Kada turisti zimi odlete na jug

Region privlačan „energetskim turistima“ /

Crna Gora ima idealne uslove za dolazak svih onih gostiju sa evropskog kontinenta koji, u želji da smanje vlastite troškove i uživaju u lijepim danima tokom zime, ove godine odlučuju da svoje domove zamijene mjestima za odmor. No, i ovog puta se postavlja pitanje: jesmo li uradili sve što je do nas da bismo bili privlačni za turiste koji su usvojili ovaj novi trend za putovanja?

Kada se početkom 60-tih godina prošlog vijeka masovni turizam „razmahao“, sve više ljudi počelo je da odlazi na odmor na idilična mjesta u stranim zemljama. Najčešće su tražili destinacije u kojima bi i smještaj i hrana bili po pristupačnim cijenama, a vremenski uslovi mnogo ljepši – i topliji – od onih u kojima žive. Pioniri u turističkim trendovima – kako tada, tako i danas – bili su Njemci. Najveće evropsko emitivno tržište, ili: zemlja iz koje se najviše ljudi odlučuje na putovanja, pohrlili su na zavodljive mediteranske obale. Najbolje uslove da naprave turistička naselja i hotele sa stotinama soba na samoj plaži ponudila im je Španija. Iako se civilizovana Evropa gnušala vojne diktature generala Franka u ovoj zemlji, nije odoljela toplom moru i pijesku, niti povlasticama koje su dobijali da bi stvorili neka od danas najpoznatijih turističkih lokacija na Mediteranu.

U želji da što više dana u godini svoje oblačne i hladne dane zamijene suncem i prijatnom klimom, Njemcima su se pridružili drugi stanovnici zemalja centralne Evrope, Ujedinjenog Kraljevstva i Skandinavije. Mijenjali su svoje mjesto boravka za Mediteran, donoseći prihode nerijetko siromašnom lokalnom stanovništvu destinacija koje su se tim novcem razvijale.

Decenije su prolazile, trendovi mijenjali, ali do početka 21. vijeka sunce, pijesak i more (sun, sand and sea) ostali su primarni motiv za putovanja najvećeg broja turista i u Evropi, i u svijetu. Ono što se mijenjalo jeste vrijeme koje bi, umjesto na plažnom mobilijaru, provodili u različitim aktivnostima, ali je želja da slobodno vrijeme provode u krajevima toplijim od onih iz kojih potiču ostala konstanta. Ni finansijske krize 2008. i 2012. godine nijesu promijenile ove navike, iako je broj onih koji je mogao da putuje bio daleko manji.

Kako je sve počelo

Mnogo loših trendova se nadovezalo i kreiralo globalnu krizu u čijoj je osnovi nedostatak energenata te promjene cijena na svjetskim tržištima, što je „poguralo“ inflaciju najširih razmjera. To nikoga nije zaobišlo, ali je – za sada – najteže pogodila evropski kontinent. Nedostatak gasa, struje i goriva, uz sve veću inflaciju, najavljuje i recesiju u zemljama Evrope? Za „obične ljude“ to znači niže plate ili otkaz, manje namirnica i osnovnih stvari koje mogu da kupe za svoju platu, još veći računi za stan, struju odnosno gas, manje novca za odlazak na odmor ili štednju.

Kako bi preduprijedili što više loših posljedica, 27 članica EU od 9. avgusta je započelo jednogodišnji program značajnog smanjenja potrošnje energenata za 15 odsto u odnosu na prosjek iz pet proteklih godina. No, istraživanja govore da bi i dostupni dio energenata mogao dostići dva puta veće cijene. Zato mnogi rješenja vide u zemljama sa nižim troškovima života, koja su – očekivano – van Evropske unije. S druge strane, to bi ovim zemljama koje su uglavnom manje razvijene i pod većim pritiskom aktuelne krize moglo donijeti prijeko potrebne prihode da bi barem donekle ublažili sve što se, prema najavama, očekuje tokom 2023. godine.

Još jedna kriza, ovog puta pandemija korona virusa, okovala je 2020. godine cijeli svijet, a njene posljedice se osjećaju i danas. Nakon što je te godine svijet stao, ljudi morali da ostaju kod kuće a, istovremeno, mnogi ostali bez posla, nastupila je nova promjena u trendovima turističkih putovanja. Svi su poželjeli da prvom prilikom otputuju duže, dalje… Neki su izdvajali prava bogatstva da bi sebi ispunili želje i stigli do destinacije iz snova. Nije im smetalo što će i trostruko duže biti na aerodromima da bi prošli sve kontrole koje sprovodi oskudan broj zaposlenih.

A onda se i to srušilo s krizom u energetici koju je donijela situacija sa Rusijom i Ukrajinom. Promijenili su se lanci snabdijevanja gasom, naftom, strujom, a cijene počele vrtoglavo da rastu, čemu je dodatno doprinijela nesigurnost da će energenti biti nabavljeni na vrijeme i u dovoljnoj količini. Vlade zemalja Evropske unije počele su kontinuirano da apeluju na svoje stanovnike da smanje potrošnju svih energenata, na bilo koji način. Jedan od njih je i – da otputuju u zemlje van ove zajednice.

I tako su mnogi „stavili na papir“ svoje zimske troškove: od gasa skupljeg i do tri puta, preko struje, goriva za automobile, do namirnica čije su cijene nerijetko dostigle rekordne iznose. Ispalo je da u nekom mjestu na obali Mediterana mogu imati sve što im je potrebno za ugodnu zimu za isto ili čak manje novca. A o lijepom vremenu – da i ne govorimo! Uz to, svojim zemljama pomažu da uštede energente u kojima oskudijevaju.

Pristupačna Turska

Prema pojedinim pokazatejlima, Turska će ove zime imati izuzetnu posjetu. Zahvaljujući veoma niskoj cijeni gasa, pa i struje, cijene boravka u toj zemlji na dva kontinenta, turistički kapaciteti bi trebalo da imaju visoku popunjenost. Glavni gosti, naravno, biće oni iz zemalja Evropske unije, koji svoje domove napuštaju kako zbog nestašice gasa i poskupljenja energenata, tako i zbog rasta drugih cijena života - a posebno hrane - u matičnim državama. I pored izuzetno povoljnih uslova, postoje oni koji ne žele na put avionom koji traje duže od tri sata da bi stigli do željene destinacije.

Onima koji nemaju stalni posao, rade „na daljinu“ ili su u (zasluženoj) penziji otvorila se mogućnost da, poput ptica-selica, zimu provedu na prijatnom jugu. Zemlje koje dijele mediteransku obalu postale su mnogima primamljive, a u tome prednjači upravo naš region. Jer, kao što smo rekli, nije samo veliki broj sunčanih i toplih dana ono što privlači goste, već upravo niski troškovi života. Svoje mjesto na turističkom tržištu traže Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija…

Nema sumnje da Crna Gora ima daleko najviše komparativnih prednosti u poređenju s ovim konkurentima. Pored izuzetno pristupačnih cijena svega potrebnog za boravak tokom zime, te lijepog i toplog vremena na jugu naše zemlje sa čak 240 sunčanih dana u godini, upravo je raznovrstnost ponude na izuzetno malom prostoru ono što može privući najraznovrsniju klijentelu. I, da, treba još jednom naglasiti ono: od kupanja do skijanja u istom danu! Tako i oni koji dođu u Crnu Goru sa željom da neko vrijeme osjete čari zimovanja, mogu do najudaljenijih skijališta stići za manje od dva sata vožnje automobilom.

Turistička privreda „pogurala“ je državne institucije da, koliko-toliko, na vrijeme reaguju i ponude potencijalnim gostima život u inostranstvu po prihvatljivim cijenama. Iako još nije sasvim jasno da li region može parirati Turskoj koja je izuzetno povoljna i u jeku ljetnje turističke sezone, činjenica je da su učinjeni bar neki važni koraci. Tako se Crna Gora na Svjetskom sajmu turizma (WTM) u Londonu početkom novembra predstavila s programom „Long Stay Montenegro“ namijenjen prije svega „energetskim turistima“, ali i digitalnim nomadima odnosno onima kojima posao omogućava da rade van klasične kancelarije.

Riječ je o aranžmanima za sve one koji bi u našoj zemlji boravili minimu mjesec dana, i to desetak hotela sa četiri i pet zvjezdica, te u privatnom smještaju. Ovakve ponude predstavljene su na ključnim tržištima, od Ujedinjenog Kraljevstva, preko Njemačke, Austrije, Francuske, do Skandinavije.

U osmišljavanju i uvezivanju ponude sa institucijama učestvovali su Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija, Privredna komora Crne Gore i još 40-tak stejkholdera. Prema njihovim najavama, na ovaj način će privući turiste tokom predstojeće zime i predsezone u 2023. godini. Ako u tome uspijemo, ova zima mogla bi da donese najveće prihode do sada. Da ne bude zabune: u tome će značajnu ulogu imati i inflacija koja je od početka godine uticala da cijene svakog mjeseca porastu barem po malo. Tako nam za istu torbu namirnica sada treba barem četvrtinu više novca, pa će i turisti koji pristignu na isti način „puniti kase“ turističkih radnika, ali i države.

Uz sve prednosti, Crna Gora ipak zaostaje u nekim ključnim djelovima ponude. Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro u ovom periodu leti ka samo tri destinacije: Beogradu, Ljubljani i Istanbulu (kao i Turkish Airlines), pa se turistička privreda ne može osloniti na ključnog saobraćajnog partnera. Umjesto sredstava koje bi i država i avio-kompanija prihodovali od prevoza putnika do i od Crne Gore, novac će otići u ruke, mahom, niskotarifnih prevoznika i njihovih matičnih zemalja. Uz to, činjenica da se sa deset hotela „juriša“ na izuzetnu poslovnu priliku da se period s malim brojem posjetilaca pretvori u prepoznatljivu ponudu Crne Gore – a time i smanji sezonalnost - dovoljno govori da samo rijetki s vizijom žele da otvore svoja vrata za goste.

Kako to radi Hrvatska

I Hrvatska teži da „ostane u igri“ kao idealna destinacija za „energetske turiste“, time što je uvela veći broj čarter letova ka primorskim mjestima. Nama najbliža, a ujedno i najatraktivnija destinacija u toj zemlji je Dubrovnik. On će u predstojećem periodu posebnim letovima biti povezan sa ključnim odredištima u Njemačkoj, Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i zemljama Skandinavije. Uz to, ovaj grad obiluje i redovnim linijama niskobudžetnih i regularnih avio-prevoznika koji ga direktno povezuju sa Barselonom (Vueling), Londonom (British Airways) i Istanbulom (Turkish Airlines). Ključna informacija koja je ujedno bila pokretač da se i Crna Gora pridruži ovom trendu turističke ponude, bila je najava dolaska čak 58.000 gostiju iz Njemačke! I to u organizaciji samo jedne putničke agencije, W Touristic, koja je napravila posebne programe za koje su najviše bili zainteresovani penzioneri veće kupovne moći. Uz sve navedeno, glavna prednost Hrvatske ostaje njeno članstvo u Evropskoj uniji, zbog čega se potencijalni gosti ove zemlje osjećaju sigurnijim, a plaćanje lakšim.

Vrijeme je da okrenemo list: u poslovnom svijetu, svaki trenutak je važan. Ako nešto nije propisano strateškim dokumentima, ne znači da nije pogodno za Crnu Goru. Ne smijemo čekati da svaka nova mogućnost zaživi u dokumentima da bi počeli da je realizujemo. Osvrnimo se i iskoristimo one svoje prednosti kako to već čine susjedi. Inače ćemo i dalje imati mnogo manje uspjeha na turističkoj mapi svijeta nego što zaslužujemo.