Kako da se dobra ideja pretvori u još bolji proizvod

U Crnoj Gori sve više start up-ova, ali ne i onih koji rade na rješenjima za turizam /

I crnogorski turizam mora da se osavremeni i uključi u digitalnu revoluciju, a domaće aplikacije i servisi su najbolji način da se pridružimo. Ideja sigurno ima, ali je za prvi korak ka uspješnoj realizaciji neizostavno potrebna podrška.

Putovati danas znači ne samo posjetiti najrazličitija mjesta, već i istražiti ih – saznati više, komunicirati, rezervisati – putem digitalnih servisa i aplikacija za mobilne uređaje. Sigurno ste ih već i koristili, bilo da je riječ o rezervisanju karata za prevoz i smještaj, upoznavanje nekog grada ili dobijanje popusta prilikom kupovine.

Da bi se kreiralo „sredstvo“ za takav široko rasprostranjeni i opšte prihvaćeni način uživanja u bilo kojem putovanju, potrebno je manje nego što mislite. Za početak samo dobra ideja, a na putu do njene realizacije veoma brzo vam se mogu pridružiti ljudi iz cijelog svijeta. Tako nastaje najveći broj start up-ova, koje možete nazvati kako god želite: „malim biznisom“, „udruženjem“, „grupom ljudi“, jer je njegov cilj da stvori proizvod koji će mnogima istinski biti od koristi. A da li će kao takav trajati dan, dva ili nekoliko godina, zavisi od tima koji je započeo tu avanturu „od ideje do proizvoda“.

Srećom, Crna Gora nije ostala po strani kada je riječ o ovom trendu koji se već više od decenije širi po svijetu. Postoje neki koji su već zavrijedili višemilionska ulaganja iz inostranstva, a kako start up zajednica raste, sve je više onih koji mogu pomoći u realizaciji ideja i pronalaženju investitora.

Ovaj novi trend ima poseban uticaj upravo na putovanja. Danas sve češće pominjani izraz „smart turizam“ podrazumijeva putovanja uz mogućnost korištenja različitih aplikacija koje će vas voditi do najboljeg iskustva u jednoj destinaciji možda čak bolje od turističkog vodiča ili agencije. S druge strane, i pružaocima turističkih usluga pomažu da predstave baš svaki aspekt svog rada, ali i da njihov posao bude lakši, brži, precizniji.

Saznati više o tome kako nastaje jedan crnogorski start up u turizmu, nije baš lako jer ih je izuzetno malo. Zato su nam sagovornici dvoje mladih čiji je rad već prepoznat, a proizvodi ispred kojih stoje predstavljaju ključne primjere na koje se treba ugledati.

Od popularnog sajta do aplikacije

Meanderbug je svim ljubiteljima ruralnog i avanturističkog turizma dobro poznato ime i sajt, iza kojeg stoji Amerikanac sa stalnom adresom u Crnoj Gori, Brit Boon. Početkom juna lansirali su vlastitu aplikaciju, za koju se nadaju da će dodatno doprinijeti promociji ovih vidova turizma. O tome smo razgovarali sa Jovanom Radnićem, koji je podsjetio da je Meanderbug prvobitno bio platforma za bukiranje smještaja i avanturističkog sadržaja u ruralnim predjelima Crne Gore. Kako je istakao, od 2016. do 2019. godine „upoznali su hiljade porodica sa prirodnim ljepotama i kulturom naše zemlje, i to najviše na sjeveru“.

Jovan Radnić

„Glavna ideja Meanderbuga je uvijek bila da promovišemo održivi seoski turizam i kreiramo prilike za bolje uslove života na selu. Turizam u Crnoj Gori se, do prije samo tri-četiri godine, ekskluzivno odvijao na Primorju dok se zanemarivao potencijal naših planina i sela. Osim što smo dovodili turiste iz Zapadne Evrope, SAD, Australije, spajali smo ih sa porodicama koje su kreirale potpuni autentični doživljaj za njih pripremom domaće hrane“, navodi on i ukazuje da su na taj način domaćini dodatno zarađivali.

No, pandemija koronavirusa i, prije svega, biznis barijere učinile su da Meanderbug promijeni model rada i ovaj popularni sajt dobije i istoimenu aplikaciju.

„Aplikaciju smo razvili uz finansijsku pomoć Regionalnog savjeta za saradnju (RYCO). Njen cilj je da kroz interaktivan interfejs prikaže veliki broj aktivnosti turistima, ali i lokalnom stanovništvu. Ova mobilna aplikacija korisnicima omogućava pregled jedinstvenih smještajnih jedinica i avanturističkog sadržaja - poput katuna i pješačkih staza - na jednom mjestu. Može se upotrebljavati i bez interneta, a navigacija je posebno značajna funkcija za sve one koji nisu baš najbolje upoznati sa Crnom Gorom“, pojasnio je Radnić, te istakao da su sve provjerili licencirani planinski vodiči.

Smatra, pak, da je državna podrška za seoski turizam izostala, kao i promocija zemlje ne malom broju gostiju koji odmor provode u takvom smještaju. Ipak, veliku zahvalnost duguju Ministarstvu ekonomskog razvoja, čiji su direktorat za razvoj seoskog turizma i Anka Kujović pomogli da se seoska domaćinstva registruju i dobiju neku finansijsku pomoć.

No, s velikom nadom vidi budućnost aplikacije. Osnovni razlog je taj što su u njenom nastajanju bili vođeni idejom da poboljšaju iskustvo turiste i zadrže ga u Crnoj Gori što duže. Zato sada intenzivno rade na njenoj promociji.

„U interesu je svih da aplikacija zaživi. Vidimo je kao značajan alat za sve turiste koji dolaze u Crnu Goru. Nadamo se da ćemo u narednom periodu dobiti veću podršku Nacionalne turističke organizacije, Aerodroma Crne Gore i ostatka turističke privrede“, zaključuje Radnić.

Digitalnom platformom do zadovoljnog gosta

Kristina Tomović je glavna u start up timu koji je kreirao digitalni servis GuesTool. Da je riječ o izuzetno važnom projektu koji su već prepoznali u inostranstvu, dovoljno govori činjenica da je ovogodišnji dobitnik nagrade za inovacije Butterfly Innovation Award Regionalnog savjeta za saradnju (RCC).

Kako je kazala, ideja za digitalni servis GuesTool nastala je u okviru njihovog porodičnog biznisa u turizmu, kome su već dugo svi posvećeni. Prekretnica se dogodila prije tri godine, kada su odlučili da unaprijede kvalitet vlastite usluge. Željeli su interaktivni digitalni servis koji će gostu lako i brzo predstaviti ponudu i pružiti sve potrebne informacije, a njima pomoći da u svakom trenutku znaju kako se gost osjeća.

Problemi postoje, ali nisu nerješivi

Iako može izgledati da je vođenje start up-a više nego lagan posao, rad na aplikaciji odnosno digitalnoj platformi predstavlja svakodnevni izazov za naše sagovornike.

Kako kaže Jovan Radnić, za Meanderbug to je nepostojanje on-line sistema plaćanja kao što su Paypal i Stripe.

„To je za nas bilo porazno, a ujedno je veliki izazov za sve koji planiraju da se bave on-line prodajom u Crnoj Gori. Jedna smo od rijetkih zemalja koja nema pristup pomenutim platformama, čime smo praktično isključeni iz globalne trgovinske mreže. Lično poznajem strance koje je ova činjenica spriječila da premjeste svoje kompanije kod nas. Zaista vjerujem da država gubi prihode koje bi imala od poreza u takvim slučajevima. Mi smo ovaj problem privremeno riješili koristeći e-commerce servis jedne naše banke, ali njime nismo zadovoljni“, objašnjava on.

Kristina Tomović

I Kristina Tomović kaže da za GuesTool postoje izazovi, ali su kod njih u prvom planu drugi problemi.

„Najveći izazov sa kojim se i dalje srećemo je - nepostojanje konkurencije. Pored toga što je servis potpuno jedinstven, to nam otežava razumijevanje njegovog značaja i prepoznavanje u određenim turističkim objektima. Kada je nešto potpuno novo i drugačije od onoga na šta smo navikli, po pravilu pružamo otpor da se sa tim upoznamo i eventualno odlučimo isprobati. Ali, sigurna sam da će se to brzo promijeniti sa sve bržim dolaskom digitalizacije u različite sfere življenja i poslovanja“, optimistična je ona.

„Kada smo krenuli sa razvijanjem ovog servisa, shvatili smo da on može biti koristan baš svima u svijetu turizma: apartmanima, vilama, butik i kondo hotelima, rizortima, plažama, jahtama, kruzerima... Naša ideja je da GuesTool uvede turizam u novu eru, pružajući svakom gostu najbolja iskustva i vrhunsku uslugu. To nas vodi od samog početka i time se prilagođavamo trendovima i potrebama u ugostiteljstvu i turizmu. Uz naš servis, gost u svom telefonu sa dva, tri klika dobija sve važne informacije o objektu u kojem boravi, direktno rezerviše usluge, poručuje hranu i piće, šalje zahtjev za servis u sobi, prijavljuje problem, kontaktira recepciju. Komunikacija gosta sa osobljem se odvija na osam jezika uz automatsko prevođenje, pa su svi procesi olakšani, ubrzani, pojednostavljeni“, pojašnjava ona.

Tomović kaže da su prve dvije i po godine rada na sistemu podrazumijevale isključivo lična ulaganja i podršku prijatelja i kolega iz turizma.

„U odnosu na sve naše zamisli i planove, to je bilo nedovoljno da bismo odgovarajućom brzinom pokrenuli servis u što većem broju objekata i gradova. No, u prvoj polovini ove godine bili smo korisnici Vladinog granta za ranu fazu razvoja start up-ova, kao važne podsticajne mjere koja nam je ubrzala brojne procese, ali i veoma značila kao podrška države koja je prepoznala naš rad“, dodala je Tomović.

Ističe da se GuesTool i dalje razvija, te da su njihova ulaganja i dalje velika.

„GuesTool je sada ispunjenje tek 30 odsto našeg plana, čime smo veoma zadovoljni. Optimistični smo da ćemo i ostatak vrlo brzo razviti, i to u pravcu podsticaja prodaje, marketinga i saradnje sa postojećim hotelskim prodajnim kanalima. Time ćemo hotelijerima još bolje približiti GuesTool, a njegovom implementacijom direktno uticati na kvalitet ponude, usluge i krajnje zadovoljstvo svakog gosta“, rekla je mlada preduzetnica.

No, planovi se tu ne završavaju, već namjeravaju da omoguće svim malim turističkim objektima na sjeveru da pola godine bez naknade koriste GuesTool i time „unaprijede svoju ponudu, povećaju prihode, uklone jezičke barijere, olakšaju poslovanje, dobiju potpuno svoj sajt“. S obzirom na do sada postignuto, nadaju se da će za pomoć u realizaciji ovog plana dobiti pozitivan odgovor državnih institucija.

Ove dvije priče, iako o različitim digitalnim „proizvodima“ ipak govore istu priču: uložiti u vlastitu ideju je uvijek isplativo. A ako za njenu realizaciju još naiđete na prave saradnike, uspjeh ne može izostati.

Ko sve pomaže start up-ove i njihove projekte

Bilo da je njegov projekat tek zamisao ili već uveliko donosi prihode, start up-ovi u Crnoj Gori danas ima široku podršku. Država nudi različite subvencije, bespovratna sredstva za sufinansiranje prvenstveno kroz programe više ministarstava (poput onih u čijoj su nadležnosti tehnologija, inovacije, ekonomski razvoj) koji su namijenjeni njihovom razvoju.

Uz to, start up-ove podržavaju novcem, savjetovanjem ili na druge nenovčane načine kao što su obezbjeđivanje kontakata, sredstava i prostorija za rad. Njihov značaj i potencijal prepoznali su svi oni koji već godinama podržavaju i pomažu u bržem putu Crne Gore ka digitalnoj ekonomiji i društvu. Nevladina organizacija Digitalizuj.me, klaster za informacione tehnologije ICT Cortex, start up inkubator Digital Den, Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis samo su neki od njih.

Nije na odmet podsjetiti još jednom na činjenicu da projekte možete započeti sa ljudima iz bilo kojeg kraja svijeta, jer tehnološki napredak cjelokupnog društva omogućava i to. Na isti način i sredstva stranih investitora zainteresovanih za potencijalni proizvod stižu do onih čija je ponuda dovoljno atraktivna ili, možda, samo imaju dovoljno sreće.

No, aplikacija Meanderbug i platforma GuesTool su, ipak, samo dva rijetka start up-a koja su se pozabavila brojnim temama iz turizma koje iziskuju odgovore kroz nove tehnologije. Mogućnosti su brojne i neke prosto vape za hitnim rješenjima. Konkretno, elektronska evidencija turističkog prometa - o kojoj se govori već više od deceniju - isto može početi kao start up. Ima li zainteresovanih?