Meso mangulice zdravlje koje nema cijenu

Posjeta farmi “Salaš – Taraš” u Danilovgradu

Željko Sekulić i Igor Raskopin prije četiri godine došli su na ideju da crnogorskom tržištu ponude nešto novo. Napravili su farmu "Salaš Taraš" u Danilovgradu, na kojoj je danas oko 400 mangulica od koje se prave ukusni i zdravi proizvodi - slanina, pančeta, pršuta, kobasica, mast i čvarci.

Željko Sekulić iz Danilovgrada za Caffe Montenegro kaže da je u Crnoj Gori gajenje mangulica vrlo malo zastupljeno, zbog čega su prije četiri godine odlučili da crnogorskom tržištu ponude novi, kvalitetan proizvod. “Proizvod od mangulice je zbog sastava mesa i kvaliteta jako koristan za ljudski organizam. Meso od mangulice sadrži dobar holesterol i dobro je za čišćenje krvnih sudova

Svinja koja se hrani zdravo i živi bez stresa 
Željko Sekulić iz Danilovgrada za Caffe Montenegro kaže da je u Crnoj Gori gajenje mangulica vrlo malo zastupljeno, zbog čega su prije četiri godine odlučili da crnogorskom tržištu ponude novi, kvalitetan proizvod.
“Proizvod od mangulice je zbog sastava mesa i kvaliteta jako koristan za ljudski organizam. Meso od mangulice sadrži dobar holesterol i dobro je za čišćenje krvnih sudova. Mangulica je vrsta svinje koja je prilično izumrla i zbog načina na koji se drži i zbog isplativosti. Treba joj skoro dvije godine da bi dostigla kilažu od 80 do 100 kilograma", priča Sekulić. 
On kaže da na farmi "Salaš Taraš" imaju dvije vrste mangulica- nazimnice i nerastove. 
Svinje su napolju, a kada je loše vrijeme borave u štalama, gdje imaju svoj mir. Mangulice se na farmi hrane zdravo, daje im se djetelina, tikva, lubenice, trava, žito, jabuke... Dodatni razlog što je meso kvalitetno je i što svinja ima slobodu kretanja i nema stres, tvrdi Željko.

Igor Raskopin došao je iz Rusije u Crnu Goru prije sedam godina i ostao da živi u Podgorici sa porodicom. Kaže da mu se naša zemlja svidjela, jer smatra da su ovdje najbolji uslovi za odrastanje njegove djece. Ističe da mu se svidjelo to što su vazduh i voda čisti, klima dobra, a hrana zdrava

Najbolje prolazi slanina

Sekulić svima preporučuje da probaju proizvode od mangulice. Ova farma ima svoje stalne kupce, a najbolje prolaze slanina i mast od mangulice. "Pakovanja slanine i pančete su od 600,700 grama, kobasice imamo i u pakovanju od pola kilograma", kaže on.Proizvodi "Salaš Taraš" mogu se kupiti u Voli marketima, a pojedinci meso naručuju i direktno od proizvođača.

NA IMANJU OD OKO 25.000 KVADRATNIH METARA NALAZI SE PET HALA I SVAKA IMA SVOJU FUNKCIJU

“Ljudi su zbunjeni zbog cijene, ali i zbog toga što proizvodi od mangulice nijesu mnogo zastupljeni na našem tržištu”, ističe Sekulić.On smatra da su napravili priču koja ima budućnost. 

“Trebaće malo vremena da ljudi saznaju šta je mangulica i koliko su proizvodi korisni za organizam, jer kvalitetna hrana, nebitno da li je od mangulice ili bijele svinje, ovce, koze, nema cijenu. Smatram da bi to svaki čovjek trebalo da prepozna”, kaže Sekulić.

Ova kompanija ima u planu da u narednom periodu  poveća broj mangulica na farmi. Sekulić očekuje da za godinu ili dvije na farmi bude 500,600 ili više mangulica. 

“Ako tržište to ne prepozna, tražićemo način da robu izvezemo van granica Crne Gore. O tome nijesmo razmišljali previše, ali bi se moglo desiti", kaže on.

Ostao da živi u Crnoj Gori i pokrenuo biznis
Igor Raskopin došao je iz Rusije u Crnu Goru prije sedam godina i ostao da živi u Podgorici sa porodicom. On za Caffe Montenegro kaže da mu se naša zemlja svidjela, jer smatra da su ovdje najbolji uslovi za odrastanje njegove djece.
Ističe da mu se svidjelo to što su vazduh i voda čisti, klima dobra, a hrana zdrava.
“Malo je teže bilo da nađem posao, ali smislili smo način da pokrenemo biznis. To je bila Željkova ideja. On je rekao da ovu vrstu životinje na Balkanu dobro zna i cijeni, jer mangulice imaju posebne karakteristike... Odlučili smo da iz
Srbije, Srema, uvezemo određene količine i napravimo farmu”, priča on. 

Tržište malo, posao trpi zbog korona krize

Raskopin objašnjava da su proizvodi od mangulice skupi, jer su visoki i troškovi održavanja.
“Mangulice se hrane isključivo žitom, djetelinom, voćem, povrćem, ne hranimo ih koncentratima. Ne možemo jeftino da prodajemo proizvode, a da nam se isplati. Ne isplati nam se da držimo svoju klanicu ili preradu mesa za tako malu količinu, koljemo od 150 do 200 svinja godišnje", pojašnjava Raskopin.
Raskopin kaže da je crnogorsko tržište jako malo, a ove godine su imali problem sa prodajom, jer je zbog pandemije koronavirusa u Crnoj Gori boravilo mnogo manje turista.
“Do januara, februara biće osušen veći dio proizvoda, pitanje je kako da prodamo sve to”, kaže on. On kaže da su računali da će ove godine svi proizvodi proći brzo.
“I mi, kao i svi u biznisu, ove godine imamo problema. Mnogo je uloženo u farmu, samo betonski zid je dugačak kilometar i po, objekti i zemljište su koštali puno”, zaključuje Raskopin.

Farma mangulica kao turistički potencijal
Raskopin naglašava da su planirali da u okviru farme naprave objekat u koji će dolaziti turisti. Cilj im je da gosti svrate, obiđu farmu, probaju proizvode od mangulice, uz domaće vino ili sir.
“U blizini je manastir Ždrebaonik, put za manastir Ostrog je pored, prolaze turisti autobusima ljeti”, kaže Raskopin.
On ističe da proizvodi najbolje idu uz pivo i crno vino.
“Proljetos smo pravili promociju u Akademiji piva. Bilo je zanimljivo, prisutni su bili vlasnici restorana i hotela. Narednog dana uveden je karantin. Zbog toga nijesmo mogli da napravimo saradnju još sa njima, sve je bilo zatvoreno”, objašnjava Raskopin.

Na imanju pet hala i tri bazena
Klima u Danilovgradu je veoma blaga i pogoduje gajenju mangulica, tvrdi Raskopin. On kaže da je mangulicama ljeti vruće, ali su im napravili tri bazena, gdje imaju mogućnost da se okupaju i rashlade, dok im zimi nije previše hladno.
Sekulić kaže da se na imanju od oko 25.000 kvadratnih metara nalazi pet hala i da svaka ima svoju funkciju. 
U jednoj se nalaze nerastovi, muške mangulice koje nisu u srodstvu sa nazimnicama, odnosno krmačama. Mogućnost da dođe do sudara krvi ne postoji. Kada se nazimnica oprasi u prasilištu, slijedi razdvajanje mangulica, u zavisnosti od toga kako napreduju. U petoj hali su svinje koje su spremne za klanje. “Vodili smo računa o svemu. Imaju svoj mir, redovno im se daje hrana dva puta dnevno, a u toku dana, pogotovo ljeti, donosi im se trava, djetelina...”, poručuje Sekulić. 
On ističe da čovjek mora cjelodnevno biti posvećen ovom poslu. Na farmi, osim Sekulića i Raskopina, angažovana su i dvojica radnika.
“Ko radi sa životinjama mora da se uprlja, pa ljudi izbjegavaju ove poslove. Nije lako ni naći ljude koji hoće da rade na farmi”, kaže on.