Mimoza boji Herceg Novi

52. Praznik mimoze 
“Ako si cvijet, budi mimoza”, rekao je veliki Viktor Igo. Po trajanju, obimu i raznovrsnosti programa, te broju posjetilaca, Praznik mimoze je najveća manifestacija u Crnoj Gori, najcvjetnija i najsadržajnija. Ove godine zbog korone su prorijeđeni programi koji ne mogu biti masovni, a mi se prisjećamo zlatnih godina velikog festivala. Zabilježili smo po čemu je novska mimoza karakteristična i zašto je sve manje ima. Činjenica je da mimoza nosi svoju energiju i ona je tu, jednostavno se dešava, htjeli mi to ili ne. Mimoza je procvjetala i ona definitivno drugačije boji početak godine u Herceg Novom. 

Da bi postao “pokretni praznik” koji se uvijek nosi u srcu, kako je Ernest Hemingvej govorio o Parizu, jedan grad, naravno, mora, prije svega, da ima prošlost. A Herceg Novi je ima kao rijetko koji naš grad. Prošlost dugu čak i za jedan grad, piše Dragan M. Jeremić prije skoro pola vijeka u predgovoru za knjigu književnika Dušana Kostića “Impresije – viđenja Herceg Novog”. On nas podsjeća tom prilikom kako ga je 1382. godine pod imenom Sveti Stefan osnovao bosanski kralj Tvrtko Kotromanić u želji da svoju zemlju izvede na more i u svijet. To ćemo ovom prilikom porediti sa Praznikom mimoze. Kao i njegov grad, i mimozin festival je “pokretni praznik” jer ima svoj karavan i ima svoju prošlost koja traje 52. godine, i zato je najdugovječnija turistička manifestacija u Crnoj Gori, najveća i, naravno, najcvjetnija. 

PITALI SU SE ČIME ZIMI PRIVUĆI TURISTE. NARANČE ILI MIMOZA – BILA JE DILEMA. I TE NOĆI ODLUČIŠE DA ZAŠTITNI ZNAK ZIMSKOG HERCEGNOVSKOG TURIZMA BUDE MIMOZA

Novska mimoza
Dok na Lovćenu i Orjenu vije snijeg, u Novome cvjetaju mimoze. Donijeli su ih novski pomorci, njegujući tradiciju da sa svakog “vijađa” dođu sa nekom biljkom, koju će zasaditi u svom vrtu, a ona ih kasnije podsjećati na daleke krajeve, na mladost. Ipak, jedino je mimoza dobila svoj, i to veliki festival, a konkurencija joj je bila jaka, jer u gradu Hercega Sjepana je još oko 300 najrazličitijih, egzotičnih vrsta bilja. U svijetu je baš toliko vrsta mimoza, a ovdje tek nekoliko, pa ipak, svi koji dođu u Boku, imaju utisak da na hercegnovskoj rivijeri mimoza najljepše cvjeta.

Danijel - Dado Vujnović

Za ovu priliku posjetili smo jednog od rijetkih uzgajivača i promotera mimoze u novije vrijeme, a to je Danijel - Dado Vujnović iz Kumbora. Počeci s mimozom ga vraćaju u prve godine djetinjstva. -Moja porodica je 1978. godine počela da se bavi mimozom, a ja kao dijete sa tri godine, sa braćom sam im pomagao. Dakle, 37 godina gajim tradiciju i imam hobi. 

Mimoza počne cvjetati početkom decembra, a ako su ljeto i septembar topliji, ponekad i već u novembru. Što se tiče vremena kada nastaje cvijet– razlikujemo ranu, srednju i kasnu mimozu. Inače, imamo običnu mimozu i „talijanku“ koja je kvalitetnija i ljepša. Nje nije bilo 80-tih godina, jer je tek kasnije uvezena. Mimozin cvijet se zadrži do kraja februara, a nekad i do 8. marta, do kad je i poželjno da bude. Inače, mimoze nema kao što je bilo ranije u većem obimu i to zbog jake bure (sjevernog vjetra), a potrebna joj je dobra zemlja da bi porasla do određene visine, zavjetrina, puno sunca, ali i razmak od 10 metara između stabala kako bi se formirala lijepa krošnja. U Crnoj Gori nema sadnica, a zbog svih ovih razloga nema ni obnavljanja plantaža mimoze, jer ljudi nemaju sve te uslove. Nova sadnica za 2 godine može dati 5 kg mimoze, treba joj 6-7 godina za 40-50 kg, a za 10 godina, ako su mu pogodni uslovi, može jedno stablo izbaciti i 100 kg mimoze“, otkriva tajne uzgajivača Danijel Vujnović. Po cijeloj bivšoj Jugoslaviji su ranije Vujnovići plasirali mimozu, u Crnoj Gori najmanje je bila tražena, a godinama se smanjilo tržište i količina mimoze koja cvjeta. 

Sada je najviše šalju u Bosnu i Hercegovinu, naročito u Republiku Srpsku, jedan dio u Beograd i Novi Sad, a u druge djelove Srbije zavisno od potrebe.
Dado priznaje da je za njega mimoza kraljica cvijeća, žuto – zelena boja joj se uklapa u harmoniju primorskog grada, a on bi volio kad bi trajala i preko cijele godine. Na hercegnovskoj rivijeri ima najviše mimoza jer je, kaže Dado, ovdje najtoplije i najsunčanije. Po društvenim mrežama Dado boji ovu zimu veselim bojama mimoze, žutom i zelenom, koje su osim plavog mora i neba, i boje Herceg Novog.

Praznik rođen u polarnoj noći 
Kulturni i turistički radnik Lazar Seferović je ispričao autorima knjige „Praznik mimoze – čarolija koja traje“ da je 1967. godine sa tadašnjim predsjednikom Opštine Petrom Stijepčićem i grupom beogradskih novinara bio u Norveškoj. Zavijani u snijegu prisjetili su se kako je tada lijepo u Herceg Novom i počeli priču o Herceg Novom kao turističkom središtu. Pitali su se čime zimi privući turiste. Naranče ili mimoza – bila je dilema. I te noći odlučiše da zaštitni znak zimskog hercegnovskog turizma bude mimoza.

Ante Krstović

Već sljedeće, 1968. priredili su prvu probnu berbu, a 1969. je godine organizovana berba sa turistima i novinarima. Kao zvaničan početak Praznika mimoze uzima se ta godina, međutim Ante Krstović koji je cijeli radni vijek proveo u turizmu kaže da je prvi maskenbal organizovan godinu kasnije. 
- Godine 1970. planinarsko društvo „Subra“ i Turističko društvo „Savina“ došli su na ideju da održe prvi poslijeratni maskenbal u Herceg Novom, Boki i Crnoj Gori, i to u hotelu „Plaža“. Tri godine prije početka Praznika mimoze postojali su „Egzodusi“ koji su već bili pobijedili na gitarijadi u Budvi i predstavljali Crnu Goru na Jugoslovenskoj putujućoj gitarijadi. U žutim košuljama i oker pantalonama, što nam je bila uniforma, svirali smo i na tom prvom maskenbalu, a prije njega smo sa trojicom ljudi iz odbora imali obavezu da okitimo cijelu salu za maskenbal. Skoro da nema maskenbala na kojem nijesmo svirali, a bilo ih je preko dvjesta. – priča nam Ante Krstović, član bokeškog benda „Egzodusi“, koji je nešto stariji od samog praznika. 

Fešta u Baošićima

Ante Krstović se prisjeća da je nekad jedina reklama za goste i Praznik mimoze, te ljetnju sezonu, bila odlazak na sajmove, koji su se dešavali zimi i u proljeće, a tek se kasnije organizuju već s jeseni. Praznik mimoze je uvijek sam po sebi bio reklama za ljetnju sezonu, a na njega su u početku dolazili kao gosti oni koje bi zainteresovao i organizovao Turistički savez Jugoslavije. 
- Zbog saradnje sa JAT-om, na Praznik mimoze je dolazilo po 30 novinara iz Skandinavije, Holandije, Engleske i Amerike, čak. To je bio zajednički trud na promociji grada i festivala, a tako se radilo i vanka i tu je JAT odigrao bitnu ulogu. Karavan Praznika mimoze je tri puta gostovao u Budimpešti o trošku Turističkog saveza Jugoslavije, u hotelu „Atrium Hayatt“, gdje su priređivani nezaboravni maskenbali 1986/87/89, a taj hotel je bio drugi po rejtingu u Evropi-prisjeća se Ante i dodaje:
- Turistički savez jeste službeno realizovao Praznik mimoze, ali to nije posve tačno jer jednom kad smo svodili saldo, bilo je 350 entuzijasta. 
Jedno od najvećih priznanja Prazniku mimoze bilo je 1984, kada je mimoza bila oficijelni cvijet Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu, a mažoretke i klapa „Bokelji“ učestvovali u programu Olimpijade.
Prva pokrenuta Izložba cvijeća je bila 1975. godine, a ona koja se najviše pamti 1977. jer je medijsku pažnju privukla Jovanka Broz, supruga predsjednika Tita, koja je otvorila cvijetnu izložbu u tadašnjem hotelu „Topla“. Grad sa njegovim starinama i spomenicima doživjela je kao muzej na otvorenom prostoru, kazala je otvarajući izložbu. 
Festival nije vezan samo za Herceg Novi. Pored toga što Boku početkom februara preplave turisti sa svih strana, karavan Praznika mimoze obilazi bliže i dalje destinacije Evrope. Do sada je gostovao u oko 100 domaćih i inostranih gradova i prešao na desetine hiljada kilometara.

Programi Praznika mimoze
Kad pomislite na Praznik mimoze, sigurno se prvo sjetite mažoretki, najljepših Novljanki, koje u ritmu fešte, u koloritnim kostimima, predvode karavan, zajedno sa trombonjerima i Gradskom muzikom. Festival počinje pred prvi vikend u februaru svečanim programom na Trgu Nikole Đurkovića, gdje još nastupe Gradska muzika i mažoretke, Mjesna muzika Đenovića, te klape sa mediteranskim melodijama i članovi Hercegnovskog pozorišta sa svojim umijećem. A onda slijedi program do zore, uz popularne pjevače i grupe. 
Fešta se nastavlja subotom, u Kumboru, Đenovićima i Baošićima. Uz svečani program i sunčano vrijeme, dok šetate obalom, probaćete ribu i vino, koji se besplatno dijele. I buket mimoze svima je na dar. Iako je mnogo posjetilaca, svi budu čašćeni i taj dan ne zaboravljaju. 
Bogati su i kulturni i sportski programi za vrijeme Praznika mimoze. Najznačajniji je Hercegnovski Zimski likovni salon u galeriji „Josip Bepo Benković“ dvije godine stariji od samog festivala. Na ovoj prestižnoj likovnoj smotri učestvuju najznačajniji umjetnici Crne Gore i regiona. U programu Praznika mimoze su i dobro odabrani muzički, književni i pozorišni programi. 

Uz svečani program i sunčano vrijeme, dok šetate obalom, probaćete ribu i vino, koji se besplatno dijele. I buket mimoze svima je na dar. Iako je mnogo posjetilaca, svi budu čašćeni i taj dan ne zaboravljaju.

Prave i velike fešte u Boki ne bi bilo bez maskenbala i karnevala. Oni su okosnica i Praznika mimoze. Vikendom se održavaju balovi pod maskama, na kojima ćete svake godine vidjeti nove kreacije i uživati u dobroj fešti, uz popularne izvođače zabavnih melodija. Na hercegnovskom Škveru tuže karneval, brane ga i sude mu. Biva osuđen za sve najgore što nam se desilo u prošloj godini i kažnjen spaljivanjem. 
Fešta traje od početka februara do sredine marta, 2019. godine je povodom jubileja trajala tačno 50 dana koliko i jubilarne godine, a zlatnih 80-tih festival je trajao i po tri mjeseca, uz brojne pučke i kulturne programe. 

KAD POMISLITE NA PRAZNIK MIMOZE, SIGURNO SE PRVO SJETITE MAŽORETKI, NAJLJEPŠIH NOVLJANKI, KOJE U RITMU FEŠTE, U KOLORITNIM KOSTIMIMA, PREDVODE KARAVAN, ZAJEDNO SA TROMBONJERIMA I GRADSKOM MUZIKOM

Mimoza poslije jubileja i korone 
Pitali smo hroničare festivala Praznik mimoze i samog Herceg Novog, u čemu je razlika tokom ranijih i novijih godina, kad je riječ o Prazniku mimoze. 
Novinarka Vitka Vujnović, autorka monografije „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“ kaže da je sada Praznik mimoze prilagođen novom vremenu i brzom življenju. 

Vitka Vujnović

- Ranije je bilo više vremena, dobre volje i entuzijazma da goste sačekamo na dubrovačkom aerodromu Čilipi, tu priredimo doček i sva vozila okitimo mimozom, a poseban im je bio tradicionalan primorski doček na ulazu u stari grad. I danas su Novljani gostoljubivi, ali za takav doček više se nema vremena. Putnici su u avionima JAT-a već dobijali grančice mimoze... – kaže Vitka i dodaje:
- Druga stvar koju su istakli moji sagovornici za monografiju o pola vijeka mimoze jeste da se s godinama sve pomalo komercijalizovalo. Ranije su maskenbali, karnevali i gostovanja u drugim gradovima u vidu karavana organizovani od Gradske muzike, mažoretki, kulturno umjetničkog društva, „Egzodusa“, bilo je ukupno 120 članova sa 2-3 autobusa. Sve je to bilo okićeno mimozom i stizalo do sniježnih predjela, a to je mnogo drugačije nego kad dođu zvanične delegacije ili neki manji ansambli. 

Vesna Vukićević šije kostime

Turistički poslenik u penziji i član benda „Egzodusi“ Ante Krstović smatra da je promocija Herceg Novog preko Praznika mimoze mnogo efektnija od internet oglašavanja i zamjera što posljednjih godina se festival vrti oko velikih muzičkih zvijezda koje nijesu primorski brend. 
– Praznik mimoze zamišljen je i realizovan tri decenije kao jedinstvena turističko promotivna manifestacija koja gaji autentičnost ovog podneblja. To ne znači da muzičke zvijezde sa strane ne mogu biti gosti na posebnim tematskim večerima, ali svakako ne kao zvijezde u glavnom programu, mišljenja je Ante Krstović. No, ipak, mi moramo ustvrditi da velike muzičke zvijezde možda i najbolje promovišu velike fešte pa i ovu, te njihova gostovanja budu razlog za dolazak brojnih posjetilaca. Jedino bi ubuduće trebalo više brinuti o tome da muzički tonovi koji se tom prilikom čuju ne budu u koliziji sa mediteranskim sluhom i duhom. 

Voditelji maskenbala

Praznik mimoze 2021.
Tradicija Praznika mimoze neće biti prekinuta ove godine, pa će 52. izdanje ove pučke fešte biti upriličeno od polovine februara do polovine marta u smanjenom obimu i u lokalnim okvirima. Programi će biti značajno drugačiji u odnosu na one koje smo navikli, a dio prezentovan online. Pandemija je uslovila da ni prošli Praznik mimoze nije bio završen do kraja, te da Željko Joksimović nije uspio da održi koncert u okviru karnevala, koji je završni dio ovog festivala.
Citiraćemo autorku monografije kao krunu ovog teksta-
- Činjenica je da mimoza nosi svoju energiju i ona je tu, jednostavno se dešava, htjeli mi to ili ne. Pa čak i ove godine kada korona prorjeđuje programe – mimoza je procvjetala i ona definitivno drugačije boji početak godine u Herceg Novom.