Kad je dobitak gubitak

Šta znači u Crnoj Gori „uspješna turistička sezona“

Na osnovu statističkih podataka Uprave za statistiku Crne Gore (MONSTAT) u izvještaju Statistički i finansijski pokazatelji ostvarenog turističkog prometa u 2023. godini izvodi se zaključak da je to bila uspješna turistička godina. Naizgled, uspješna sezona sa preko 2,6 miliona posjeta i preko 16,3 miliona noćenja. Ali, da se osvrnemo na strukturu ostvarenih noćenja u protekloj sezoni kada smo sve strance i one ljude koji su se usljed rata u Ukrajini našli u Crnoj Gori svrstavali u turiste... Kada se bolje pogleda, imali smo gubitak na ovakvom dobitku.

Brojke ne lažu ali nijesu relevantan pokazatelj kvaliteta – od gužve ne vidimo dobro

Na osnovu statističkih podataka Uprave za statistiku Crne Gore (MONSTAT ) tokom 2023. godine u kolektivnom smještaju (hoteli, moteli, turistička naselja...) ostvareno je preko 1,4 miliona posjeta turista i preko 5,1 milion noćenja. Dakle, prosječan broj noćenja u kolektivnom smještaju iznosi 3,6 dana. Iste godine u individualnom smještaju (privatni smještaj, apartmani) ostvareno je 1,2 miliona dolazaka gostiju koji su ostvarili preko 11,2 miliona noćenja. Prosječno vrijeme zadržavanja gosta u privatnom smještaju je 9,3 dana. Većina turističkog prometa ostvaruje se tokom špica ljetnje turističke sezone (jun, jul, avgust). 

I šta smo to naučili i uradili od prošle godine da bi nam turizam zaista bio glavna privredna grana iako to više nije. Crna Gora je danas više tržište nekretnina nego zemlja turizma.

Zaključna ocjena na kraju godine je rezultat rada tokom cijele godine - kao u školi

Struktura ostvarenih noćenja u ukupnim noćenjima koje su realizovali ino gosti u Crnoj Gori je sljedeća: na prvom mjestu su gosti iz Rusije - gotovo 24%, slijedi Srbija – preko 21%, Bosna i Hercegovina - 8,5%, Njemačka - 4,9%, Ukrajina – 4,1%, Kosovo – 3,6%, Poljska i Velika Britanija sa po 2,9%.

Da li smo zadovoljni strukturom gostiju gdje dva tržišta (Rusija, Srbija) čine gotovo polovinu noćenja ino turista?

Statistički podaci kažu sljedeće... 

Kada pogledamo strukturu stranih gostiju u Hrvatskoj, situacija je drugačija. Prvi na listi u Hrvatskoj su njemački gosti koji učestvuju sa oko 22% u strukturi noćenja. Nakon njih najviše u strukturi noćenja odnosi se na turiste iz Slovenije – oko 10%, Austrije – oko 8%,  Poljske – preko 5%, Italije – oko 4% i Velike Britanije – oko 3,5%.

Dobra i loša vijest

Dobra vijest je: niskobudžetne avio-kompanije Ryanair i Wizz Air koje su bile suspendovale određene linije iz Crne Gore se vraćaju.

Loša vijest je da smo zatrpani smećem, buldožerima i radovima i nadomak hotela… Nijesmo spremni.

Mi smo kampanjaši, to već znamo. Samo po par mjeseci radimo, i to kad je frka kad se mora, u špicu sezone ljetnje i zimske isto, ako je uopšte imamo jer u 2024-oj nije je bilo. A to se u turizmu ne prašta, u školi može da prođe.

Da li je ovo struktura noćenja koja nam obezbjeđuje produžetak turističke sezone i ostvarenje strateškog cilja da Crna Gora bude cjelogodišnja turistička destinacija? Gosti iz Srbije i Rusije Crnu Goru dominantno posjećuju tokom ljetnje turističke sezone. A ne smijemo da izgubimo iz vida činjenicu da veliki broj gostiju sa ovih tržišta imaju svoje nekretnine u našoj zemlji.

A ko će da nam radi?

Ljudi zaposleni u turizmu su duša turizma… ali mi imamo nedostatak adekvatne domaće radne snage i administrativne poteškoće u vezi sa angažovanjem strane radne snage. I to je jedan u nizu problema sa kojim smo sačekali glavnu ljetnju turističku sezonu. Znali smo za problem i prošle godine, ali…

Kako spasiti turizam

U skladu sa strateškim opredjeljenjima Crna Gora bi trebalo da postane cjelogodišnja turistička destinacija, da razvija visokokvalitetni turizam i elitni u pojedinim segmentima ponude (nautički, golf). Upravo sve aktivnosti moraju biti usmjerene u pravcu pozicioniranja Crne Gore kao cjelogodišnje destinacije.

To podrazumijeva:

• Podizanje kvaliteta ponude u svim segmentima– novi hoteli kategorije 4 i 5 zvjezdica, novi kapaciteti u privatnom smještaju, dovođenje poznatih svjetskih brendova. 
• Razvoj novih ponuda– ruralni turizam, pješačenje, biciklizam, manifestacioni turizam, MICE turizam, panoramske rute, kanjoning, rafting, flyfishing...
• Razvoj ponude zimskih centara na sjeveru i obezbjeđenje uslova da ne zavisimo samo od vremenskih uslova – implementacija projekta vještačkog osnježavanja 
• Razvoj putne infrastrukture, nastavak izgradnje auto-puta, nova putna mreža posebno na sjeveru,
• Poboljšana avio-dostupnost, a ne podizanje aerodromskih taksi i smanjenje broja low cost kompanija 
• Intenzivne promotivne aktivnostisa kojima se krenulo još 2006. godine na globalnim mrežama CNN, BBC, Euro News... gdje se Crna Gora pozicionirala još prije 17 godina kao turistička i investiciona destinacija, da bi se efekti  ovih ulaganja, uz stvaranje stimulativnog poreskog ambijenta (poreske olakšice i stimulativne stope poreza na dobit) pokazali dolaskom poznatih svjetskih brendova i realizacijom green field investicija (Porto Montenegro, Portonovi,  Luštica bay, Mamula Island, Aman...)
• Intenzivne kampanje i promo aktivnosti na strateškim tržištima - Njemačka, Austrija, Britanija, Sjeverna Evropa... iz razloga što ovi gosti u Crnu Goru dolaze u periodu pred i post sezonei upravo su ovo tržišta koja produžavaju turističku sezonu. Naravno, svi gosti, uključujući goste iz regiona (Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija) su naši dragi gosti i uvijek nam dobro došli, ali gosti sa ovih tržišta u najvećem dijelu dolaze tokom špica turističke sezone (jul i avgust) jer je za njih najvažnija ponuda „sunce i more“.

Letimo u svijet iz Albanije a kako do nas “svijet” da dođe?

Bolna tačka je slaba saobraćajna dostupnost Crne Gore kao turističke destinacije, u smislu neadekvatne saobraćajne infrastrukture i saobraćajnih gužvi prisutnih u toku sezone. Da kažemo da se sve veći broj i naših građana opredjeljuje za letove s aerodoma u Tirani, zbog izbora destinacija do kojih saobraća ovaj aerodrom i cijena karata, naravno. Za vrtoglavi rast broja putnika Tirana može zahvaliti prije svega evropskim niskotarifnim avio-prevoznicima Wizz Air i Ryanair koji su otvorili desetine linija iz Albanije. Kad smo kod toga, Albanija dobija treći aerodrom: nakon Tirane i Kukeša pista i terminal grade se i u Valoni.

Jedini izbor je dugoročan ozbiljan i posvećen rad

Crnoj Gori treba posvećen i sistematičan pristup, koordinirane aktivnosti nadležnih ministarstava da bi se pozicionirali na svjetskoj turističkoj mapi kao prestižna investiciona i turistička destinacija. To neće doći preko noći već podrazumijeva ozbiljan i predan rad kroz stvaranje stimulativnog zakonodavnog okvira koji uz stimulativni investicioni ambijent, garantuje prije svega sigurnost investicija i bezbijednost svim turistima koji su došli u našu zemlju.

Da li želimo da povećamo prihod po gostu/danu? Naravno, to je naš cilj, rast prihoda, a ne rast broja gostiju. Kažemo, imamo rast prihoda u preko 33% a zaboravljamo da je rast prihoda uslovljen i dvocifrenom stopom inflacije, pa je realno postaviti pitanje realne vrijednosti milijarde 2019. godine i danas.

Ukrajinci masovno odlaze…

Iako, na žalost, rat u Ukrajini nije završen, brojni ukrajinski državljani koji su bili privremeno nastanjeni u Crnoj Gori masovno odlaze. Tako, prema sistemu za prijavu boravka RB90, od 1. novembra prošle godine do 27. februara, na primjer, u Budvi, koju je prije oko godinu dana bio zapljusnuo ozbiljan talas nastanjivanja ukrajinskih državljana (a što je umnogome uticalo na cijene najma nekretnina, prodaju, i uopšte cjelokupnu potrošnju u gradu), njihov broj se smanjio za 50 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Da li gubimo strateški pravac razvoja crnogorskog turizma? 

Potrebno je značajno vrijeme i ulaganja u marketing da bi na turističkoj mapi zauzeli mjesto koje sa aspekta pozicije prirodnih ljepota zaslužujemo, jer turističko tržište je izuzetno osjetljivo i karakteriše ga izuzetna elastičnost tražnje. U jednom intervjuu svjetski stručnjak u oblasti menadžmenta i liderstva, dr Isak Adižes je istakao da bi Crna Gora bila u skladu sa svojim Ustavom, ekološka država, ona mora ostati mala, dragocjena i skupa. Crna Gora treba da uvozi pamet, što znači da se naprave posebne povlastice za kompanije visoke tehnologije. Država treba da bude super fleksibilna, a ne birokratizovana, poručio je profesor Isak Adižes. Crna Gora, u pogledu turizma, može da se ugleda na Butan, gdje je noćenje 1000 dolara. Dragocjeno.“ - konstatovao je dr Isak Adižes.

I ponavljači nekad nauče

Jesmo li izvukli pouke iz prošlih sezona i nešto uradili da eliminišemo koliko - toliko neke probleme…  Turista će u špicu sezone biti pa biti, ali da li ćemo ikada riješiti gužve na putevima na primorju, ne znam, znam da ne možemo izgraditi na brzinu puteve, ali rješenja postoje samo treba odraditi zadatak, formula je teška alii ma rješenje… Jer, satima “putovati” do neke plaže, na primjer od hotela na obali nikome nije odmor…

Kapacitet područja naše zemlje, kapacitet naših plaža, razvoj Crne Gore kao ekološke države, njen održivi razvoj uz očuvanje prirodnih resursa, razvoj sjevera i povezanost istog sa ostatkom države, podrazumijevaju da se rast prihoda ostvaruje privlačenjem turista tokom cijele godine. A da bi to ostvarili, moramo  raditi u kontinuitetu na podizanju kvaliteta naše ponude, drugačije ne ide...