Korak naprijed, tri koraka nazad

Strategija razvoja turzima Crne Gore od 2022. do 2025. godine /

Svaka strategija koju na državnom nivou osmišljava ministarstvo zaduženo za poslove vezane uz turizam i ugostiteljstvo, predstavlja kako vodič za promišljen razvoj jedne destinacije, tako i listu koraka koje svi zajedno – i država i privrednici – prate kako bi cijelu destinaciju podigli na novi nivo. Činjenica, nigdje ona ne teče glatko i bez promjena u dinamici, ali zanemariti cijelu godinu pa i više, predstavlja ozbiljno ignorisanje ključnog razvojnog dokumenta, čime se opasno dovode u pitanje prioriteti turističkog razvoja na svim nivoima.

Pandemija korona virusa 2020. koja je zaustavila putovanja na cijeloj planeti ne samo te, već i dobar dio 2021. godine, teško je pogodila sve turističke destinacije. 

U Crnoj Gori je to bilo posebno izraženo. Višedecenijski uticaj turizma koji je narastao na čak trećinu bruto domaćeg proizvoda (BDP), osjetio se u svakom segmentu ekonomije. Ujedno su zaustavljeni dotadašnji razvojni planove za turističku i prateću infrastrukturu, projekti vezani za novu turističku ponudu, te širenje tržišta sa kojih turisti stižu. Rokovi za razvojne ciljeve više nisu postojali, pa je realizacija krovnog dokumenta Strategije razvoja turizma do 2020. godine zaustavljena i mnogi praktično vraćeni na početak.

Odjednom je 2019. (p)ostala „rekordna sezona“ a sve nakon toga – čak ni danas – ne može da se izmjeri i ispita na pravi način. Glavni razlozi su što su turisti značajno promijenili način rezervisanja, putovanja i uživanja u destinacijama. Tim prije što mnogi i dalje sve upoređuju sa sada već tako davnom i drugačijom 2019. godinom.

Nakon prelaznih rješenja koja su strateški trebalo da „premoste“ drugu kriznu 2021. godinu i barem održe stanje na istom, novi krovni dokument Strategija razvoja turizma Crne Gore od 2022. do 2025. godine trebalo je da nastavi razvoj destinacije tamo gdje je on zaustavljen u 2020. godini. No, koliko se u tome zaista uspjelo? 

„Gdje smo ono stali?“

Iako osmišljen kao nastavak prethodnih aktivnosti i definisan na samo četiri godine, dokument se do sada u najvećem dijelu pokazao kao preveliki izazov za državnu upravu i turističku administraciju. 

Naime, novi progam usvojen je sredinom marta 2022. godine i njegov prvobitni naziv bio je Strategija razvoja turizma Crne Gore od 2023. do 2025. godine.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, koje predstavlja prvu i glavnu adresu za kreiranje svih politika i strategija vezanih za jednu od ključnih privrednih grana Crne Gore, s ponosom su isticali da je dokument nastao u saglasju i uz odobrenje najvećih regionalnih i svjetskih autoriteta u turizmu.

„Strategija je urađena od strane tima Direktorata za razvojne politike u turizmu. Kako bi imala široku primjenu, proces kreiranja Strategije je podrazumijevao da tokom njene izrade budu konsultovani partneri iz javnog i privatnog sektora, brojni akteri na državnom i lokalnom nivou, nadležna ministarstva i druge institucije sa javnim ovlašćenjima, akademska zajednica, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, lokalne turističke organizacije, turistička privreda, privredna i turistička udruženja, NVO sektor. Takođe, cilj nam je bio da obavljamo konsultativne procese i sa međunarodnim partnerima, upravo iz razloga da bi Strategija imala međunarodnu dimenziju. S tim u vezi, imali smo konsultacije sa Svjetskom bankom (World Bank), Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju (GIZ) i UN programom za razvoj (UNDP). 

Da li ćemo već naredne godine dobiti izmijenjenu postojeću ili neku novu strategiju razvoja turizma, ponovo raditi zakone ili njihove izmjene, odluke, pravilnike, preporuke i sve druge dokumente, sada je potpuna nepoznanica. Ostaje nam samo da čekamo i nadamo se da nećemo ponovo ići unazad umjesto da nastavljamo planiranim putem.

Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UNWTO), kao lider u sektoru turizma na globalnom nivou, bila je uključena u izradu ovog dokumenta i to sa aspekta provjere usklađenosti Strategije sa UNWTO ciljevima održivog razvoja, kao i sa aspekta provjere primjene aktuelnih globalnih trendova u sektoru turizma i putovanja (…) Poseban akcenat prilikom izrade dokumenta, kao i planirane dalje implementacije, stavljen je na jačanju javno-privatnog partnerstva“, istakli su tada iz ministarstva.

Pojasnili su – ili samo ponovili – da je dokumentom planirano „definisanje pravaca razvoja turizma sa ciljem poboljšanja konkurentnosti i boljeg pozicioniranja Crne Gore kao turističke destinacije na međunarodnoj mapi, kroz održivi razvoj zelenog, pametnog, inovativnog, odgovornog i inkluzivnog turizma“. 

U međuvremenu je akcioni plan redefinisan kako bi obuhvatio i 2022. godinu, te ujedno promijenjen naziv strategije. Iako je rok produžen, za sada se obim aktivnosti pokazao preširok, a administracija potpuno nezainteresovana da se on sprovodi onako kako su sami predvidjeli. 

Kada je riječ o realizaciji i praćenju aktivnosti iz akcionog plana Strategije, najznačajniji događaj prve godine bilo je – formiranje novog Nacionalnog savjeta za turizam. To je savjetodavno tijelo Vlade Crne Gore čiji se sastav (a nerijetko i broj članova) mijenja u skladu sa kadrovskim rješenjima na svim nivoima državne uprave. Tako je krajem decembra prošle godine FORMIRAN novi Nacionalni savjet za turizam sa 19 članova u kojem su: predsjednik Vlade, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, ministar ekonomskog razvoja i turizma, ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ministar finansija, ministar unutrašnjih poslova, ministar kapitalnih investicija, ministar zdravlja, ministar kulture i medija, ministar prosvjete, državni sekretar i generalni direktori za resor turizma u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma, direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, direktor Uprave za inspekcijske poslove, predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore, predsjednik Odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore, direktor Uprave za statistiku i generalni sekretar Zajednice opština Crne Gore. Podsjećanja radi, crnogorska Vlada trenutno ima 18 ministarstava, što znači da u ovom sastavu Savjeta učestvuje polovina, ali ne i predstavnici Ministarstva vanjskih ili evropskih poslova (ukazuje na zanemarivanje ključnih emitivnih tržišta) ili Ministarstva rada i socijalnog staranja (izostanak dijaloga sa domaćim radnicima u turizmu i hotelijerstvu), a ni Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja (Strategija pametne specijalizacije S3 u kojoj je akcentovan održivi turizam je projekat ovog ministarstva).

Prema programu koji je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma definisao za realizaciju ciljeva iz Strategije razvoja turizma Crne Gore od 2022. do 2025. godine, još prošle godine trebalo je da imamo neke vidljive rezultate kroz izmjene i dopune više zakona. Riječ je o legislativi vezanoj za turističke organizacije, boravišnu taksu, rafting, skijašta i planinske staze, a mnoge se direktno tiču bezbjednosti turista u planinskim predjelima - uključujući uređenje i mapiranje planinski staza. Trebalo je definisati trogodišnje programe razvoja specifičnih vidova turizma poput nautičkog i sportskog, ali i to je izostalo.

Prva godina akcionog plana

Od svega se možemo pohvaliti definisanjem koraka u razvoju ruralnog i kulturnog turizma do 2025. godine, kao i djelova iz zdravstvenog turizma – mada to gubi na značaju zbog stalne prijetnje zatvaranjem i dugova glavnog objekta ovog vida turizma, Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu.

I za prošlu godinu bio je predviđen cilj nedostižan već više od deceniju: kreiranje jedinstvenog informacionog sistema koji bi trebalo da povlači sve relevatne podatke iz baza državnih institucija i na taj način kreira realniju sliku o turističkom prometu u zemlji.

Najavljeno je uvođenje nacionalnog sertifikata za ispunjavanja standarda sigurnosti i bezbjednosti „Sigurnost u turizmu – Be safe“, iako je Nacionalna turistička organizacija početkom 2021. godine već učinila slično s oznakom „Safe Travels“.

S druge strane, priključivanje resornog Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Globalnom savjetu za održivi razvoj (GSTC) završen je tek tri mjeseca nakon roka, u martu ove godine.

Podsticaji u oblasti turizma - u prevodu: bespovratna novčana sredstva za sufinansiranje određenih projekata - predstavljaju konstantu od koje se nije odstupilo ni jedne godine. Možda konkurs nije baš vidljiv širem auditorijumu, ali je izvjesno da se taj novac svake godine dodjeljuje.

Privatno-javna partnerstva, izraz koji je prije više od pet godina godina vezivan za baš svaki značajniji projekat, a naročito infrastrukturu, vratio se u upotrebu u najavi rebrendiranja destinacije. To bi trebalo da podrazumijeva novi promotivni koncept, logo i ključna tržišta na koja je sve to usmjereno. Očigledno će i ova aktivnost čekati neka bolja vremena, odnosno – neku novu Vladu. 

Šta nas očekuje

Do kraja 2023. godine ostala su još samo tri mjeseca, a posla je „preko glave“. Prije svega, treba privesti kraju proceduru donošenja novog Zakona o turizmu i ugostiteljstvu. Prvobitno najavljeni kao dva odvojena akta, ključni zakon ovog sektora u najvećem dijelu je zaokružen kroz predloženi tekst i javne rasprave. No, usvajanje teksta kao posljednji korak je svakog dana sve dalje. Nakon parlamentarnih izbora u junu, do kraja septembra je samo konstituisana Skupština. Prije usvajanja, zakon moraju pregledati i komentarisati sami parlamentarci, a tek onda glasati o njemu.

Mnogi željno očekuju Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu s Akcionim planom do 2026. godine, ali se o problemima ove radne snage do sada samo govorilo kroz saopštenja i želje poslodavaca da zaposle što više stručnih – bez ozbira iz koje države oni dolaze.

Nakon 15 godina, prvi put je najavljeno eventualno sprovođenje novog Satelitskog obračuna u turizmu (TSA) koji je nekim čudom dobio pogrešan naziv u akcionom planu (Turistički računi u turizmu).

Sigurno je i da će radovi na lokalitetu Đalovića pećina, gdje nastaje izuzetna turistička atrakcija, i dalje tapkati u mjestu kao što je to bio slučaj proteklih godinu dana. Tim prije što su „nepoznati počinioci“ grafitima uništili unutrašnjost pećine, pa je potrebno ukloniti i sačuvati ostatak pećine.

Među upisanim željama u Akcionom planu su (novo) sertifikovanje ugostiteljskih i smještajnih objekata, ali i platforma „Go Digital“ za digitalno povezivanje sa turističkom privredom, kao korak dalje u odnosu na institucionalno uvezivanje predviđeno za prošlu godinu. 

Još neki „stari noviteti“ su: definisanje prioritetnih tržišta, destinacijski menadžment i umrežavanje svih partnera u turizmu na lokalnom i državnom nivou.

Definisanje novog okvira za partnerstva za upravljanje destinacijom - Umrežavanje (stvaranje partnerstava) na nacionalnom i lokalnom nivou.

Kao što smo već pomenuli, Skupština je tek konstituisana, a očekuje nas i izbor nove Vlade. Do tada, teško je – čak i nemoguće – realizovati bilo koji od ovih koraka. A sa novom Vladom, kako to uvijek biva, dolaze i novi prioriteti koji će se odnositi i na turizam i ugostiteljstvo. Zato se ne mogu ni pomišljati ni komentarisati želje iz Akcionog plana poput razvojnih programa za zaštićena područja, zonu Morskog dobra, MICE turizam, nastavak kapitalnih investicija poput prateće infrastrukture za žičaru Kotor – Lovćen, skijališta u izgradnji (Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Savin kuk i Štedim-Hajla) i još mnogo, mnogo toga.