Kašnjenje sa uređenjem plaža, turiste dočekuju bageri

Tema broja: Crna Gora na pragu ljetnje sezone /

Turistička sezona u Crnoj Gori suočava se s nizom izazova, među kojima su zakup plaža i građevinski radovi ključni problemi. Član Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore (PKCG), Dragan Purko Ivančević, istakao je nedostatak destinacijskog menadžmenta kao glavni uzrok problema u upravljanju turističkim tokovima. Nedostatak koordinacije rezultirao je ove godine neugodnostima za turiste koji dolaze u Budvu koji se suočavaju s građevinskim radovima na putu do svojih hotela, što nije u skladu s očekivanjima turista prilikom rezervacije boravka.

Crnogorske plaže dočekale april u zimskom snu – zakupci bez potpisanih aneksa Ugovora o zakupu plaža…

Vlada Crne Gore ni na posljednjoj martovskoj sjednici (28. marta), nije razmatrala, a time ni donijela odluku o produženju tendera o zakupu plaža kojim bi omogućili potpisivanje aneksa Ugovora postojećim zakupcima. Sve ovo usložnjava situaciju i neizvjesnost starim zakupcima, a ljetnja sezona maltene je na pragu, predsezona u jeku… Plaže zvrje zapuštene a odavno su se trebale početi sređivati…

Zakupci plaža su ove godine suočeni s izuzetno teškom situacijom, pojedinima treba čak 50 do 60 radnika za sezonu. Radnici se svakako teško pronalaze, a s obzirom da nijesu znali da će se produžiti zakup, mnogi njihovi radnici pronašli su posao u drugim firmama, pa čak i u susjednoj Hrvatskoj. 

Dragan Purko Ivančević je u razgovoru za Caffe Montenegro istakao da su upozorili nadležne na ustupanje kupališta na korištenje i konstatovali da od 1. januara ove godine nijedno kupalište u Crnoj Gori nema svog korisnika. 

- Znamo da su kroz ugovore korisnicima Morskog dobra stavljene obaveze da svih 12 mjeseci u godini kupališta budu čista i uredna, te da od 1. maja budu po standardima funkcionalna za kupališnu sezonu. Trenutno, niko ko obavlja radove na kupalištima to ne čini legalno, jer niko nema ugovor o korištenju kupališta. Stoga smo mi iz turističke privrede pozvali dosadašnje korisnike kupališta i njihove predstavnike te zajedno s njima pokušali riješiti taj problem s nadležnima u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom i s resornim ministarstvom. Na početku je bilo dosta poteškoća, naše kolege iz javnog sektora nijesu ozbiljno shvatili naša upozorenja - kaže Ivančević dodajući da su na kraju ipak uspostavili partnerski odnos te našli način za prevladavanje problema ove sezone. 

- I oni, kao i mi su shvatili da je nemoguće fizički iznajmiti ta kupališta kroz tendere i završiti posao prije dolaska gostiju, koji su već ovdje. Zatim je nadležno ministarstvo donijelo razumnu odluku i produžilo postojeće ugovore do završetka sezone, kako bi se tenderi mogli provesti u mirnoj atmosferi te bi kupališta bila spremna do sljedeće turističke sezone - navodi Ivančević.

 Dragan Purko Ivančević

Rezultat građevinskih radova koji su nedavno počeli u Budvi, kako je kazao Ivančević, je to što nemamo destinacijski menadžment.

- Niko ne upravlja turističkim tokovima. Jer da ima neko u državi da upravlja turističkim tokovima onda se ne bi desilo da se turisti i bageri nalaze na istom mjestu nego bi bageri radili svoj posao kada nema turista. Mora da se obezbijedi normalan protok turista prema odredištima, prema hotelima i naravno tamo gdje se izvodi izletnički program. Sada trenutno u Budvi do hotela u starom gradu se ne može doći, a sezona je počela, grupe su počele, to je uglavnom starija populacija. Koferi se prebacuju kolima, a gosti idu pješke i kad je nevrijeme - kaže Ivančević.

Ovakva situacija nije ono što su turisti očekivali kada su rezervirali svoj boravak u Budvi.

NEDOSTATAK KOORDINACIJE I UPRAVLJANJA

- Osim praktičnih poteškoća, nedostatak koordinacije u upravljanju turističkim tokovima dovodi do razočaranja posjetilaca. Turisti su očekivali uređena turistička mjesta, plaže, izletišta i cjelokupnu destinaciju, ali umjesto toga, suočavaju se s neprijatnostima i problemima prilikom dolaska do svojih hotela. Ovo stvara loš utisak o destinaciji i može negativno uticati na reputaciju Budve kao turističkog odredišta. Stoga je hitno potrebno uspostaviti sistem destinacijskog menadžmenta koji će koordinirati turističke aktivnosti i građevinske radove kako bi se osiguralo da turisti imaju ugodno iskustvo tokom boravka. Osim toga, potrebno je transparentno informisati turiste o situaciji i pružiti im alternativne opcije prilikom dolaska do svojih hotela, kako bi se njihova očekivanja i iskustva uskladila s stvarnim uslovima destinacije - poručuje Ivančević. 

Turisti su se, kako kaže, najmanje nadali takvom nekom ugođaju kada su bukirali da dođu kod nas. 

- A mi smo im bukirali potpuno drugačije uređena turistička mjesta, kupališta, izletišta i kompletnu destinaciju. Nijesmo im obećali da će da preskaču do hotela - ističe Ivančević.  

Kako su zakupci plaža kazali za Caffe Montenegro moralo se više posvetiti pažnje atlasu kupališta. Zakupci su bili šokirani kako je izgledao atlas koji je Morsko dobro bilo poslalo Ministarstvu urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine. Savjesnim zakupcima čije su plaže imale plave zastavice i koji nijesu imali negativnih zapisnika od strane kontrole Morskog dobra su plaže ,,rezane” na više djelova, dok su zakupcima koji su imali po nekoliko negativnih zapisnika Morskog dobra plaže ostajale u istim dužinama. 

U ranijem periodu, naglašavaju zakupci, su atlas kupališta u Morskom dobru radile stručne osobe, a komisija je brojala od 15 do 20 članova… Atlas su ove godine radile tri osobe, a glavnu riječ je vodila osoba koja je počela da radi u Morskom dobru prije šest mjeseci i koja ne poznaje stanje na terenu!

Nikola Perišić 

Nikola Perišić je jedan od najstarijih zakupaca i sa svojom porodicom već 46 godina ,,drži" plažu u Herceg Novom koja ima tradiciju.  

-Teško da ćemo stići da sredimo plažu do 1. maja, ali nastojaćemo da damo sve od sebe da uspijemo. Prvog maja će turisti imati slobodnih 10 dana, što bi značilo dolazak značajnog broja, pa bi plaže mogle biti spremne za posjetioce i barem osnovne sadržaje do tog datuma. Jesmo li izgubili neko vrijeme jesmo, ali smo se na kraju ispričali jer ovo je dosta rađeno u nekakvoj tajnosti. Sve su se na kašičicu davale informacije i izazivale paniku kod ljudi - objašnjava Perišić.

Dodaje da je bila ružna priča da su dugogodišnji zakupci privilegovani.

- Evo koliko godina moglo se djelovati na privilegovane. Trebalo je inspekcijski pratiti registar kase ili bilo koji organ kontrole da utvrdi gdje ima anomalija, a ne da se mi svi nazivamo privilegovanim. Moji drže plažu 15 godina prije Morskog dobra - napominje Perišić. 

Na toj lokaciji su, ističe on, napravili apartmane još 1980. kada se niko nije ni bavio turizmom. Onda su svi okolo radili u brodogradilišu ili su bili službenici.

- Pokrenuli smo taj hotelsko-ugostiteljski turizam na Savini. Od 1.300 metara sadašnje plaže mi smo izgradili 600. I mnogi su gradili. Zbog toga je naš apel da se segmentira crnogorska obala na barem tri zone jer potpuno su različite hercegnovska od budvanske i od ulcinjske. Jer tu su velike parcele plaža koje nemaju zaleđe recimo u Ulcinju gdje su zakupci kilometrima dovodili struju, itd. - kaže Perišić.

UVREDLJIVO SU NAZIVANI PRIVILEGOVANIM

Navodi da je svakako uvredljivo što su ih nazivali privilegovanim, ali sada su se smirile tenzije. 

- Svima je sada jasnije o čemu se radi i nadam se da će preko ljeta i jeseni ta komisija koja bi spremala tender više uključiti i same zakupce i predstavnike opština koji bi dali neke specifičnosti za svaku od njih i da to bude dosta korektnije - poručuje Perišić. 

Kako je napomenuo htjeli su kroz smanjenje bodova da oduzimaju posao od nekoga i daju ga novom zakupcu. 

- Lokacija nije samo ležaljka i komad betona. Svaki posao nosi svoj ugled koji je godinama izgrađen kod ljudi. Kada ljudi odluče gdje će provesti dan na plaži, to nije samo zbog same ležaljke, već zbog pružene usluge. Neki su ulagali u opremu, drugi su ulagali u ljude. Ljudi idu na određenu plažu ne samo zbog ležaljke, već zbog onoga što ih tamo čeka - rezervisano mjesto, srdačna dobrodošlica, susreti s prijateljima. Svaka plaža nosi sa sobom neku tradiciju. Na primjer, kada ljudi kažu "Idem kod Lutke", to znači da već 30 do 40 godina znaju što ih čeka - možda čak i muzika i druženje. Izgubiti kvadratnu površinu nije jedini gubitak, gubi se i vrijednost uloženog rada i truda. Zato smatramo da bi se ovi faktori trebali uzeti u obzir kroz bodovni sistem - napominje Perišić dodajući da su neke plaže postale kultna mjesta, posebno na Savini.

- Prva taverna koja je tu otvorena bila je naša, a naš je otac razvio cijelu tu ideju, što su kasnije mnogi imitirali, pretvarajući sobe u apartmane i time je cijela Savina postala apartmansko naselje. Svake godine, gotovo svaki zakupac ulaže između 5.000 i 10.000 eura, a neki čak i do 20.000 eura, jer su plaže uske i stalno su izložene devastaciji od mora koje često oštećuje kablove struje i vodovodne instalacije za tuševe. Takođe, konstrukcije su stalno izložene morskoj vodi, što zahtijeva stalno održavanje. Velika sredstva se svake godine ulažu u očuvanje plaža, što čini 60 do 70 posto cijene zakupa. Ovaj proces obnavljanja nije razumljiv onima koji nijesu direktno uključeni u ovaj posao - kaže Perišić napominjući da dodatno ulažu u zaposlene. 

- Na primjer, jedna konobarica radi već 30 godina kod nas. Kada gost dolazi iz daljine, već pri dolasku s krivine ona počinje pripremati njegovu omiljenu kafu, jer ga poznaje već godinama - kaže Perišić. 

On smatra da bi na jesen Morsko dobro trebalo intenzivnije sarađivati sa njima - zakupcima.

- Takođe, treba uzeti u obzir da postoji mnogo drugih lokacija u Novom, kao i u Meljinama, koje su na raspolaganju, te bi se trebali izbjeći sukobi zbog toga. Osim toga, postoje i druge lokacije poput Njivica koje su dostupne. Potrebno je pravedno procijeniti situaciju i donijeti odluke na temelju konkretnih činjenica - zaključuje Perišić. 

U ULCINJU ĆE KASNITI

Prelja Škrelja, predsjednik Udruženja zakupaca plaža Ulcinja tvrdi da će ove godine kasniti sa uređenjem plaža. 

- Kasnićemo jer je malo mjesec dana za ulcinjske plaže. Ako to bude i mjesec dana… svakako će biti zakašnjenje. Treba dva do dva ipo mjeseca za uređivanje ulcinjskih plaža. Ima plaža po Budvi gdje samo stavljaju ležaljke, a kod nas u Ulcinju, na Jazu, Petrovcu imaju više posla - kaže Škrelja.

Prelja Škrelja

Najveći im je problem za osoblje, koje tek treba da traže. 

- To predstavlja ozbiljan izazov za nas. Očekujemo velike probleme, jer mnogo kasnimo s pripremama. Obično bismo već 15. februara bili u punom zamahu priprema za sezonu koja počinje 1. maja, ali ove godine nijesmo ni blizu toga. Nemamo nikakvih informacija - ne znamo ni kada će se održati tender, ni kakvi su uslovi, ni cijene. Osjećamo se kao da nikada nismo radili ovaj posao, iako smo već 25 godina u njemu. Ovo kašnjenje i nedostatak informacija predstavljaju veliki izazov za nas - poručuje Škrelja. 

Specijalista za turizam Petar Golubović misli da ipak neće biti problema kod odgovornih zakupaca. 

- Međutim, postoji mogućnost da neki zakupci kojima je Ugovor istekao ne budu željeli da potpišu aneks i ne urede kupalište, što ne vjerujem da će se desiti u praksi - ističe Golubović. 

On misli da je dobro što je tender za zakup plaža pomjeren za jesen. 

- Time su se, vjerujem, izbjegle potencijalne komplikacije u pripremi plaža i kupališta za dolazak turista. Ono što je preporuka, a zapravo se ispostavilo i kao nužnost, je da se tender napiše tako da ne ostavi ni jedne zere prostora za manipulaciju od strane učesnika na tenderu. Ono što je bila glavna karakteristika ranijih tendera jesu fingirana nadmetanja, neosnovano „pumpanje“ iznosa u ponudama, a sistem utemeljen u odlukama JPMD omogućavao je potpunu manipulaciju tenderskom procedurom. Takav sistem je omogućio da čak i ponuđači sa najnižim ponudama pobijede na tenderu, što je značilo ogromni manjak finansijskih sredstava u budžetu tog javnog preduzeća. Manjak sredstava koja bi se iskoristila za unapređenje i očuvanje naše obale kao najvrednijeg prirodnog resursa - tvrdi Golubović. 

Petar Golubović

Zakup plaža međutim nije jedini problem sa kojim se suočavamo ove sezone, tu su i građevinski radovi koji će otežati funkcionisanje prvenstveno u Budvi. 

- Za pohvalu je to što opština Budva značajna sredstva ulaže u rekonstrukciju saobraćajnice u cilju unpređenja infrastrukture. Ono što svakako nije dobro je što će se sa radovima, vrlo vjerovatno, duboko zagaziti u ljetnju turističku sezonu što će značiti otežano funkcionisanje u periodu kada se i bez ovakvih radova otežano funkcioniše, posebno u tom dijelu grada. Po ko zna koji put se dešava da se sa velikim građevinskim radovima na primorju ulazi u ljetnju turističku sezonu, što opet govori o lošem planiranju kada je realizacija ovakvih projekata u pitanju. Ono što je moguće odraditi je da se na vrijeme iskomunicira turistima koji dolaze situacija koja ih dočekuje kako ne bi imali momenat negativnog iznenađenja. Ali opet, iskomunicirati na način da se turisti ne odbiju i ne odustanu od planiranog putovanja. To je ono što je zajednički zadatak turističke privrede i turističkih organizacija. Naravno, takva situacija na terenu ne doprinosi zadovoljstvu turista koji su u destinaciji, ali je potrebno minimizirati to nezadovoljstvo onoliko koliko je moguće - poručuje Golubović.