Ljeto 2020: Sezona kasni, ali posao se traži

Snagu epidemije i mjera koje su uvedene, između ostalih, najviše su osjetili oni koji rade u turizmu i ugostiteljstvu, sezona kasni, a poslodavci koji se oslanjaju na radnu snagu iz okruženja i inostranstva su u dodatnom problemu. Sezonski posao u ovom sektoru trenutno traži više od 1.000 ljudi, ali se i iskusni kuvari I konobari odlučuju za rad na hrvatskom primorju, gdje zarađuju više novca.

“Osim nezaposlenih lica, aktivnosti Zavoda usmjerene su i ka ostalim tražiocima posla, prvenstveno đacima i studentima. Jednostavna prijava za sezonske poslove omogućena im je preko elektronske platforme koja se nalazi na sajtu Zavoda za zapošljavanje, www.zzzcg.me”

Radna snaga stizala iz inostranstva 
“Veliki broj poslodavaca, ranijih godina, oslanjao se isključivo na stranu radnu snagu, koja je specijalno obučena za rad na konkretnim poslovima. Iako je ljeto kalendarski počelo, ove godine teško je pričati o turističkoj sezoni u obimu u kojem smo navikli, a time i sezonskom zapošljavanju. Ipak, uz očekivanje da će sezona startovati 1. jula, a možda i biti produžena, ugostitelji i hotelijeri na primorju moraju da razmišljaju o novom kadru”, priča za Caffe Montenegro Nedžib Ibrišimović, pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje u Sektoru za posredovanje pri zapošljavanju i EURES. Od sredine marta do 24. juna poslodavci su Zavodu prijavili 6.191 slobodno radno mjesto. Ibrišimović kaže da su se 1.283 mjesta odnosila na djelatnost usluge smještaja i ishrane u turizmu i ugostiteljstvu, a 828 za sezonske poslove. “Na današnji dan oko 2.000 nezaposlenih lica iskazalo je zainteresovanost za rad na sezonskim poslovima, od tog broja nesto više od 50 odsto odnosi se na poslove u oblasti turizma i ugostiteljstva. Navedeni podaci pokazuju trenutnu zainteresovanost, jer se ovaj broj iz dana u dan mijenja”, ističe on.

“PROBLEM JE ŠTO SAM U CRNOJ GORI SAM NALAZIO SMJEŠTAJ, OVDJE SAM TO DOBIO U PORODIČNOJ KUĆI VLASNIKA. ONI TAKOĐE RADE SA MNOM U SMJENI. TAMO SAM IMAO JEDAN PLAĆENI OBROK, OVDJE DVA. JEDINO ŠTO NEMAM SLOBODAN DAN, ALI TAKAV SAM DOGOVOR NAPRAVIO. RADNO VRIJEME U CRNOJ GORI MI JE BILO DO JEDAN SAT IZA PONOĆI, OVDJE JE DO 23.00H. USLOVI SU BOLJI, ZATO SAM I POŠAO”, PRIČA MARKO ZA CAFFE MONTENEGRO

Našim ljudima se rad u Istri više isplati…
Među zainteresovanima za sezonski posao konobara je i Marko iz Nikšića, koji ima dugogodišnje iskustvo u ugostiteljstvu. On je, međutim, odlučio da ovoga ljeta radi na hrvatskom primorju. “Poslodavac je u poslu decenijama, poznaju dobro gastronomiju, vina, maslinova ulja (u ovom restoranu koriste šest vrsta), ljubazni su i poštuju radnike…”, kaže on. U Crnoj Gori imao je platu od 400 eura, dok je u Hrvatskoj startna zarada 1.000. “Problem je što sam u Crnoj Gori sam nalazio smještaj, ovdje sam to dobio u porodičnoj kući vlasnika. Oni takođe rade sa mnom u smjeni. Tamo sam imao jedan plaćeni obrok, ovdje dva. Jedino što nemam slobodan dan, ali takav sam dogovor napravio. Radno vrijeme u Crnoj Gori mi je bilo do jedan sat iza ponoći, ovdje je do 23.00h. Uslovi su bolji, zato sam i pošao”, priča Marko za Caffe Montenegro.

ZAVOD: Imamo sezonske radnike svih profila
U Zavodu tvrde da intenzivno sprovode pripreme nezaposlenih lica za sezonsko zapošljavanje, a da te aktivnosti imaju za cilj da informišu, motivišu i podstaknu nezaposlene za takve poslove. “Osim nezaposlenih lica, aktivnosti Zavoda usmjerene su i ka ostalim tražiocima posla, prvenstveno đacima i studentima. Jednostavna prijava za sezonske poslove omogućena im je preko elektronske platforme koja se nalazi na sajtu Zavoda za zapošljavanje, www.zzzcg.me”, kaže Ibrišimović.

IZDATA 521 DOZVOLA ZA STRANCE
Prema podacima koje Zavod dobija od Ministarstva unutrašnjih poslova, od početka godine do 18. juna ukupno je izdato 6.505 radnih dozvola za strance. U istom periodu za djelatnost usluga, smještaja i ishrane izdata je 521 dozvola… Najviše radnih dozvola izdato je državljanima Srbije (293 dozvole), Bosne i Hercegovine (83), Kosova (34), Sjeverne Makedonije (19). Za radnike iz Hrvatske izdato je 5 dozvola, a iz Albanije 3. Radnu dozvolu dobila su i tri državljana Turske, dok državljanima Filipina u ovom period nije izdata ni jedna…

U ovom trenutku, Zavod u evidencijama ima sezonskih radnika svih profila. Pored onih koji su se obrazovali za zanimanja vezana za rad u turizmu i ugostiteljstvu, značajan je broj i osoba kojima to nije zanimanje, ali su stekli znanje kroz radno iskustvo. “Na evidenciji nezaposlenih je i jedan broj lica sa osnovnim obrazovanjem, koja mogu biti angažovana na pomoćnim poslovima koji ne zahtijevaju posebnu obuku. Takođe, oko 60 visokoškolaca koja imaju obrazovanje iz oblasti turizma i hotelijerstva izrazilo je interesovanje za rad na poslovima sezonskog karaktera”, kaže pomoćnik direktora.

Covid pokazao koliko je važan domaći kadar
Novonastala situacija sa virusom COVID 19, Zavodu je pokazala koliko je važno ulagati u obrazovanje domaćeg kadra i obezbjeđivanje povoljnijih uslova za rad, kojim bi se smanjio odliv kvalitetne radne snage na druga tržišta. “I na nedavno održanom panelu “Zaposlimo domaće”, koji je Zavod organizovao u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja ocijenjeno je da većim zapošljavanjem domaćih radnika, nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda, studenata i učenika na sezonskim poslovima značajno bi se doprinijelo rastu priliva sredstava u budžet, pogotovo u periodu kada je zbog novonastale situacije sa korona virusom, znatno smanjen prostor za nova zapošljavanja i mogućnost angažovanja radne snage iz inostranstva. To je bila prilika da predstavnici Zavoda, resornog Ministarstva i Ministarstva održivog razvoja i turizma, privrednici, sindikalci i ugostitelji razmijene mišljenja o trenutnoj situaciji, kada je riječ o sezonskom zapošljavanju”, zaključuje pomoćnik direktora.

TURIZAM ŠIROM EVROPE TRPI POSLJEDICE PANDEMIJE, ALI SE I BORI S NJIMA… KAKO?
Većina evropskih zemalja otvorila je granice od 15. juna za putovanja unutar Šengen zone, a od ovog mjeseca najavljeno je otvaranje i prema ostalim zemljama, uključujući Zapadni Balkan. Pogođene korona krizom, najrazvijenije i po turizmu prepoznate zemlje pripremile su pakete podrške za ovu privrednu granu.

Francuska je, jedna od najprepoznatljivijih turističkih destinacija, najavila podršku od 18 milijardi eura za pomoć tom sektoru. Poslodavci, koji imaju do 20 zaposlenih i godišnji obrt od dva miliona, ali i hoteli i restorani, moći će da zatraže pomoć do 10.000 eura. Stanovnici Francuske pozvani su da odmor provedu u svojoj zemlji.

ITALIJA JE PREDSTAVILA NOVU ŠEMU "BONUSA ZA ODMOR", PO KOJOJ ĆE SVAKO DOMAĆINSTVO SA NISKIM PRIHODIMA DOBITI DO 500 EURA ZA LJETOVANJE, KAKO BI SE POMOGLO OPORAVKU TURISTIČKOG SEKTORA.

I druga svjetska turistička destinacija, Španija, koju godišnje posjeti više od 84 miliona turista, pripremila je paket pomoći težak oko 4,5 milijarde eura. Jedna od država najpogođenijih koronavirusom, ima plan pozajmica, moratorijuma i popusta na aerodromske takse za aviokompanije, a istovremeno se pokreću kampanje kako bi Španci godišnji odmor proveli u zemlji. Vlada u Španiji planira da uspostavi bezbjedne koridore između djelova zemlje u kojima je epidemija pod kontrolom i sličnih oblasti u Evropi iz kojih dolazi veliki broj turista. Više od milion zaposlenih u turizmu imalo je pomoć države kako ne bi došlo do masovnih otpuštanja…

Njemačka, čiji su stanovnici prvi u Evropi po putovanjima, preporučila je da se ne odlazi u neevropske zemlje do kraja avgusta…DW (Dojče Vele) piše da su dvorci, muzeji, spomenici ili zabavni parkovi, većina njemačkih znamenitosti i turističkih atrakcija ponovo otvoreni, ali sa značajnim ograničenjima – fizička distanca, preporučene maske i higijenski zahtjevi su na snazi. Italija se trudi da oživi turizam, snažno pogođen pandemijom, pa se uz otvaranje granica jača kontrola gostiju i fokus stavlja na sprečavanje širenja virusa – osmišljene su digitalne aplikacije, mjerenje temperature termoskenerima, rezervacije su neophodne za hotele, kao i popunjavanje upitnika po dolasku. Italijansko udruženje hotelijera Federalberghi objavilo je da je oko 118.000 ljudi u maju ostalo bez sezonskog posla u hotelijerstvu zbog pandemije, a da su procjene da će više od 20 odsto hotela biti zatvoreno tokom čitave sezone.

SLOVENIJA JE ODLUČILA DA PODIJELI SVAKOM PUNOLJETNOM GRAĐANINU VAUČER U VRIJEDNOSTI OD 200 EURA ZA KORIŠĆENJE USLUGA SLOVENAČKIH TURISTIČKIH AGENCIJA, ŠTO ĆE DRŽAVU KOŠTATI OKO 300 MILIONA EURA

Italija je predstavila novu šemu "bonusa za odmor", po kojoj će svako domaćinstvo sa niskim prihodima dobiti do 500 eura za ljetovanje, kako bi se pomoglo oporavku turističkog sektora. Vlada Italije je saopštila da izdvaja 2,4 milijarde eura za domaćinstava koja zarađuju manje od 40 hiljada godišnje, kako bi dobila finansijski podsticaj za provođenje odmora u Italiji, a ne u inostranstvu, piše portal SEEbiz. U tamošnjim hotelima moguće je dobiti popust do 80 odsto na cijenu hotelske sobe, noćenja sa doručkom ili apartmana sa ishranom u sopstvenoj režiji…

I susjedna Hrvatska trpi zbog korona krize – prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u junu je ostvaren pad od preko 80 odsto u dolascima i noćenjima u odnosu na isti period prošle godine. Dubrovčanin, koji ljeti iznajmljuje apartmane, kaže za Caffe Montenegro da je popunjenost kapaciteta katastrofalna u odnosu na prethodne godine.
“Što južnije, to tužnije. U Istri je 30 odsto gostiju od prošle godine, do Splita je 20 do 25, a za južnije ne pitajte. Ispod 10 odsto gostiju”, tvrdi on. Hrvatska Vlada odlučila se za subvencije za zaposlene u turizmu i ugostiteljstvu, ali i prevozu putnika i organizaciji događaja. Odlučeno je da pomoć bude 4.000 kuna (529 eura) po radniku, a uslov je da su poslodavci zabilježili pad prihoda veći od 50 odsto.

Slovenija je odlučila da podijeli svakom punoljetnom građaninu vaučer u vrijednosti od 200 eura za korišćenje usluga slovenačkih turističkih agencija, što će državu koštati oko 300 miliona eura.

Za sličan, ali mnogo manje izdašan model se opredijelila i susjedna Srbija u kojoj će određene kategorije stanovništva dobiti 400.000 vaučera za besplatno ljetovanje u iznosu od 5.000
dinara (42 eura).