Kultura nazdravljanja
Nezavisno od toga da li postoji neki poseban razlog za nazdravljanje, u čast određene osobe ili događaja, ili jednostavno kao odraz dobrog raspoloženja, dizanje čaša u vis, rasprostranjeno je u mnogim kulturama.
Nazdravljanje je uobičajeno na proslavama, a raširena je i tradicija izražavanja dobrih želja ili čestitki uz zveckanje čaša. Međutim, ono što nije sasvim jasno je odakle je sve počelo. Zdravica, posebno značajan gest, inspirisala je mnoge teorije i mitove.
Domaćin ili domaćica uvijek treba da budu prvi koji će nazdraviti
Prema određenim podacima, smatra se da je čin nazdravljanja počeo u 4. vijeku prije nove ere, ali iz prilično drugačijeg razloga od razloga zašto to činimo danas. Tada je, kada god bi se pilo u društvu, postojala opasnost da vam neko namjerno ubaci otrov u piće. Iz tog razloga je uveden običaj, kao znak dobre namjere, da se prije svakog ispijanja gosti međusobno udaraju čašama.
Kada nazdravljate, uvijek gledajte u oči osobu sa kojom nazdravljate jer prema nekim vjerovanjima, možete imati sedam godina loše sreće ukoliko to ne uradite
Udaranje čašama bi izazvalo i prosipanje dijela pića iz jedne čaše u drugu. Pića bi se pomiješala, tako da je postojala velika vjerovatnoća da otrov dospije u čašu one osobe koja ga je podmetnula. Na ovaj način se dokazivalo da je svima bezbjedno piti. S vremenom je običaj prerastao u naviku i znak dobre volje i sreće. Godinama kasnije, običaj se raširio po cijelom svijetu.
Neki istoričari pretpostavljaju da se kucanje čašama prilikom nazdravljanja ustalilo kako bi se uplašili zli duhovi
Prema drugom tumačenju porijekla nazdravljanja smatra se da sve potiče od starih paganskih običaja. U vremenima prije hrišćanstva postojao je običaj prinošenja hrane bogovima i drugim mitskim bićima. Od tada se smatra da potiče i običaj dizanja čaša u vis i nazdravljanja.
Takođe, postoji i vjerovanje da nazdravljanje datira iz 16. vijeka. Prema legendi, kada su trupe Karla V zauzele i opljačkale Rim u ponedjeljak, 6. maja 1525. godine, svoju pobjedu su proslavile točeći vina u čaše, podižući ih visoko i uglas vičući Bring’s dir (nudim vam).
Još jedna od teorija se takođe odnosi na Stari Rim, tvrdeći da su Rimljani zveckali čašama kako bi i njihove uši mogle uživati u činu pića. Govorilo se da vino donosi zadovoljstvo svim čulima osim uva. Nazdravljanje je bio način uključivanja svih pet čula.
Jedna od najpoznatijih španskih zdravica je sledeća: „Salud, dinero y amor… y el tiempo para disfrutarlo„, što u prevodu znači: „Zdravlje, novac i ljubav … i vrijeme da uživamo u njima.“
Kako god bilo, na kraju je ipak najbitnije da uvijek imate povod da nešto proslavite. Ne moramo čekati rođendane, svadbe, unapređenja ili neke druge dobre vijesti. Ponekad je zdravica za život, zdravlje i sreću više nego dovoljna. U to ime, živjeli!