Rožaje /
Rožaje - grad dobrih ljudi i neprocjenjivog kulturno istorijskog i prirodnog blaga. Skoro da možemo reći da mnogo toga još neistraženog ima na području ovog grada koji se sve ozbiljnije kotira na turističkoj mapi, ne samo Crne Gore već i svijeta, dobrim dijelom i zaslugama mladih entuzijasta koji vole svoj grad i ostali su da žive u njemu i koji rade na promociji Rožaja na savremen i ozbiljan način.
Koliko znaš o Rožajama?
Rožaje, grad koji je smješten na krajnjem sjevero-istoku Crne Gore, okružen planinama i visoravnima, a među tim ljepotama izvire bistra rijeka Ibar. Iznad grada, izdiže se planina Hajla sa svojom visinom od 2403 metra, koja predstavlja krajnji lanac Prokletija. Prema istorijskim podacima grad je važio kao Karavanski put i raskršće kroz koje su prolazile mnoge civilizacije od Rimljana, Ilira pa do Osmanlija. Osnivanje grada datira još za vrijeme Rimljana iz V ili VI vijeka, što svjedoče arheološke iskopine Izlit na Gradini, čije zidine, prema nekim podacima, datiraju iz doba Rimljana. Pored nalazišta, osnivanje grada se takođe veže sa dolaskom Osmanlija na području Rožaja. Prva naselja su se formirala upravo pored rijeke Ibar u Kučanskoj mahali. Tu su objekti iz Osmanskog perioda kao što su Kučanska džamija, Ganića kula. Starom mahalom grad se širio uz rijeku Ibar i tako su se formirala prva naselja, mahale poznate u našem narodu. Gradnjom mahala počela je i gradnja prvih zanatskih radnji i dobijanja obrisa tipične male čaršije, odnosno grada. Svako naseljavanje grada dolazilo je zbog prirodnih potencijala koje posjeduje Rožaje. Iako ima oštriju klimu, Rožaje važi za jednu od najljepših opština sa blagom ljetnjom klimom pogodnom za razvoj ruralnog turizma - ljetnjeg i zimskog. Prirodni potencijali grada su mnogobrojni. Pored prirodnih ljepota Rožaje ima svoju Turističku organizaciju koja umnogome promoviše resurse, ponudu, potencijale, proizvod svoga grada. Kroz promociju potencijala koje posjeduje Rožaje, turistička organizacija radi na uspostavljanju što bolje promocije turizma, aktivnog odmora i promovisanju kulturnih baština svoga grada kroz svoje promotivne aktivnosti. Treba takođe napomenuti - u Rožajama se baštini dugogodišnja tradicija kada je u pitanju gastronomija i tradicionalna narodna kuhinja, od raznih jela pa do napitaka nastalih upravo na ovim prostorima.
Šta posjetiti i doživjeti u Rožajama – predlaže Turistička organizacija Rožaje:
Kula je najvjerovatnije sagrađena 1797. godine kao utvrđenje i služila je kao odbrambeni objekat u donjoj mahali. Kula nosi ime po starom Rožajskom plemenu Ganići koji su ujedno i bili vlasnici kule. Sama simbolika Kule podsjeća na vremena kada se nekada živjelo u kulama, i kada se u burnim i teškim vremenima sigurnost porodice obezbjeđivala čvrstim i visokim zidinama. Kulu treba posjetiti i doživjeti svaki turista koji prođe kroz Rožaje. Ona je u potpunosti restaurirana, takođe postoji i replika Ganića kule što je ujedno i Zavičajni muzej u kojem se mogu vidjeti pokretna i nepokretna kulturna dobra našeg grada. Ganića kula je vrijedan spomenik, davnih, prošlih vremena.
Kučanska džamija simbol vremena prošlih i nepokretno kulturno dobro jednog naroda. Smještena je u Kučanskoj mahali ili donjoj mahali. Period gradnje nije tačno utvrđen ali se veže za 1778. ili 1779. godinu. Građena je kamenom i drvetom, krov je od šindre. Specifičnost za ovu džamiju jeste drveno munare, koje je rijetkost u današnjem vremenu. Očuvanost džamije, pozicija je dovoljna da svaki turista ne ostane ravnodušan kada je posjeti.
Smješteno na Ganića kršu iznad grada nalazi se arheološko nalazište Izlit na Gradini. Iskopine zidina vežu se za V ili VI vijek i dovode se u vezu sa dolaskom Rimljana. Sama pozicija Ganića krša i pronađenih iskopina može se zaključiti da je na tom prostoru formiran prvi Bedem, odbrambeni zid i utvrđenje starih Rimljana.
Rožajski region kao jedna planinska cjelina je idealno mjesto ako želite da uživate u aktivnom odmoru u netaknutoj prirodi koju sačinjava nekoliko planinskih vijenaca od kojih bi vam preporučili neizbježnu ljepoticu Hajlu sa nekoliko vrhova iznad 2 000 metara nadmorske visine i samim vrhom od 2 403 mnv, odakle se pruža predivan pogled na sedam balkanskih država.
Sa svojim odvojenim grebenom Hajla predstavlja idealan teren za planinarenje, za sve ljubitelje ove aktivnosti od amatera do profesionalaca i na samom vrhu je perfektan vidikovac koji daje unikatan pogled na vrhove Prokletija.
Hajla kao pravi biser netaknute prirode pogodna je za bavljenje svim vrstama planinskih sportova ljeti od planinarenja, alpinizma, paraglajdinga, hajkinga, jahanja konja, moto sportova i džip safarija, kao i zimi turno skijanja i split boardinga, hodanja na krpljama, penjanju leda, i vožnje motornih sanki, jednostavno rečeno za sve ljubitelje 365 dana aktivnosti.
Pored Hajle, kao cijelinu ovog planinskog mjesta ispunjavaju planinski vijenci Štedima, Rusolije, Žlijeba i Vlahova.
Izvor rijeke Ibar u podnožju planine Hajle samo nekoliko kilometara od centra grada. Bistra voda, čist vazduh, pješačka staza do vrela Ibra, samo su razlog više zbog čega turista treba da posjeti ovaj lokalitet.
Planinska visoravan smještena između planina Ahmice, Žlijeba i Rusolije. Ljepota ove planinske visoravni je uvijek privlačila, oduševljavala i davala inspiraciju svakom posjetiocu, bilo da je planinar, turista, avanturista, slikar. Visoravan svojom ljepotom podsjeća na mongolske stepe sa svojim dugim pašnjacima i livadama. Na planinskoj visoravni Štedim u toku je izgradnja skijaške staze i predstavljaće regionalni centar za zimski, ljetnji i ruralni turizam. Poseban akcenat na ovoj lokaciji jesu upravo krajolici i horizonti, ljepota prirode i ostaci nomadskog života koji je još prisutan na ovom području.
Rožajska okolina spada u jedne od najočuvanijih sredina sa veoma bogatim biodiverzitetom kako faune tako i flore, tako da samim tim posljednjih godina sve više grupa takvih afiniteta posjećuje Rožajske planine i prirodu. Rožajske planine su stanište svim sitnim i krupnim sisarima i pticama koje su zabilježene u Crnoj Gori, međutim se i osnovano sumnja da je i stanište Balkanskog risa.
Što se biljaka tiče, opšte je poznato pa i u knjigama upisano da je rožajski kraj raj za botaničare i pruža veoma raznolik dijapazon kako ljekovitog bilja tako i šumskog voća koje je pravo bogatstvo ovog kraja, među kojima bi izdvojili ukras planina Runolist, koji možete naći samo ovdje.
Kao jedan od najznačajnijih ukrasa ovog kraja je tradicija dočeka i primanja gostiju, i kao da je genetski urezano od pamtivijeka u Rožajama su svi bili dočekani kao najbliži prijatelji i svima su vrata otvorena tako da svako ko boravi u ovom kraju, nosi dio sa sobom i uvijek se vraća.
Oduvijek, kao raskrsnica kultura gdje su se zadržale samo lijepe stvari, tako je i u gastronomiji, ovdje možete iskusiti već davno zaboravljena jela, posebno u seoskim domaćinstvima gdje je čista organska proizvodnja koja daje poseban ukus hrani. Od tradicionalnih jufki i flie do kačamaka i svježih kotleta, praćeni sokovima od ruže, borovih iglica, zove ili nekog šumskog voća, i na kraju sa ekšijašom i baklavom.