Kako do novca za ruralni turizam

Finansiranje ugostiteljskih kapaciteta u udaljenim krajevima 

Seoska domaćinstva širom Crne Gore par puta godišnje imaju priliku da konkurišu za određena sredstva koja im mogu pomoći u razvoju ponude za ruralni turizam. Resorno Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma sa Nacionalnom turističkom organizacijom – s jedne strane, te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sa EU – sa druge strane pružaju takve mogućnosti. Uz jedno „ali“ – procedure su duge, a podataka malo…

Ruralni turizam danas ima možda najdinamičniji rast i razvoj. Nije tu samo riječ o s²mještaju i drugim uslugama za sve putnike-(ne)namjernike koji će ovdje provesti neko vrijeme, već i o svemu što prati život jedne porodice na udaljenim mjestima. A on nije lak – gdje god da se nalazi njihov dom u kome svakome širom otvaraju vrata.

Da je za ruralni turizam potrebno mnogo više od dobre volje i kolibe ili mjesta za šator u predivnom prirodnom okruženju, svjesni su i oni koji se ovim vidom turizma bave u Crnoj Gori. Možda više nego bilo gdje drugo, jer se dešava da veći dio godine budu potpuno odsječeni od svijeta, prepušteni sami sebi. Zato turistički dio njihove priče o uspjehu nerijetko samo prati sve ono što svakodnevno čine na svom seoskom domaćinstvu. 

Skromna pomoć države

I dalje aktuelni Zakon o turizmu i ugostiteljstvu u Crnoj Gori definiše da registrovano seosko domaćinstvo koje se bavi poljoprivredom može biti domaćin turistima iz svih krajeva svijeta. No, gostiju ne može biti toliko da popune najviše 20 kreveta, i to samo onih koji će se istovremeno hraniti onime što se u najvećem dijelu proizvodi u tom seoskom domaćinstvu. Za sve više od toga, domaćini moraju postati – hotelijeri odnosno ugostitelji.

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i ministarstvo zaduženo da prati i definiše poslove u turizmu i ugostiteljstvu (trenutno Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma) godinama dodjeljuju pomoć u vidu bespovratnih sredstava za one koji se bave ruralnim turizmom. Cilj je, kako se obično navodi u javnom pozivu, „poboljšanje uslova za razvoj ruralnog turizma kroz unapređenje kvaliteta ponude u seoskim domaćinstvima“. 

To znači da je novac namijenjen samo seoskim domaćinstvima koja su se našla u zvaničnom registru prije nego što se objavi javni poziv za dodjelu sredstava. Poziv se raspisuje jednom godišnje, ali termin objaljivanja nikada nije isti. Nijesu isti ni maksimalni iznosi, ni namjene za koje korisnik može dobiti novac.Uz to, nerijetko je teško naići na njega baš onda kada je objavljen, pa je mali broj onih kojima bi sredstva dobro došla, ali zbog takvih stvari do njih nikada ne stignu jer oglas traje od 30 do 60 dana. S obzirom na obimnu dokumentaciju, potrebno je mnogo toga uraditi i prije nego što je javni poziv objavljen.

Ovogodišnji javni poziv raspisan je krajem maja i odnosio se – retroaktivno – i na sredstva koja su utrošena počev od 1. januara. Država je za te namjene opredijelila 70.000 eura, a učesnicima odobravala najviše 6.000 eura odnosno maksimalnih 80 odsto prijavljenih troškova koje je odobrila komisija resornog ministarstva. Za one koje je Komisija odabrala, polovina sredstava je stigla u trenutku potpisivanja ugovora, a druga polovina nakon što su dokazali da su namjenski trošili sredstva.

Kandidati su se mogli prijaviti za ova sredstva za, na primjer, rekvizite za različite sportove, dvorišni roštilj, nadstrešnicu, klupe, papirnu ambalažu za domaće sertifikovane proizvode, širenje smještajnih kapaciteta – posebno ona namijenjena osobama sa invaliditetom, te bolji kvalitet postojećeg objekta. 

S druge strane, neće biti pomoći za kupovine nekretnina, zatim redovno poslovanje poput plata, pokrivanja obaveza prema državi ili banci, obezbjeđivanje vozila, te slične troškove. Bitno ograničenje je i to da oni kojima su sredstva odobrena prošle godine, to ne mogu učiniti i ove.

Svaka prijava se posebno boduje na osnovu devet kriterijuma: vrsta i obim usluga u seoskom domaćinstvu; blizina nacionalnih parkova ili panoramskih puteva; ako je nosilac seoskog domaćinstva žena ili neko mlađi od 40 godina; broj noćenja u prethodnoj godini; učešće u ukupnim troškovima preko 80%; lokacija; dodatna ponuda za odmor i rekreaciju gostiju; marketing i promocija. Ministarstvo zaduženo za turizam navodi da su odabrani dužni da samo 20 dana nakon potpisivanja ugovora dostave dokaze o završenom poslu za koji su tražili novac, a ministarstvo će, s druge strane, onda provjeriti na koji način su sredstva iskorištena.

Za sve one koji žele da se sljedeće godine eventualno prijave za ovakav vid pomoći države, neka od početka naredne godine prate novosti NTO na linku: montenegro.travel/me/business/projekti-i-podrska/nasa-podrska i možda već pripreme jedan dio dokumentacije.

Evropljani sve dokumentuju

Sredstva koje država putem resornog ministarstva i NTO izdvaja za one koji se bave ruralnim turizmom možda izgledaju kao previše administracije za premalo novca, ali – mnogima i to malo znači da boljom ponudom privuku više gostiju, a time i bolju zaradu za cijelu porodicu.

No, situacija je donekle drugačija za ona seoska domaćinstva koja traže pomoć preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – jedno od rijetkih, uz Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja – koje značajna sredstva povlači iz predpristupnih (IPA) fondova Evropske unije. U prevodu, najveći dio sredstava obezbjeđuju upravo zemlje EU iz takozvanog fonda za ruralni razvoj - IPARD, uz obavezu da i država učestvuje sa određenom sumom.

Za razliku od javnog poziva MERT i NTO, ovdje državnoj administraciji ne ostaje mnogo prostora za „improvizaciju“. Još prošle godine se znalo da će javni poziv za Mjeru 7 - Diverzifikacija gazdinstava i razvoj poslovanja, koja se odnosi i na ruralni turizam, biti raspisan tokom posljednja tri mjeseca ove godine. Novac može biti uložen u izgradnju, rekonstrukciju ili opremanje objekta, opremu poput kompjutera, namještaja za osobe sa posebnim potrebama ili djecu, zatim u infrastrukturu, nabavku solarnih panela, te tretman otpada i otpadnih voda.

Uz velike mogućnosti za prijavu ne samo poljoprivednika, već i klaster, mikro i malih preduzeća, definisano je da za razvoj ruralnog turizma može biti opredjeljivano do 65 odsto iznosa projekata čija je pojedinačna vrijednost od 10.000 do 150.000 eura. Eventualno, ako je riječ o poljoprivredniku do 35 godina, sertifikovanom organskom proizvođaču ili klasteru, podrška može dostići i 70 odsto ukupnih troškova, a dodatnih 10 odsto odobravaju za ulaganje u obnovljive izvore energije ili tretman otpada. 

Dokumentacija za javni poziv MERT i NTO

1. a) Popunjen zahtjev (koji se objavljuje uz Javni poziv) sa obrazloženjem po svakom kriterijumu koji se ocjenjuje;
2. b) Finansijski plan sa precizno obrazloženim stavkama (predračun/ima) koje se odnose na visinu iznosa sopstvenih i traženih sredstava;
3. c) Izjava da će seosko domaćinstvo pružati usluge minimum 3 godine od dana potpisivanja ugovora;
4. d) Rješenje o odobrenju za obavljanje ugostiteljske djelatnosti vrste seoskog domaćinstva i rješenje o kategorizaciji ugostiteljskog objekta;
5. e) Dokaz da je seosko domaćinstvo fiskalizovano (Ugovor i sl.)
6. e) Potvrda o dobijenim sredstvima od strane državnih/opštinskih organa/institucija i njihovom namjenskom korišćenju za protekle tri godine;
7. f) Dokaz izdat od nadležnog poreskog organa da su izmirene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa za prethodnu (2022. godinu).
8. g) Izjava pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da su svi podaci dati u zahtjevu tačni.
9. h) Dokaz izdat od nadležnog organa o ostvarenom prometu (broju noćenja) za prethodnu 2022. godinu;
10. i) Ukoliko se radi o nabavci papirne/kartonske ambalaže ili izlaganju domaćih proizvoda u izložbenom prostoru, neophodno je dostaviti sertifikat od Uprave za bezbijednost hrane da je proizvod ispravan.

Poljoprivrednici i u ovom slučaju moraju obavezno biti upisani u zvanični registar, a mikro i male firme koje uredno izmiruju obaveze, mogu biti osnovani i u drugim mjestima ali investicija mora zadovoljavati sve ostale uslove.

Zato treba posebno napomenuti da je geografski položaj ključni preduslov za prijavu: podrška ide samo za razvoj ruralnog turizma na nadmorskim visinama preko 600 metara.

Naravno, ni finansiranje iz IPARD fondova ne dozvoljava korištenje novca za plaćanje obaveza prema državi ili bankama, kupovinu ili najam zemljišta i objekata, polovnu opremu, troškove poslovanja – uključujući posteljinu, posuđe  opreme za kupatilo. No, u ovom slučaju neće biti refundirani troškovi koji su nastali prije eventualnog zaključenja ugovora o dodjeli sredstava iz ovih fondova. Novčanu podršku ne mogu dobiti ni oni koji su već dobili sredstva iz Evropske unije, budžeta Crne Gore i lokalne samouprave, ali ni iz donacija.

Administracija EU poznata je po svojoj veličini, kompleksnosti i - nerijetko – sporom radu, ali kada je riječ o pravdanju novca koje daju trećim zemljama, tu vode računa o svim detaljima. Dokumentacija se provjerava do zareza i tačaka, cijene se upoređuju, kao i slični projekti ili oni koji bi mogli biti u eventualnoj vezi. Uz to, temeljni su i na terenu, a svoju posjetu domaćinstvu koje je uspjelo da dobije njihovu novčanu podršku, najavljuju dva dana prije dolaska. Ne provjeravaju samo ono na što su sredstva utrošena, već kompletnu dokumentaciju o poslovanju, uključujući račune i bankarske izvještaje svih onih koji su povezani s ovim gazdinstvom ili projektom.

Preduslovi za ovogodišnji IPARD III:

Podršku za ruralni turizam mogu dobiti oni koji su, najkasnije do dana konačne isplate, vlasnici isključivo komplementarnih ugostiteljskih objekata za smještaj, pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, te ispunjavaju sljedeće uslove:

- fizička lica: kuća, seosko domaćinstvo, turistički apartman, kamp sa maksimalno do 10 soba/20 ležaja ili kamp do 15 smještajnih jedinica;

- pravna lica: kuća, seosko domaćinstvo, turistički apartmanski blok (deset i više turističkih apartmana u okviru istog građevinskog objekta), turistički apartman, gostionica, hostel, etno selo, odmaralište, planinarski dom sa maksimalno 15 soba, odnosno 30 ležaja.

Za korisnika podrške potrebna završena najmanje četvorogodišnja srednja škola (IV1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija);

Fizička lica dokazuju ekonomsku održivost biznis planom, a pravna lica biznis planom i finansijskim iskazima;

Korisnici čiji su ukupni troškovi za realizaciju investicije manji od 50.000 eura izrađuju pojednostavljeni biznis plan, a čiji su jednaki ili veći od 50.000 eura izrađuju detaljan biznis plan;

Pravo na dobijanje podrške mogu ostvariti korisnici koji su najkasnije do dana konačne isplate vlasnici predmeta investicije, odnosno korisnici podrške čija se investicija odnosi samo na opremanje objekta ako je u njihovom vlasništvu.

Za one koji uspiju da dobiju „zeleno svjetlo“ za sufinansiranje iz IPARD fonda, postoje dvije opcije isplate novca. Prva mogućnost je da to bude izvršeno u cjelosti nakon završene investicije, dok je druga – isplata u najviše tri faze koje će biti definisane ugovorom. Sredstva se obično isplaćuju u vremenskom okviru od pola godine. Izabrani korisnik može dobiti najviše polovinu sredstava u prvih 60 dana nakon potpisivanja ugovora kao avansnu isplatu za koju mora dostaviti bankarsku garanciju u vrijednosti 110% sredstava koje tom prilikom traži.

Unaprijed su definisani i eventualni razlozi kada izabrani korisnik mora vratiti već uplaćena sredstva. Povraćaj novca biće tražen ako su sredstva opredijeljena na osnovu netačnih podataka, u slučaju administrativne greške, više od 30% nepravilnosti otkrivenih tokom kontrole zahtjeva za isplatu, ili ako korisnik ne dopusti kontrolu na terenu. U svim slučajevima, novac je potrebno vratiti u roku od 30 dana.

Više detalja o svemu što se zahtijeva od kandidata koji se prijavljuju za ovaj javni poziv dostupne su na linku: www.gov.me/ipard/ipard-iii a tu možete pratiti i kada će ovogodišnji biti objavljen.

Stvarnost

Iako mogućnosti postoje i naizgled su tu da pomognu svima koji se bave ruralnim turizmom u Crnoj Gori, u stvarnosti je to malo moguće. Prije svega, postoje brojna seoska domaćinstva koja daju doprinos ovom specifičnom vidu turističke ponude, ali im predstavlja veliki problem da na vrijeme prikupe svu potrebnu dokumentaciju za prijavu. Uz to, bez mlađeg člana domaćinstva teško da mogu biti u toku kada se objavljuju javni pozivi za sredstva koja će im pomoći da u budućnosti zarađuju značajno više. Konačno, nije zanemarljiv broj onih koji kontinurano dobijaju ovaj vid podrške, ali ni onih koji za takve mogućnosti nikada nisu čuli…

Pomoći onima kojima je to najpotrebnije predstavlja izazov u svakom segmentu života svakog društva. Zato treba učiniti sve što se može da se za ovakvu pomoć čuje i ona zaista stigne tamo gdje je najpotrebnija.