Elitni turizam je šansa za Crnu Goru

Intervju:  Ivana Karanikić, savjetnica za luksuzna putovanja za Zapadni Balkan

Savremeni luksuzni putnici preferiraju iskonska i autentična iskustva u netaknutim destinacijama, koja ih stimulišu fizički i intelektualno, obogaćujući njihove živote nečim novim. To je ono što se ne može platiti novcem, i upravo je to komparativna prednost Crne Gore – izjavila je za naš časopis Karanikić.

Crnogorski turistički poslenici nijesu baš zadovoljni ovogodišnjom turističkom sezonom, a već sada se traže uzroci manjih prihoda od onih koji su očekivani. Često se čuju primjedbe da sezona nije uspješna zbog visokih cijena ali i ostalih, već sada tradicionalnih nedostataka crnogorske turističke ponude.

Ivana Karanikić

Crna Gora ne privlači visokoplatežne goste i s tim moramo da se pomirimo, zato imamo niži promet. Kada je riječ o cijenama, one jesu porasle ali su slične kao i u regionu, čak i jeftinije.

PREDUSLOVI

Savjetnica za luksuzna putovanja za Zapadni Balkan Ivana Karanikić kaže da Crna Gora više nego ijedna zemlja u regionu ima te preduslove za elitni turizam. Ona prenosi i iskustva iz Hrvatske gdje inače živi i radi.

- Prije bilo kakvog razgovora o elitnom odnosno luksuznom turizmu treba naglasiti da se percepcija stvarnog luksuza više ne vezuje za materijalne stvari nego iskustvene. To znači da se perspektiva takvih gostiju promijenila i da im skupi proizvodi i materijalne stvari nisu više visoko na ljestvici prioriteta. Iz tog razloga više ni smještaj u ekskluzivnim rizortima nije nužan. Savremeni luksuzni putnici preferiraju iskonska i autentična iskustva u netaknutim destinacijama, koja ih stimulišu fizički i intelektualno, obogaćujući njihove živote nečim novim. To je ono što se ne može platiti novcem. I upravo je to komparativna prednost Crne Gore - tvrdi Karanikić koja je i vlasnica Balkans Luxury Concierge DMC i po njenim riječima promociji i razvoju luksuznog turizma ne može se pristupiti s pozicije promocije i razvoja, nazovimo ga, standardnog turizma.

- Kao pružaoci usluga u ovoj tržišnoj niši trebamo znati želje i potrebe naših potencijalnih klijenata i tome prilagoditi i kreiranje proizvoda i promociju. Cilj luksuznog iskustva je pružiti gostu nešto nesvakidašnje, nešto što će angažovati sva njegova čula i stvoriti osjećaj da mu je upravo pruženo jedinstveno iskustvo. Na emocije koje će gost pritom kreirati ne možemo uticati, ali se zato pred nas postavlja izazov da neprestano poboljšavamo, redefinišemo i obogaćujemo našu ponudu jer ono što je sad luksuzno i nesvakidašnje brzo postaje obično i gubi se taj osjećaj posebnosti - smatra Karanikić.

Kao licencirani turistički vodič i trener vodiča naglašava da taj osjećaj posebnosti možemo održavati pričama i tradicijom uz kulturu i gastronomiju koji su nam u Crnoj Gori nepresušan izvor.

- Zamislite visokoplatežnog gosta koji za smještaj odabere na primjer Hyatt Regency Kotor Bay iza kojeg stoji priča o Vrmcu gdje mu ponude detoksikacijske i wellbeing višednevne programe, odnosno rad na sebi, koji im je visoko na listi prioriteta. Nakon toga ga helikopterom prebace u neko etno selo gdje provede nekoliko dana u tradicionalnim kolibama, uživajući u potpuno prirodnoj hrani, čistom vazduhu i priči sa domaćinima. Iskusi rafting kanjonom Tare, uživa u Jeep Safariju Durmitorom i podigne nivo adrenalina penjući se durmitorskom Ferratom. Vrati se nazad u Kotor i dva-tri dana provede na ostrvu Mamula - nekadašnjoj austrougarskoj tvrđavi iz 1853. gdje će osim uživanja u miru i tišini naučiti osnove fresko slikarstva i svoje znanje primijeniti na prepoznavanje fresaka sačuvanih u sobama ovog novog ekskluzivnog rizorta - objašnjava Karanikić.

Radna snaga veliki problem budućnosti

Ipak nedostatak radne snage Karanikić smatra najvećim i naopasnijim problemom za budućnost turizma.

- To je pak rezultat one naše - ako nećeš ti, ima ko će. Mislim da tek sad počinjemo biti svjesni grešaka iz prošlosti - kaže Karanikić dodajući da je nedopustivo da nam u turizmu rade Filipinci, Nepalci i jeftina radna snaga iz drugih zemalja.

- Ekonomske migracije su normalne, ali ne u svakoj privrednoj grani, pogotovo ne u ovoj. Ne može me niko uvjeriti da me konobarica iz Filipina može na isti način uslužiti kao naš čovjek - kaže Karanikić.

POTREBNA DOBRA PROMOCIJA

Po njenoj procjeni Crnoj Gori trebaju gosti koji su spremni da plate ovakvu ili sličnu ponudu.

- Uz dobru promociju Crna Gora se vrlo brzo može naći na popisu destinacija koje se moraju posjetiti. Ti gosti neće značajnije uticati na povećanje broja dolazaka, ali će itekako uticati na očuvanje infrastrukture i destinacije u cjelini. Kao i kvaliteta života - poručuje Karanikić.

Što se tiče primjera smatra da se ne trebamo rukovoditi susjednom Hrvatskom nego mnogo razvijenijim državama jer u suštini pravimo slične greške zbog balkanskog mentaliteta.

- Mi imamo isti, balkanski mentalitet, slično razmišljamo, pravimo vrlo slične greške. A isti način rada ne može donijeti različite rezultate. Kad bih trebala odabrati dvije evropske države iz kojih ću preuzeti primjere dobre prakse u razvoju turizma to bi bile Austrija i Švajcarska, čak bi u obzir došla i Njemačka u segmentu koji se odnosi na očuvanje industrijske baštine. Primjere iz Hrvatske radije nemojte primjenjivati. Iako se donosiocima odluka u turizmu možda čini da je Hrvatska divno organizovana i prepuna primjera dobre prakse to je potpuno pogrešna percepcija. Hrvatska ima strategiju razvoja turizma koja je i na papiru nelogična, a u praksi gotovo pa potpuno neprimjenjiva - ističe Karanikić.

Što se tiče avio povezanosti saglasna je da smo avio destinacija i da je ona važna za razvoj kvalitetnog turizma ali smatra kardinalnom greškom strategiju ugovaranja niskobudžetnih letova.

- Takvim letovima privlačimo niskobudžetne goste, stvaramo opterećenje na infrastrukturu – od aerodromske do nacionalne – koja je ionako loša, a rezultat je daleko od onog koji želimo. Koliko god da diskriminirajuće zvučalo, premala smo i prebogata država da bismo fokus stavljali na goste koji jedva skrpe za avionsku kartu i onda se hrane u Voliju i drugim supermarketima, a čiji je osnovni razlog dolaska da se fotografišu za Instagram, a ne da nauče nešto o istoriji i kulturi zemlje u kojoj borave, otkriju izvrsnu crnogorsku gastronomiju i uživaju u prirodnim ljepotama. Jer to i jeste poenta putovanja - kaže Karanikić dodajući da nam trebaju aviokompanije kao što su Qatar Airways, Emirates ili Saudia Airlines čiji bi udio u ukupnom broju letova bio minimalno 90 odsto, čime bi se automatski privukli kvalitetni gosti.

- Crna Gora je i zimska destinacija na šta vrlo često zaboravimo, a bolja avionska povezanost bi omogućila dolazak gostiju i u zimskom periodu čime bi se umanjila sadašnja sezonalnost - poručuje Karanikić.

Njeno je mišljenje da je crnogorskom turizmu potrebno resetovanje i vraćanje na fabrička podešavanja.

-  Ali sad i odmah, dok još nije kasno. Prije bilo kakvih aktivnosti, donosioci odluka, ministri, direktori turističkih organizacija moraju imati obrazovanje iz područja turizma, iskustvo i što je najbitnije – viziju.