Ljubavna priča koja se rodila i živi na Skadarskom jezeru

„Hoopoe Glamping and Adventures“ u Virpazaru
Matju i Darija sa trogodišnjim sinom Leonom danas žive na Skadarskom jezeru, prirodnom biseru Crne Gore i Balkana, gdje su se i upoznali prije mnogo godina. Na putu od Virpazara ka Rijeci Crnojevićima, u crmničkom selu Braćeni, oni se danas bave glampingom (luksuzno kampovanje), gdje su izgradili nekoliko velikih šatora za iznajmljivanje, koji više liče na prostrane kolibe prekrivene šatorskom ceradom.Kada je Belgijanac Matju Karkove (Matthieu Kerckhove) prije mnogo godina iz svoje države biciklom krenuo na putovanje ka Kini, nije znao da će se na tom putu zaljubiti u Crnu Goru. Nije znao ni da će, kada se vrati 2016. godine, na Skadarskom jezeru upoznati svoju sadašnju suprugu – Poljakinju Dariju Antonijak. Matju i Darija sa trogodišnjim sinom Leonom danas žive na Skadarskom jezeru, gdje su se i upoznali prije mnogo godina. S obzirom da je rođen u Crnoj Gori, za sina vole da kažu da je „rođeni Crmničanin“.

Strastveni putnik i žena koja je ganjala karijeru
Matju kaže da je uvijek volio da putuje i nije mu bilo važno čime se bavi, samo da vidi svijet. Ovaj crnokosi tridesetogodišnjak snažnih ruku, rođen u belgijskom gradiću Briž, na svojim putovanjima bavio se stolarskim i farmerskim poslovima kako bi zaradio za smještaj i hranu. „Jedne godine krenuo sam biciklom za Kinu. Na putu do tamo prolazio sam kroz Crnu Goru i bio sam očaran njenom ljepotom. Kazao sam sebi da se ovdje moram vratiti. Naredne godine došao sam ovdje sa namjerom da upoznam cijelu zemlju“, priča Matju za Caffe Montenegro. Preko sajtova gdje nude smještaj u zamjenu za posao pronašao je jedno domaćinstvo na Skadarskom jezeru i kod njih počeo da radi. Tu se, međutim, stacionirao duže vrijeme. Kako se ta porodica bavila turizmom i san je počeo da vodi ture po jezeru. Sve dok na jednoj turi, koju je vodio, nije došla plavokosa turistkinja iz Poljske, uvijek nasmijana i spremna za šalu. „Nekako smo se odmah povezali i ubrzo smo vidjeli da je to ono pravo. Ona je ostala sa mnom i počeli smo biznis“, rekao je Matju.

I Darija i Matju su u priobalju Skadarskog jezera pronašli svoj mir. Tako, kažu, jezerska klima inače utiče na ljude. Smirujuće. Jezero ih je spojilo, a sada mu vraćaju dug.

Darijina priča, međutim, mnogo je drugačija od Matjuove. Ona je bila savjetodavni menadžer i u poljskom gradu Vroclavu u većini slučajeva radila je za velike korporacije. „Praktično sam živjela u velikom gradu, radila u kancelariji, napredovala na ’ljestvici karijere’… Osam godina takvog života me izgorelo i bilo mi je dosta. Plan je bio da sve prodam, da putujem i pronađem stvari koje me zaista ispunjavaju, ali i da budem bliže prirodi i ljudima“, ističe Darija za Caffe Montenegro. Ona kaže da je ona izabrala Matjua, a on je izabrao Skadarsko jezero dok je tu volontirao. Kao posljedica toga nastao je prošle godine porodični biznis „Hoopoe (hupu) Glamping and Adventures“ u Virpazaru.

NEPLANIRANI BUKING UBRZAO OTVARANJE GLAMPINGA
„Hoopoe Glamping and adventures“ nalazi se na svim poznatim turističkim sajtovima, na kojima se može bukirati smještaj. Međutim, Matju je ispričao kako su zbog bukinga za nepuna četiri mjeseca morali izgraditi svoj prvi šator. „Počeli smo da gradimo prvi šator (mulberry) polovinom marta 2019. godine i planirali smo da će nam trebati dosta vremena dok izgradimo i sredimo objekat. Ali ne očekujući da će neko odmah bukirati kada smo malo poodmakli sa radovima stavili smo glamping na buking sajtove. I neko je odmah bukirao za 7. jul. Tako smo radili skoro 24 časa da bi na vrijeme šator bio gotov za prve goste“, ispričao je Matju.

Crmnički krš pretvorili u raj za avanturiste
Nekoliko kilometara od glavne magistrale Podgorica-Sutomore, kada se kod Virpazara skrene za Rijeku Crnojevića, ispod uskog krivudavog seoskog puta, sa kojeg se jezero i okolna brda vide kao na dlanu, u jednoj dolini Braćena – nalazi se imanje veselog para koji je odlučio da svoj privatni i profesionalni život veže za Crnu Goru. Malim uskim putem spušta se do glampinga. Ništa se ne vidi iznad visoke drvene kapije, izgrađene vještim stolarskim rukama, dok vas na vratima čekaju nacrtane konture pupavca, ptice sa prepoznatljivom ćubom čijim staništima su krcata brda oko Skadarskog jezera. Po toj ptici je glamping belgijsko—poljskog para i dobio ime (hoopoe je naziv ptice na engleskom). Kada se otvori kapija, pejzaž jesenjeg crnogorskog kamenitog crmničkog sela, ispunjenog suvim šibljem i golim kršem, zamjenjuju slike velikih šatora okruženi šarenom šumom šipkova, murvi i bagrema, na kojima se boje lišća smjenjuju od zelene do jarko žute. Glamping se sastoji od četiri velika šatora i terase restoranskog tipa. Zbog nedovoljnog broja rezervacija ove godine jedan je bio uklonjen. Svi šatori su različiti i značajno su odvojeni jedan od drugog izgrađenim podzidama i prirodnim granicama. Tako da gostu ne pripada samo šator, već i cijela priroda oko njega. Iako se nalaze na jednom mjestu, priroda je izolovala sve šatore, pa se stiče osjećaj kao da se nalazite na četiri različita mjesta. Ležaljke, ljuljaške i drugi mobilijar oko šatora daje isti osjećaj. Šatori nose imena lokalnih biljaka, ali na engleskom jeziku. Tako jedan nosi ime ljekovite biljke nane (mint), drugi murve (mulberry), treći hrasta (oak), a četvrti žalfije (sage). Jedan, na primjer, ima veliku drvenu terasu i više podsjeća na dvosoban stan prekriven ceradom. Prostorije unutra su ukrašene zanimljivim materijalima i starim posuđem i zanimljivim namještajem. Matju je iskoristio graditeljske vještine u konstruisanju luksuznih šatora i zidanjem kamenih zidina, dok je Darija organizovala i osmišljavala enterijer. Sav namještaj i druge predmete unutar i van šatora konstruisali su njih dvoje, upotrebivši stare korišćene stvari i svoju kreativnost. Šator zvani „nana“ jedan je od dva koji nema drvenu konstrukciju, već je riječ o ogromnoj bijeloj šatorskoj konstrukciji u koju je ubačen francuski ležaj sa pratećim namještajem, koji su konstruisali Matju i Darija. Međutim, kako je šator na ivici brijega, pogled se pruža na panoramu tog brdovitog dijela Crmnice. Čak su na samoj ivici postavljene dvije ležaljke, kako bi gosti što ležernije kulirali uz očaravajući pogled. Darija kaže da su svugdje na imanju gnijezda kornjača, zbog čega su morali biti pažljivi tokom graditeljskih radova kako ih ne bi ostavili bez doma. Novinari Caffe Montenegra vidjeli su jednu od njih. Vidi se da je svaki pedalj imanja pažljivo isplaniran i kreativno popunjen. Darija kaže da imaju još mnogo ideja i posla oko glampinga, ali im za njihovu realizaciju treba više novca, koji će, nadaju se, zaraditi od posjetilaca.

MATJU PLANIRA DA RODITELJE DOVEDE U CRMNICU
Matju kaže da nikada nije imao namjeru da kupuje zemlju na Skadarskom jezeru, ali iznajmljivanje imanja u tom kraju bilo je nemoguća misija. „Niko neće da iznajmljuje, svi prodaju. Zato sam jedno vrijeme odustao od te ideje, dok nijesam sreo Dariju. I njoj se svidjela moja ideja, tako smo odlučili da živimo ovdje, snašli smo se za novac i kupili smo zemlju“, kazao je. Kazao je da ima maksimalnu podršku njegovih roditelja, kojima se veoma svidjelo jezero i ovaj kraj. „Oboje su u penziji, pa sada tražim da im kupimo kuću negdje u blizini kako bi dio godine provodili ovdje blizu nas“, kazao je.

Trude se da prodaju „lokalnu kulturu i tradiciju“
Iako su Matju i Darija jedini stranci u Braćenima, tvrde da su ih mještani vrlo lijepo prihvatili. Sa mnogima od njih, kažu, i poslovno sarađuju. „Kada je riječ o hrani i piću trudimo se da u našoj ponudi imamo sve autentične proizvode ovog kraja i Crne Gore. Tako sireve, meso, ribu, pršutu, vino, rakiju kupujemo od komšija. Takođe uvijek ljudima preporučujemo ili ih mi vodimo kod nekih lokalnih ugostitelja. Imamo osjećaj da na taj način vraćamo i jezeru i lokalnoj zajednici“, pojasnila je Darija. Oni, međutim, na imanju imaju i svoju baštu u koju sade paradajz, krastavac, tikvice, papriku, a do godine planiraju da je prošire. Matju je rekao da su njihovi gosti većinom iz zapadne Evrope – Belgijanci, Britanci, Francuzi, Njemci… Prošle godine su, tvrde, bili bukirani tokom cijele sezone, dok je ove godine zbog pandemije bilo gostiju samo tokom avgusta i septembra.

MJEŠTANI VOLE SVAKO NOVO DEŠAVANJE
Mještani su ih vrlo brzo prihvatili za komšije i nesebično su nudili pomoć za šta im je god trebalo. Darija kaže da ponekad znaju da puste glasniju muziku i da se vesele sa gostima, ali da su uvijek oprezni da ne naruše mir mještana. „Jednom smo do kasno u noć slavili uz malo glasniju muziku. Jednog komšiju smo ujutru, onako oprezno, pitali da li smo bili preglasni. Ali on je odgovorio samo nešto kao ’čuli smo vas, bilo je prelijepo’. Imam osjećaj da i oni vole kada se nešto dešava u selu“, pričala je Darija.

Međutim, kada nema gostiju, tvrde da se posvećuju nekim drugim projektima. Darija kaže da se trude da gostima stvore osjećaj kao da su na pravom kampovanju, što je, smatra, i poenta glampinga. „Recimo, prinesem im roštilj, upalim vatru, pripremim meso, pripremim sos ili salatu… Njihovo je samo da bace meso na rešetku i isprže ga. Da imaju taj ’uradi sam’ osjećaj“, pojasnila je. Ona je kazala da organizuju i avanture „po mjeri“ gostiju – aktivne kao što su kanuing ili planinarenje u malim grupama, ili opuštajuće kao što su lokalne vinske i gastronomske ture. Kazala je da je kanuing najtraženija aktivnost. Matju goste vodi na kanuing i planinarenje, ali sarađuju i sa nekoliko lokalnih vodiča. Kada je riječ o relaksiranijim „turama po mjeri“, organizuju posjete nekoliko lokalnih vinarija i domaćinstava, gdje se degustira lokalna kuhinja. Takođe sarađuju sa velikim agencijama, a tvrde da su prošle godine puno energije uložili da pokrenu sopstveni sajt – www.hoopoeglamping.com

I Darija i Matju su u priobalju Skadarskog jezera pronašli svoj mir. Tako, kažu, jezerska klima inače utiče na ljude. Smirujuće. Jezero ih je spojilo, a sada mu vraćaju dug.