Mjesto rođenja i porodica predodredili su moj životni – vinski put

Intervju: Božidar Aleksandrović, vlasnik Vinarije Aleksandrović 

Mnogi vinski znalci i poznavaoci prilika vinariju Aleksandrović u vlasništvu Božidara Boža Aleksandrovića, nazivaju perjanicom srpskog vinarstva. Za Caffe Montenegro razgovarala sam s Božom Aleksandrovićem, koga poznajem od našeg prvog broja časopisa, i sa kojim sjajno sarađujem skoro dvije decenije.

C.M: Kako biste opisali period iza Vas, 30 godina postojanja Vinarije, kakva je to satisfakcija i koja trjumfalna vizija Vas je nosila sve ovo vrijeme?

- Ja bih taj period podijelio na dvije etape. Prva etapa i period je od 1991. godine kada sam proizveo svoje prvo vino sa svojom etiketom. Dakle, odmah pošto je čuveni Zakon Ante Markovića omogućio da privatne vinarije mogu imati svoje vino sa svojim etiketama. To su bili sami počeci i ta čitava moja vinska priča zasnovana je na temeljima jednog porodičnog vinarstva jer sam u to vrijeme imao podrum pod kućom od 60m2 u kojem sam imao drvene bačve u kojima smo proizvodili vino, do tada, za sopstvene potrebe a kasnije kada je Zakon dozvolio iskoristili smo čitav taj prostor za proizvodnju vina, flaširali vina, stavili svoje etikete i izašli na tržište. Ta sama pojava na tržištu kao privatna vinarija 90-ih godina prošlog vijeka odjeknula je u čitavom regionu tako da su ljubitelji vina poželjeli da odmah probaju jedno vrhunsko vino proizvedeno u porodičnom podrumu porodice Aleksandrović. Međutim, odmah za tim dolaze one krizne godine, godine ratova, sankcija kada nije bilo jednostavno mogućnosti za neki napredak i taj period trajao je sve do 2000. godine gdje se proizvodnja odvijala u podrumu pod kućom, kada smo imali 2ha porodičnog vinograda i gdje jednostavno nije bilo mogućnosti za nešto više. Godišnje smo proizvodili 5 - 6 000 boca vina i prodavali u nekoliko najboljih restorana u Beogradu i okolini.

Od 2000. godine dolaze godine promjena, kada se u Srbiji mijenja politički sistem, kada prestaju ratovi, kada počinje da funkcioniše bankarski sistem i tada počinje etapa stvaranja jedne nove vizije koja evo traje i do dana današnjeg. U tom periodu počinjem sadnju novih vinograda. Prvo sam posadio 3ha, pa zatim 5ha, pa 7ha i tako redom kroz godine. Danas Vinarija Aleksandrović ima 80-ak ha vinograda. Ono što je specifično od samog početka jeste da smo imali viziju da ćemo proizvoditi kvalitet, da jednostavno sve treba da bude u službi kvaliteta, tako smo i projektovali vinograde i tako se odnosimo prema grožđu i samoj proizvodnji vina. Danas Vinarija Aleksandrović godišnje proizvodi oko 300 000 litara vina isključivo od grožđa  iz svojih vinograda, iz sopstvene proizvodnje. Takođe, u to vrijeme smo počeli da gradimo novu vinariju na prostoru porodičnog imanja i kroz vrijeme Vinarija Aleksandrović je stasala na 3 000 m2 i čitava gradnja vinarije se dešavala u više etapa  i trajala je punih 16 godina. Dakle, danas imamo 80-tak ha vinograda, imamo Vinariju koja ima kapacitete da svake godine smjesti oko 300 000 litara vina, imamo prostor za odležavanje, za školovanje vina, magacin gotovih proizvoda, tako da čitava ta vizija koja je nastala 90-ih godina vremenom je dovela do konačnog cilja da se vina Vinarije Aleksandrović nađu na vinskim kartama najprestižnijih hotela i restorana od Japana, Kine, zapadne Evrope, Rusije, Amerike itd.

C.M: Da li je negdje u Vašem DNK bilo „zapisano“ da ćete se baviti proizvodnjom vina s obzirom da su Vaši preci blisko sarađivali sa kraljevim vinogradarima i podrumarima, a Vi rasli među vinogradima?

- Složio bih se da su samo mjesto rođenja, a to je selo Vinča i porodica u kojoj sam rođen, nekako predodredili moj put. Selo Vinča dobilo je ime po vinovoj lozi i vinu. U vrijeme starih Rimljana se zvala Vincea, u srednjem vijeku Vinica, danas Vinča je direktna asocijacija na to sa čime se stanovništvo u prošlosti bavilo. Zatim, porodica i mjesto rođenja u porodici Aleksandrović koji su tradicionalno već 4-5 generacija bili uspješni voćari i vinogradari u ovom kraju je predodredilo i to sa čim ću se baviti. Postojanje srednje vinogradarske i voćarske škole i sam upis na fakultet gdje sam ja još tada u dogovoru sa svojim roditeljima odabrao da završim taj smjer i da se vratim na porodično imanje da nastavim tu proizvodnju. Dakle, to je bila jedna jasna želja i put koji se na neki način trasirao i na osnovu mjesta rođenja, porodičnog nasljeđa a i naše vizije, vizije moje porodice da treba da se unaprijedi proizvodnja na našem imanju.

Naša vina su uvijek u trendu

- Što se tiče današnjih trendova i stila jako se cijene voćna, cvjetna i elegantna vina i vina koja imaju srednje puno tijelo sa lijepim kiselinama i koja se dobro uklapaju u hranu, to se odnosi prvenstveno na bijela i roze vina. Dok kod crvenih vina je trend voćnih vina, vina koja su dobro ukomponovana sa plemenitim hrastovim drvetom jer to drvo u određenoj mjeri prelazi u vino odležavanjem godinu  po godinu. Hrastovo bure treba samo da oplemeni to vino, a ne da bude dominantno a da ostane dominanatan voćni ukus i miris visokokvalitetne sorte grožđa. Zatim vina sa punim tijelom, lijepom kiselinom, to je ono što je danas trend i mislim da Vinarija Aleksandrović ima vina koja mogu da odgovore ukusima i najzahtjevnijih ljubitelja vina.

C.M: Vaša vina su ozbiljan srpski vinski brend, izvozni potencijal prepoznat po kvalitetu odavno u svijetu. U koliko zemalja danas izvozite vina?

- Vinarija Aleksandrović izvozi svoja vina u 22 zemlje, od Tokija, Singapura, Hong Konga, Kine, zapadne Evrope do Amerike, Njujorka, Čikaga, LA, San Franciska, Majamija, itd.

Naša vina su za 20 godina zauzela značajno mjesto, nalaze se u najmanje 30 restorana sa Mishelinovim zvjezdicama. Na vinskim kartama najznačajnije mjesto uvijek zauzima Trijumf, vino koje je rađeno po originalnoj kraljevskoj recepturi koje je samo za sebe brend. Isto tako naša crvena vina kao što su Rodoslov, Regent, Vožd zauzimaju takođe jake pozicije kako u zemlji i regionu tako i na izvoznim tržištima.

C.M: Vaša vinarija i vina mnogo puta su nagrađivana na svjetskim pozornicama najboljih vina. Koje nagrade bi ipak izdvojili?

- Pa, da, vina Aleksandrović i sama Šumadija, mjesto gdje nastaju ova vina i sama Srbija kao zemlja je u posljednjih 5-10 godina zainteresovala vinoljupce, somelijere, stručnjake, vinske novinare da obrate pažnju, jer nekako u našim vinima se nalazi jedna nova dimenzija a to je dimenzija egzotike, jednog novog područja gdje se rađaju specifična vina i kao takva, vina su veoma brzo na najprestižnijim svjetskim takmičenjima počela da zauzimaju značajno mjesto i da osvajamo medalje na takmičenjima. Jedno od najdražih je Sequra u Tokiju, Japanu gdje je naš Rodoslov osvojio veliku zlatnu medalju. Zatim u Londonu smo imali jedno prestižno takmičenje šampanjaca gdje je naše pjenušavo vino Trijumf sparkling wine proglašeno za najbolje vino van Šampanje koje je rađeno šatoaz metodom. Zatim, Trijumf je višestruki pobjednik mnogih sajmova. Od regiona bili smo šampioni jednog poznatog sajma u Ljubljani, Sloveniji, u kategoriji bijelih vina, šampioni Sabatine u Hrvatskoj, Dekanter takođe velike zlatne medalje, zlatne medalje nedavno u Srbiji jedno Balkansko prvenstvo, jednom u Bugarskoj i jednom u Srbiji gdje je Trijumf takođe bio šampion sajma. Zaista, puno, puno medalja i šampionskih titula je iza nas.

C.M: Proizveli ste i šampanjac u saradnji s francuskom šampanjskom kućom Fransoa Domal (Sarl Francois Daumale). Šampanjac je bio ozbiljan poduhvat. Kako ste zadovoljni svojim šampanjcem?

- Šampanjac je bio ozbiljan poduhvat i bez pomoći pomenute šampanjske kuće, glavnog enologa iz Instituta za šampanjac Pjer Iva, svakako da bi taj put bio mnogo duži i teži. Naš glavni enolog Vladan Nikolić je vremenom jednostavno usvojio sve tajne koje smo dobili od Francuza i zajedno sa timom Vinarije Aleksandrović možemo reći da danas imamo pjenušava vina koje radimo šatoaz metodom jednog visokog kvaliteta i kao takvi su se već proširili po regionu, zatim na izvoznim tržištima, i kao što sam već pomenuo, u Londonu smo proglašeni za najbolje šampanjsko vino van Šampanje. Dakle, jedno ogromno priznanje.

C.M: Koje su to bazne sorte od kojih pravite vina? Šta to Oplenačka zemlja i brda imaju što prija vinogradima i posebnim sortama a čega niđe nema?

- Od sorti grožđa koje ovdje uzgajamo od bijelih sorti grožđa su: sovignon bijeli, chardone bijeli burgundac, rizling. Od crvenih tu je: caberne sovinjon, merlo, pino noir, caberne franc, autohtona sorta prokupac. Jedan bogat sediment. U grožđe je ugrađena upravo ta šumadijska, oplenačka zemlja i klima. Naša vina apsolutno se odlikuju bogatim sortnim, aromatskim kompleksom, jako finim kiselinama, punim tijelom i kao takva su jedinstvena jer nastaju na tom parčetu zemlje i jednom parčetu neba gdje svi ti zemljišni i klimatski činioci se ugrađuju u vino i samo vino po sebi odiše jednom egzotikom. To su te specifičnosti koje naši potrošači, a i ljubitelji vina i ocjenjivači prepoznaju. Zatim nadmorska visina od 300 metara, blizina planine Rudnik i umjereno sazrijevanje grožđa. Variranje temperature dan-noć veoma su bitni za aromatski kompleks, jer mi u toku sazrijevanja grožđa u toku dana imamo temperature oko 30-35 stepeni ali su noći jako svježe zbog blizine planine Rudnik gdje često temperature spadnu i ispod 15 stepeni. Dakle, sve to utiče na jedan bogat, aromatski komleks, naša zemlja daje jako svježa vina sa lijepim kiselinama koja je meni dugovječnost. Ono što je još specifično za Vinariju  Aleksandrović, a to je receptura koju smo dobili-naslijedili od kraljevog podrumara Živana Tadića o tehnologiji proizvodnje vina u kraljevskoj vinariji iz 1931. godine sa akcentom na vino Trijumf taj sortni sastav i ta kupaža sovinjona bijelog, bijelog burgunderca i rizlinga je jedinstvena u svijetu. I to je ono što je i skrenulo pažnju na nas, a to je i ono sa čim se mi ponosimo jer ta vina, ta egzotika i sam taj sortni sastav i ta kupaža čine da to vino bude jedinstveno i originalno.

C.M: Koje Vaše vino je najprodavanije i šta mislite zašto?

Pa, svakako od bijelih vina je najprodavani Trijumf Selection upravo zbog ove priče koju sam iznio, specifičnosti, egzotike, sortnog sastava koji smo jednostavno naslijedili i koji smo dobili od porodice Karađorđević i sam naziv Trijumf čini da to vino bude jedinstveno. S druge strane od crvenih vina to su svakako Regent i Rodoslov, upravo zbog sortnog sastava, zemljišta, klime i tog voćnog karaktera. Naša vina apsolutno imaju puno voćnih elegantnih mirisa sa punim tijelom, jednom strukturom i kiselinom koja daje dugovječnost ovom vinu.

Za 30 godina postojanja Vinarije Aleksandrović bilo je i ima mnogo razloga za ponos

- Bilo je puno takvih momenata. Normalno, da izlazak prve boce vina sa sopstvenom etiketom 1991. godine je bilo nešto nestvarno ne samo za mene već za čitav region jer su to sami počeci savremenog vinogradarstva i vinarstva u Srbiji. Kasnije, već 1992. godine kada dobijam rukopis, recept od kraljevog podrumara Živana Tadić i kada počinjem proizvodnju Trijumfa po kraljevskoj originalnoj recepturi. Takođe, jedan od bitnih momenata je kada se pojavilo vino sa natpisom i nazivom Trijumf i kada sam dobio u vlasništvo recepturu. Zatim, osvajanje najprestižnijih restorana sa Mishelinovim zvjezdicama, kada su se vina Vinarije Aleksandrović našla na vinskim kartama restorana sa Michelinovim zvjezdicama. Naravno, tu su i medalje na najprestižnijim svjetskim takmičenjima od Mundus wine u Njemačkoj, Dekantera, najprestižnijih takmičenja u Japanu, Engleskoj, itd. Takođe, jedan od značajnih momenata je i proizvodnja prvog pjenušavog vina rađenog šatoaz metodom i njegov izlazak na tržište 2008. godine. Bilo je puno momenata, ali evo to su oni momenti koji su obilježili ovih 30 godina postojanja Vinarije Aleksandrović.

C.M: Koja Vaša vina se najviše piju u Crnoj Gori?

- Vinarija Aleksandrović prisutna je u najboljim restoranima i hotelima u Crnoj Gori od 2002. godine dakle, punih 20 godina. Svakako da zbog samog ambijenta, naša najprodavanija vina su: od bijelih vina Trijumf Selection, Trijumf Gold, Harizma, od crvenih svakako Regent, zatim Trijumf Noir, tu su i Trijumf Rose, Varijanta, pjenušava vina. Dakle, 7-8 vina su veoma zastupljena i to je otprilike ono što se i najbolje kombinuje uz morsku hranu, uz kvalitetnu ribu i uz sam taj doživljaj mora i ljetnjeg ambijenta.

C.M: Koji su kapaciteti vinograda Aleksandrović danas? A koji su proizvodni kapaciteti vinarije?

- Vinarija Aleksandrović ne kupuje grožđe već isključivo proizvodimo vino od grožđa iz sopstvene proizvodnje. Imamo 80 hektara vinograda i proizvodimo oko 300 000 litara vina. Neke godine to bude pun kapacitet, ali veoma često, pošto smo izloženi uticaju elementarnih nepogoda, grada, suše, mraza bude količina manja od 300 000 litara, ali je količina ograničena i proizvodimo vino isključivo od grožđa iz sopstvenih vinograda koji obilježavaju i daju identitet vinima Vinarije Aleksandrović i čine identitet podneblja gdje se nalaze naši vinogradi.

C.M: Podrum Aleksandrović se bavi i turizmom, pa je svojevrstan ugođaj vinski izlet u Vašu vinariju. Šta sve podrazumijeva dolazak kod Vas za goste? Svakako to interesuje naše čitaoce koji posjećuju vinarije i prave vinske ture u svojim aranžmanima.

- Vinarija Aleksandrović ima sreću da se nalazi na jedan sat vožnje od Beograda, udaljenosti oko 70km. Od Međunarodnog aerodroma “Nikola Tesla” udaljeni smo svega 80-ak km. Nedaleko od nas je imanje Karađorđevića, Oplenac koji je bitna turistička destinacija gdje su sahranjeni srpski vladari. U blizini je i Bukovička banja, Aranđelovac. Dakle, postoje odlični preduslovi za razvoj turizma i vinskog turizma. Oko Oplenca, Topole, na prostoru između Oplenca – Bukulje-Aranđelovca - Mladenovca nastaje veliki broj vinarija i neke se od njih već bave vinskim turizmom, neke će se u budućnosti baviti, samo na tom prostoru već funkcioniše i nastaje oko dvadesetak vinarija. Inače, Vinarija Aleksandrović se vinskim turizmom bavi već 15-ak godina. Danas, kroz Vinariju Aleksandrović godišnje prođe oko 12-13 000 posjetilaca, ljubitelja vina iz zemlje i iz inostranstva. Svakako imamo i radimo na smještajnim kapacitetima. Imamo tri kuće, odnosno vikendice sa bazenima koje izdajemo turistima. U pripremi su za ovu sezonu i 11 soba - apartmana u okviru kompleksa Vinarije. Planiramo da u budućnosti sagradimo jedan Wine resort, jedan butik hotel koji će da objedini čitavu ovu priču i jednostavno želimo da naša vinarija da doprinos razvoju vinskog turizma u čitavoj ovoj regiji.

C.M: Koja će se vina iz Vaše vinarije najviše piti u Crnoj Gori ovog ljeta?

- Pretpostavljam da će to biti vina iz linije Trijumf – Trijumf Selection, Trijumf Gold, Trijumf Rose, Trijumf Noir, zatim Regent, Rodoslov i pjenušavci. Dakle, to su ona vina koja se već godinama prodaju i piju u najboljim restoranima.

C.M: Koji su primarni ciljevi Podruma Aleksandrović u narednom periodu?

- Naš fokus je na kvalitetu i kontinuitetu kvaliteta, jedan besprekoran rad i stanje naših vinograda, kontrolisan prinos grožđa u vinogradu, najmodernija tehnologija koju posjeduje vinarija Aleksandrović. Naš dugogodišnji tim vinogradara na čelu sa našim glavnim enologom Vladanom Nikolićem i osvajanje novih svjetskih tržišta. Vinarija Aleksandrović već sada 20% svoje proizvodnje izvozi, ali isto tako želimo da uđemo u neke nove zemlje, da naša vina budu i ambasadori naše Šumadije, i Srbije svuda u svijetu.