa tim u vezi pripremamo poseban program za lokalne samouprave u cilju unapređenja saradnje. Pripremamo i poseban program za domaće kompanije i pojedince kojima su potrebni partneri u pokretanju ili unapređenju projekata.

Sve u svemu, osim nekih projekata koje imamo namjeru realizovati uz pomoć partnera iz EU biznis klub dijaspore će postati inkubator saradnje, ideja, podrške, partnerstva...

Biznis forum je okupio veliki broj privrednika iz države i dijaspore s ciljem da se usaglašenim djelovanjem radi na aktiviranju finansijskih i drugih resursa dijaspore u cilju razvoja Crne Gore, ali i uvezivanju naše dijaspore u globalnu razvojnu mrežu dijaspore Crne Gore (GRM CGD). U sklopu Biznis foruma organizovana su tri tematska panela. Na početku Biznis foruma, obratio se v.d. direktor Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima mr Seid Hadžić. Izlaganja na forumu su imali i izvršna direktorica Investiciono Razvojnog Fonda dr Irena Radović, Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, Ministar kapitalnih investicija mr Mladen Bojanić, mr Jakov Milatović ministar ekonomskog razvoja, a Biznis forum je obraćanjem zatvorio predsjednik Vlade Crne Gore prof. dr. Zdravko Krivokapić.

Na forumu su direktno uzeli učešće i naši biznismeni iz dijaspore, predstavivši svoje biznise ili sa konkretnim pitanjima upućenim učesnicima foruma. Biznis forum je bio izuzetno interesantan, dinamičan i otvorio je niz tema, pitanja ali i jasno ukazao na veliko interesovanje naše dijaspore za ulaganje u Crnu Goru, kao i dovođenje prijatelja investirora iz inostranstava s istim ciljem.

Jedna od aktivnosti u okviru manifestacije „Dani dijaspore-iseljenika“ neformalnog karaktera je bio izlet do Đalovića pećine za članove Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima i predstavnike udruženja dijaspore. Izletu su prisustvovali i predstavnici Vlade Crne Gore, Opštine Bijelo Polje, zaposleni u Upravi za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, kao i tim turističke agencije „Gold Travel“ koji su ujedno i suorganizatori izleta u okviru kog su organizovali i rekreativno takmičenje u streličarstvu i streljaštvu za učesnike.

Drugog dana manifestacije na Glavnom gradskom trgu, u organizaciji Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima održana je Centralna proslava manifestacije Dani dijaspore-iseljenika, ujedno i završna proslava kojom je ovogodišnja manifestacija u Bijelom Polju zaključena. Proslava je započela prigodnim kulturno-umjetničkim programom pod nazivom „Crna Goro ljubav ti je ime“, nakon čega je uslijedilo tradicionalno dodjeljivanje nagrada istaknutim pripadnicima dijaspore-iseljenicima i organizacijama dijaspore-iseljenika u sedam kategorija, koje Uprava dodjeljuje svake druge godine. Ovogodišnji dobitnici nagrada su: Zavičajno društvo Plava i Gusinja „Izvor“ Kranj - nagrada za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, Azra Zejnelagić - nagrada za doprinos u oblasti nauke, prof. dr David Dašić - nagrada za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore, Veselin Vujović - nagrada za doprinos u oblasti sporta, Hajriz Hačko Brčvak - nagrada za doprinos unaprijeđenju privrednog partnerstva sa Crnom Gorom.

U Kući Rista Ratkovića, održano je prvog dana manifestacije pjesničko veče i izložba slika naših umjetnika iz dijaspore i Crne Gore. Na ovom događaju, prisutni su imali priliku da čuju i mini koncert gitarskog dua Srđan Bulatović i Darko Nikčević.

U  Centru za kulturu održan je Okrugli sto na temu „Uloga dijaspore Crne Gore u procesu evropske integracije“. Na okruglom stolu izlaganja su imali glavna predovaračica sa EU Zorka Kordić, prof. dr Gordana Đurović, predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, Opštine Bijelo Polje, nevladinog sektora, članovi Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, kao i pripadnici naše dijaspore u svijetu.

Manifestacija Dani dijaspore-iseljenika započela je sa predstavom za djecu „Zaljubljeni vitez od Morače“ uz animatorski program. Predstavu je gledalo najviše djece iz sjevernog dijela Crne Gore, a dolaze kako iz dijaspore, tako i iz lokalnog okruženja.

U okviru foruma organizovan je i gastro događaj „Putevima crnogorskih ukusa“ u cilju promocije tradicionalne crnogorske kuhinje i lokalnih, domaćih proizvoda gdje su tom prilikom u organizaciji preduzeća „Montaste“ okupljeni lokalni proizvođači poput „Sjever.me“, „Vinarija Radević“, „Bjelopoljsko pivo“ i „Aqua Bianca“.

C.M: Kada imaju želju da finansijski ulažu u nove oblike poslovanja, na šta ih najčešće usmjeravate, na koje potencijale i mogućnosti, naročito kada je sjever Crne Gore u pitanju? Stekla sam utisak da je potrebno nekad i dati im prijedloge.

- Apsolutno ste u pravu. Sa pozicije države, a mi jesmo Uprava u sklopu Vlade CG, naša primarna misija je da im obezbjedimo povoljne uslove za poslovanje, da im pravno zaštitimo kapital od korupcije, pritisaka, nelojalne konkurencije i sl. Da im okvirno predstavimo mogućnosti, resurse i sl. I mi to radimo. Turizam, drvoprerada, proizvodnja zdrave hrane, zelena energija ali i proizvodnja građevinskog materijala naše su ključne preporuke za sjever Crne Gore. Ali da bi ta investicijska ponuda postala da tako kažem operativna ili bolje rečeno potpuna, neophodna je daleko veća i ozbiljnija angažovanost lokalnih samouprava i domaćih kompanija i pojedinaca. Kao što sam ranije napomenuo pripremamo programe koji će znatno unaprijediti te segmente a samim tim i konkretizacijom ponuda investitorima iz dijaspore ali i stranim investitorima. Svjesni smo tih nedostataka ali moram vas podsjetiti da sam ja na ovoj poziciji tek par mjeseci. Imamo jasan plan kako da taj problem rješimo ali nam treba vremena. Fokus narednog biznis foruma dijaspore biće upravo ponuda biznis ideja i projekata a priliku da pronađu svoje partnere u dijaspori dobiće svi u Crnoj Gori, od javnih do privatnih kompanija, od inovatora do pojedinaca koji iskažu spremnost za pokretanje biznisa. Naravno, biznis klub dijaspore će do održavanja drugog biznis foruma imati ulogu moderatora svih tih aktivnosti tokom cijele godine pa ovom prilikom pozivam sve zaintresovane da se uključe u rad biznis kluba. Zvanični početak aktivnosti objelodanićemo putem medija i biće otvoren za sve zaintresovane.

C.M: Nakon završenih dana dijapore i Biznis Foruma, šta je Vaš konačan zaključak o ovogodišnjem forumu i šta očekujete u budućnosti kao rezultat ovog događaja?

- Napravili smo prvi korak ka realizaciji našeg opšteg cilja - Dijaspora, strateški partner Crne Gore. Ozvaničili smo projekat Globalne razvojne mreže dijaspore u čijem sastavu će funkcionisati Biznis klub. Najavili smo formiranje drugih tematskih klubova - naučnog, obrazovnog, kulturnog, sportskog i svakog drugog za kojim se ukaže potreba a sve u cilju umrežavanja dijaspore i zajedničkog rada na razvoju cjelokupnog društva u Crnoj Gori. Umrežavanje dijaspore ima za cilj i bolju povezanost sa domovinom ali i angažovanje brojne populacije koja nije uključena u rad udruženja i asocijacija koji funkcionišu širom svijeta. Započeli smo taj proces i praktično. Otvorili smo vrata dijaspori i dobili smo povjerenje tih ljudi. Idemo dalje.

Krenuli smo od biznisa iz namjere da što više Evrope bude u Crnoj Gori a što manje Crne Gore u Evropi.

Ranije sam već rekao da je Biznis forum dijaspore koji se održao u Bijelom Polju bio pokazna vježba i dokaz da je saradnja sa dijasporom moguća na mnogo većem nivou od dosadašnje, da dijaspora ima potrebu da dobije status partnera i da država ima stratešku potrebu za konstantnu uključenost dijaspore u kreiranje društvenih tokova u Crnoj Gori. Krenuli smo od biznisa iz namjere da što više Evrope bude u Crnoj Gori a što manje Crne Gore u Evropi. Da sačuvamo stanovništvo koje se masovno iseljava, naročito sa sjevera Crne Gore. Paralelno sa tim procesom otvaramo više drugih. Uskoro ćemo se kadrovski pojačati, za narednu godinu planiramo da višestruko uvećamo naš skromni budžet koji sada iznosi 600.000 eura kako bismo mogli odgovoriti sve većim obavezama i potrebama. Kažu da od „folklornog društva“ kako su mnogi tretirali Upravu za dijasporu, pravimo ozbiljnu instituciju a ja ću dodati da nam je plan da postanemo najbolja Uprava Vlade. Jer, sam potencijal dijaspore zaslužuje instituciju koja može odgovoriti izazovima, potrebama i mogućnostima kako njih samih tako i države Crne Gore.