Dvadeset dvije godine smo na crnogorskom tržištu

Intervju Božidar Aleksandrović vlasnik „Vinarije Aleksandrović''

Božidar Aleksandrović je poznato i respektabilno ime u vinskom svijetu Evrope, njegova vinarija je širom svijeta donijela slavu srpskom vinarstvu. Konstantan razvoj i stalno podizanje standarda Vinarije Aleksandrović, istrajnost i strast u poslu gospodina Aleksandrovića od daleke 1991. godine do danas rezultirali su time da možemo slobodno reći da ova vinarija ispisuje istorijska poglavlja srpskog vinarstva na svjetskoj vinskoj mapi.

C.M: Vinarija Aleksandrović od  1991. godine kada ste proizveli svoje prvo vino sa svojom etiketom- do danas... u koliko tomova i knjiga bi istorijat stao? Kako u dvije, tri rečenice možete sažeti 33 godine vinarije? Od podruma pod kućom od 60m2 do najljepše vinarije u Srbiji i širem regionu?

- Vinarija Aleksandrović je novu etapu razvoja, kao što ste rekli, počela 1991. godine, odmah kada je zakon to dozvolio i tada smo proizveli naše prvo vino. To je nastavak tradicije proizvodnje vina duge više od 100 godina u porodici Aleksandrović. Kroz vrijeme je bilo velikih uspona, ali isto tako i velikih nedaća. Period od 1991. do 2000. godine je bio period kada je jednostavno izostao veliki rad i razvoj zbog prilika u regionu, ratova, sankcija… Tada se naša proizvodnja obavljala na malom prostoru u podrumu u porodičnoj kući. Posle 2000-e godine dolazi period uspona vinarije Aleksandrović i u tom periodu počinjemo da sadimo nove vinograde. Do tada smo imali 2ha porodičnih vinograda, a sam proces sadnje je trajao čitavih 20 godina. Danas Vinarija Aleksandrović ima 85ha sopstvenih vinograda, proizvodi vino isključivo od grožđa iz sopstvene proizvodnje. U međuvremenu je nastala vinarija od 3000m2 i danas imamo proizvodnju koja omogućuje da se naša vina nalaze na vinskim kartama najpoznatijih hotela i restorana od Japana, Kine, Rusije, Amerike i zapadne Evrope. 

C.M: Iz Vaše porodice Aleksandrović tradicionalno već 5-6  generacija su uspješni voćari i vinogradari, i Vama je tako nekako i predodređen put na divnoj šumadiskoj zemlji... Uzvratili ste Šumadiji i Srbiji, proizvodeći vina koja se piju širom svijeta, tako pronoseći slavu srpskog vinarstva. Koliko je bilo teško a koliko ste ponosni na pređeni put?

- Svakako da je ova čitava vinska priča koju sam kreirao nastavak porodične tradicije i samim tim što sam obnovio proizvodnju vina, osjećam zadovoljstvo i svojim precima vraćam neki dug koji je apsolutno bio potreban, jer to zaslužuje ova šumadijska zemlja, vinarija Aleksandrović i moja familija. Nadam se da će ovaj posao nastaviti i moja djeca, jer čitava ova familijarna priča će dobiti na još većem značaju ako se nastavi kroz vrijeme.

C.M: Vinarija Aleksandrović ne kupuje grožđe već isključivo proizvodi vino od grožđa iz sopstvene proizvodnje, da li Vam to ograničava količine proizvedenog vina? Znamo da često ističete da je Vaš prioritet kvalitet a ne kvantitet, ali dobra vina se traže, potrebna je i količina...

- Vinarija Aleksandrović je duboko svjesna da od onog momenta kada smo se opredijelili za kvalitet i kontinuitet kvaliteta, da toga nema bez proizvodnje vina u sopstvenom vinogradu. Nemoguće je proizvoditi vrhunska vina i osloniti se na proizvodnju grožđa od drugih proizvođača, jer interesi proizvođača su suprotni od interesa proizvodnje vrhunskih vina. Proizvođač grožđa želi što jeftiniju proizvodnju, što veći prinos, a kvalitet traži što manji prinos grožđa po hektaru i što skuplju proizvodnju. To saznanje nas je vodilo sve ove godine, tako da danas imamo u vlasništvu 85ha vinograda i kapacitet vinarije koji može da podmiri tu proizvodnju. U ovom momentu nemamo problem nedostatka grožđa jer ne želimo da se širimo beskonačno. Želimo da u ovim okvirima podignemo kvalitet i svoju poziciju među ljubiteljima vina.

C.M: Koliko sada etiketa ima Vinarija Aleksandrović?

- Vinarija Aleksandrović je kroz vrijeme izgradila sjajnu paletu različitih proizvoda. U ovom trenutku imamo tri vrste pjenušavog vina ili kako ga Francuzi zovu „šampanjac“, takođe bijela vina, roze vina, crvena vina, kasnu berbu. Danas smo u mogućnosti da ponudimo 24 etikete naših vrhunskih vina.

C.M: U koliko zemalja svijeta izvozite vina? 

- Izvozimo skoro na sve kontinente, odnosno u 21 zemlju i naš izvoz čini 25% naše proizvodnje.

Koje će se vino Vaše vinarije najviše piti ovog ljeta u Crnoj Gori i zašto?

Mislim da će svakako primat držati Trijumf Selecion, kao i do sada. Trijum Selection je vino koje je idealno za morsku hranu, plodove mora, morsku ribu. Zatim, Trijumf Rose, jedno egzotično vino od sorte pinot noir koji je rađen u provansa stilu i koji je kompatibilan sa crnogorskim suncem i sa njenom gastronomijom. Takođe, Prokupac, sorta koja je stilski prilagođena hrani, od tuna stejka sve do mesa. Naravno Regent, Rodoslov kao i gore pomenuti Vožd. Imamo bogatu paletu vina i nadam se da ćemo odgovoriti zahtjevima crnogorskih hotela, restorana i vinoteka.

C.M: Koliko nagrada su Vaša vina dobila? Koja je posljednja nagrada u dosadašnjem nizu? 

- Kroz sve ovo vrijeme smo osvojili veliki broj priznanja i nagrada, kako kod nas, tako i u regionu, a i u svijetu. Nagrada sa kojom se posebno ponosimo je sa takmičanja pjenušavih vina gdje smo osvojili veliku zlatnu medalju u Londonu. Takođe, Trijumf Gold je proglašen za najbolje vino Balkana na takmičenju u Sofiji, i to dva puta! Naš Rodoslov, premium brend iz palete crvenih vina, je u Japanu proglašen za vino sa najboljim odnosom cijena kvalitet, gdje smo u konkurenciji od 40 000 različitih etiketa na japanskom tržištu svrstani među 20 najboljih vina. To su svakako nagrade koje su nam omogućile da zauzmemo poziciju na vinskim kartama od Japana, Singapura, Hong Konga, Kine, Rusije, Zapadne Evrope pa sve do Amerike. Naša vina se nalaze na vinskim kartama restorana u Čikagu, Majamiju, Vašingtonu, Los Anđelesu i San Francisku.

C.M: Vi tvrdite da bez vinograda nema ni identiteta srpskih vina i ujedno ste upravo Vi pokrenuli mnoge aktivnosti na tom fonu i doprinijeli svojim primjerom i uspjehom kreiranju jasnog identitetsrpskih vina na svjetskoj sceni. U Srbiji ste svojevrstan primjer koji se slijedi i poštuje. Aktivno učestvujete u strategiji za razvoj vinogradarstva i vinarstva do 2030. godine Srbije. Time ste dobili još jednu odgovornu ulogu – koliko vas konsultuju vinari? Koliko je Srbija u posljednje tri decenije napredovala kao zemlja vina?

- Srbija je pogotovo napredovala u posljednjih 10 godina. Kada sam ja ulazio u ovaj posao, to su bili sami počeci privatnog vinarstva i vinogradarstva. Danas u Srbiji ima registrovanih 460 privatnih vinarija. Veliki je doprinos sredstava koja odvaja država i ministarstvo poljoprivrede, IPARD fondovi su takođe imali značajnu ulogu u razvoju sprskog vinarstva i vinogradarstva, tako da je do sada evidentan jedan lijep period razvoja. Ono što uvek savjetujem mlađim kolegama je to da identiteta srpskog i vrhunskog vina nema bez sopstvenih vinograda. Volio bih da se više sade vinogradi, investiranje u vinariju je mnogo veće nego investiranje u vinograde, ali se nadam da će ljudi koji su već izgradili vinarije, takođe da povećaju površinu sopstvenih vinograda. Srbija kao zemlja je bogom dana za uzgajanje vinove loze, ovdje rađaju vrhunska vina i sve ove blagodeti koje nam je Bog dao moramo maksimalno da iskoristimo.

C.M: Vinarija Aleksandrović je nezaobilazna lokacija za svakog ljubitelja vina na vinskim turama u Srbiji? Šta sve nudite posjetiocima Vaše vinarije?

- U posljednjih 10 godina smo dosta radili na razvoju vinskog turizma. Vinariju Aleksandrović godišnje posjeti između 13 000 i 15 000 ljudi. U ponudi imamo i smještaj, deset soba u okviru vinarije, dvije vikendice u u vinogradima sa bazenima koji su sastavni dio ponude i vinskog turizma vinarije. U procesu smo izgradnje novog hotela odnosno wine resorta koji će imati wellness i spa centar, wine bar, restoran, degustacionu salu i koji će upotpuniti taj sadržaj. Čitava naša vizija je vezana za zatvaranje jednog kruga koji je krenuo od vinograda preko vina do smještaja, degustacija i uživanja. Između ostalog, to je put koji je proslavio italijansko vinarstvo. Sjetimo se uspjeha Toskane i drugih regija koje su napravile svjetski brend od svoje regije.

C.M: Vaša vina se u Crnoj Gori prodaju u najboljim restoranima i hotelima od 2002. godine. Kako ste zadovoljni sadašnjom potrošnjom Vaših vina u Crnoj Gori?

- Crna Gora je jedno od naših omiljenih tržišta, 22 godine smo prisutni na tom tržištu. Naša vina se nalaze na vinskim kartama hotela i restorana i ponosimo se što upotpunjujemo vinsku scenu Crne Gore. Gotovo čitava paleta naših proizvoda se nalazi na vinskim kartama Crne Gore, a Trijumf je i dalje zvijezda vodilja.

C.M: Od te 2002. godine kada su Vaša vina ušla na tržište Crne Gore do danas, dakle, nakon 22 godine, koliko toga se promijenilo s obzirom na „ekspanziju“ vinskih etiketa iz cijelog svijeta u našoj zemlji? Kako su Vaša vina opstala na vodećim vinskim kartama u Crnoj Gori?

- Crnogorsko tržište je uvek bilo jako interesantno za nas. Radeći ovaj posao, obišao sam gotovo sve restorane i hotele i danas je ta interakcija između nas jako prisutna. Mi osjećamo to tržište, osjećamo šta gosti traže i nekako smo kroz vrijeme izgradili povjerenje potrošača. 

C.M: Koje Vaše vino se najviše pije u Crnoj Gori?

- Svakako je to Trijumf Selection, zatim Trijumf Gold. Od roze vina Trijumf Rose i Varijanta. Zatim Regent, Prokupac od crvenih vina. Prvo vino sa kojim smo se pojavili na tržištu je Trijumf Selection i ostalo je i vodeće vino.

C.M: Da li pratite razvoj crnogorskog vinarstva i šta primjećujete u ove dvije posljednje decenije? Imate li neki savjet za mlade crnogorske vinare?

- Da, intezivno pratim. Sa dobrim dijelom crnogorskih proizvođača sam prijatelj. U posljednjih desetak godina je primjetan proces otvaranja novih, malih vinarija. Ono što savjetujem mladim vinarima je da podižu sopstvene vinograde, da se ne oslanjaju na kupovinu grožđa i da grade svoj identitet. Takođe, da prilikom gradnje vinarije predvide i prostorije koje će služiti za vinski turizam, da vinski turisti mogu da degustiraju vina tamo gdje ona nastaju. Na takvom mjestu su najljepša vina, ponese se i utisak koji je jako bitan. Znači, treba imati svoje vinograde, svoju vinariju i organizovati život te vinarije da ljubitelji mogu da degustiraju, kupe vina i ono najvažnije, ponesu utisak.

C.M: Vaša vinarija je uvijek imala vina koja prate svjetske trendove, kako ste to uspiijevali?

- U vinarstvu je jako važno pratiti trendove, trendovi se konstantno mijenjaju. Mi smo svjedoci jednog ciklusa koji se dešavao prije dvadesetak godina gdje su bila cijenjena jako barikirana vina. Kasnije je stil tih vina otišao u drugom pravcu, tako da se sada cijene vina sa manjim uticajem hrasta, sa izraženom voćnošću. Isto to važi i za crvena vina, stil se značajno promijenio jer se mijenja i stil potrošača. Morate da budete prisutni na sajmovima, u restoranima i da osluškujete šta pričaju gosti i da se jednostavno prilagođavate tržištu. Najveća greška koju proizvođač može da napravi je da ubjeđuje tržište da nešto tako treba. Treba se prilagoditi tržištu, a to se lako može uraditi ako imate svoje vinograde, jer vi već u vinogradu kreirate stil vina kakvo tržište očekuje. 

C.M: Koji su sad aktuelni svjetski trendovi u vinarstvu – koja vina su u trendu?

- Što se tiče svjetskih trendova, to je više nego jasna stvar. Danas način života i ishrane kreira takav trend da se danas piju laganija vina sa voćno-cvjetnim mirisima bez uticaja drveta odnosno hrasta. Vina sa srednje punim tijelom, sa lijepim kiselinama, danas su na cijeni elegantna vina koja su kompatibilna sa određenom hranom. Cilj je da ne opterećuju tu hranu, da se lako piju i da upotpune taj gastronomski doživljaj.

C.M: Da li nas uskoro čeka neki novitet iz Vašeg podruma? 

- Svakako da Vinarija Aleksandrović razmišlja o budućnosti. U narednom periodu ćemo staviti akcenat na autohtone sorte, na prvom mjestu na autohtonu sortu Prokupac koju već imamo na tržištu. Ta sorta je pravo otkrovljenje jer je stilski osmišljena da daje voćno, elegantno vino, koje se lako pije, bez grubih tanina, sa srednje punim tijelom. Prokupac će biti pravo osvježenje na crnogorskom tržištu, ali i na srpskom tržištu i u regionu. Takođe, može se očekivati i pozicioniranje Vožda, našeg premium vina od sorte Cabernet Sauvignon 100%, koje spada u sam vrh dometa naše vinarije. Vožd je nastao iz naših vinograda koji su stari već dvadeset godina, to je vino bez filtriranja, bez bistrenja i vino koje je fermentisani sok grožđa sa minimalnom intervencijom koje odražava i naš teroar, naše zemljište, našu klimu i sortu grožđa. Vožd je vino sa kojim ćemo se u budućnosti svakako ponositi.

C.M: Kao što su Vaša vina omiljena kod nas tako ste i Vi rado viđen gost u Crnoj Gori. Da li Vas je ta posebna veza podstakla da stvorite dom za uživanje i odmor na crnogorskoj obali?

- Kako da ne! Ta interakcija između crnogorskog primorja, vinarije Aleksandrović, mene i moje porodice je doprinijela da ćemo sve češće dolaziti i posjećivati restorane i hotele družeći se sa našim prijateljima. Ta reakcija jednostavno mora da bude obostrana. Mi volimo Crnu Goru, volimo crnogorske restorane i gastronomiju, a isto tako taj proces je povratan. Odatle i dolazi ta želja da više vremena provodimo u Crnoj Gori.