Mostovi okruga nikšičkog

Petrol – Energija za život/

Dan je bio stvoren da ostvarimo davnu želju i napravimo reportažu o mostovima nikšičkog okruga. Vedran i ja smo se našli na početnoj tački svakog našeg putešestvija – Petrolovoj pumpi kod autobuske stanice u Podgorici. Resetovali smo daljinomjer u automobilu i krenuli ka Nikšiću.

Obilazak pet nikšićkih mostova je ruta nešto kraća od 20 kilometara. Možete je obići automobilom, ili za potpuni užitak – vozeći biciklo!

 Carev most

Bogata je Crna Gora mostovima iz ranih vremena. Od slavnog mosta na Đurđevića Tari, velikog mosta na Maloj rijeci, Danilovog mosta na Rijeci Crnojevića, Adži-pašinog mostya na podgoričkoim Sastavcima, Veljeg mosta na Virpazaru, Adžijinog mosta u Danilovgradu.. do modernih Milenijuma i Luče. Svi oni spajaju ljude, obale i različite vremenske periode...

“Veliki kameni mostovi, svjedoci isčezlih epoha kad se drugačije živjelo, mislilo i gradilo, sivi ili zarudeli od vjetra i kiše, često okrzani na oštro rezanim ćoškovima, a u njihovim sastavcima i neprimjetnim pukotinama raste tanka trava ili se gnijezde ptice. Tanki željezni mostovi, zategnuti od jedne obale do druge kao žica, što drhte izvuče od svakog voza koji projuri; oni kao da još čekaju svoj poslednji oblik i svoje savršenstvo, a ljepota njihovih linija otkriće se potpuno očima naših unuka”, pisao je slavni nobelovac Ivo Andrić. Riješili smo da ostvarimo davnašnju želja, inspirisanu filmom „Mostovi okruga Medison“, i napravimo reportažu o mostovima u Nikšiću.

Dan je bio stvoren da ostvarimo davnu želju i napravimo reportažu o mostovima nikšičkog okruga. Vedran i ja smo se našli na početnoj tački svakog našeg putešestvija – Petrolovoj pumpi kod autobuske stanice u Podgorici. Resetovali smo daljinomjer u automobilu i krenuli ka Nikšiću.

Bojazan da će na u Nikšiću dočekati loše vrijeme nestala je prilikom izlaska iz tunela Budoš. Plavetnilo neba razbijali su gusti bijeli oblaci pa smo znali da će fotografije biti fantastične. Neposredno nakon tunela skrenuli smo desno, makadamom pokraj starog kamenoloma. Put je poprilično zapušten, pa smo drugu dionicu prošli pješke.

 Petrolova BS u Nikšiću

Prošli smo kroz jedan klanac i nakon toga se pred nama ukazao Carev most u svoj svojoj ljepoti i skladu. Nijesmo nas dvojica jedini koji su došli da se dive ovom mostu. Zatekli smo na parkingu i automobile  stranih i domaćih tablica i desetak ljudi koji su pozirali kraj kamenog ljepotana.

Carev most

Carev most je jedna od prepoznatljivosti Nikšića, a ubraja se u najljepše mostove u Crnoj Gori. Građen je od pomoći koju je carska Rusija slala crnogorskoj knjaževini. U taj vakat bio je to najveći insfrastrukturni poduhvat u Crnoj Gori. Neophodnost njegove izgradnje uslovljena je plavljenjem polja nabujalim vodama. Knjaz Nikola je angažovao čuvenog inžinjera dr Josipa Sladea, da napravi projekat mosta. Slade je već imao iskustva u Crnoj Gori na izgradnji puteva i objekata, pa se rado prihvatio i ovog zadatka.

Zadatak nije bio nimalo lak, a isiskivao je i znatna materijalna sredstva. Gradnja je trajala nekoliko godina, ali su glavni inženjerski radovi završeni za pola godine. Mnogim familijama iz ovog kraja gradnja mosta je pomogla da prežive. Rabotali su vrijedni mještani po suncu i kiši, da zarade mjericu žita. Kad je falilo novca, bila bi angažovana i vojska kako bi se radovi ubrzali. Zanatske radove izvodili su neimari iz cijele Crne Gore.

Obilazak pet nikšićkih mostova je ruta nešto kraća od 20 kilometara. Možete je obići automobilom, ili za potpuni užitak – vozeći biciklo!

Po starom obićaju u temelju svakog stuba mosta uzidaj je po jedan zlatni perper. Vjerovalo se da će zlato u temeljima donijeti dugovječnost objektu. Da li zbog zlata ili ne, tek Carev most i danas odolijeva zubu vremena, služi svrsi i mami pažnju ljudi koji se i dalje dive njegovoj ljepoti. Dužina mosta sazidanog od tesanog kamena je 269 metara, a iznad vode se uzdiže 13 metara. Njegovih 18 skladnih lukova premošćuju rijeku i polje, a u njegovom nastavku je nasip duži od pola kilometra.

Carev most je svečano otvoren 20. oktobra 1894. i od tada je omiljeni motiv za prikaz grada pod Trebjesom i njegovih ljepota.

 Na otvaranju mosta knjaz Nikola je izjavio zahvalnost ruskom caru koji je pomogao njegovu izgradnju, ali i vrijednim mještanima koji su na svojim plećima iznijeli teret izgradnje mosta. Oduševljena masa je klicala knjazu koji je izmedju ostalog rekao „Most na Prijespi može se uporediti sa kojom drugom građevinom ove vrste koja se kod nas i okolo nas od davnih doba ozidala. Građevina je ovo naša. Poslije prethodno potrebnih priprema, kulučeći po dvadeset tri dana, vi je ogradiste o vašem hlebu, vašim trudom; on je vaša zadužbina; on je vaše djelo! …“

Most je dobio ime po ruskom caru Aleksandru III i do danas je poznat kao – Carev. Nadživio je i cara i knjaza, uspone i padove Rusije i Crne Gore, ali i dalje ponosno stoji i mami pažnju putnika namjernika.

Most na Moštanici (Rimski most)

Poznavaoci istorije smatraju da je najstariji most u Crnoj Gori onaj na rijeci Moštanici u Nikšiću, a da je građen u trećem vijeku prije nove ere. Mještani ga zovu Rimski, a tako je poznat i daleo van atara nikšićke opštine.

Sa puta koji od Nikšića vodi ka Grahovu skrenuli smo lijevo i uputili se kroz idilični seoski kraj ka mjestu na kojem su u davna vremena Rimljani premostili rijeku kako bi njihove legije, trgovci, glasnici i službenici nesmetano mogli da putuju od Skodre (Skadra) preko Birziminijuma (Podgorice) do Anagastuma (Nikšić) i dalje ka Cavtatu, a onda Dalamacijom sve do kraja Jadrana.

Parkirali smo se kraj seoske crkve, a ispred nas se ukazao most u svoj svojoj ljepoti i gracioznosti. Predivne boje prirode, zelenilo i raznobojno poljsko cvijeće uljepšali su nam uživanje u ovom mjestu na kojoj je tako skladno postignuta harmonija između prirodnih ljepota i djela ljudskih ruku.

 Rimski most

Most je građen tradicionalnom rimskom metodom: temelji su od kamena, a ostali djelovi su od žute sige. Most ima šest lukova raspona oko 5,5 metara, a između njih su zasvođeni prozori. Tokom vjekova most je popravljan i dograšivan, kako u doba Turaka, tako i nakon oslobođenja. No, ovo nemirno područje uvijek na meti osvajača, zapamtilo je i fašističku okupaciju. Narodnooslobodilačka vojska je most djelimično minirala kako bi spriječila nadiranje Italijana. Dvanaest godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, odrađena je prva rekonstrukcija Rimskog mosta. Za njegovu prvu rekonstrukciju interesantna je priča kako je domišljati arhitekta Đoko Minjević uspio neprimjetno da proširi most za nekih pola metra. Na taj način most je umjesto samo za pješake, bio prohodan i za omanja motorna i zaprežna vozila.

Prije šest godina tačnije most je ponovo restauriran, a postavljena je i tabla sa QR kodom koji vodi na stranicu gdje posjetioci mogu saznati više o samom mostu. Nadamo se da će u dogledno vrijeme i ostali nikšićki mostovi dobiti slične table kako bi putnici koji dolaze da ih posjete mogli saznati nešto više o njima.

Mi smo iskoristili pauzu da popijemo po jednu kafu koju smo uzeli na Petrol pumpi. Ovo je mjesto idealno za cjelodnevni odmor, mini piknik i druženje sa prijateljima ili makar za kratak bijeg iz gradske gužve. Ukoliko pak krećete od Nikšića ka moru ili obrnuto, iskoristite to da posjetite ovaj lokalitet. Ako ne vjerujete meni na riječ, vjerujte da je ovdje ljepše čak nego na Vedranovim fotografijama.

Vukov most

Još jedan most koji je građen u doba nakon oslobađanja Nikšića od Turaka je i most na Kapinom polju koji nosi ime po proslavljenom crnogorskom junaku Vuku Mićunoviću, opjevanom u „Gorskom vijencu“. Most je izgrađen 1888. godine, zbog nemogućnosti lokalnog stanovništva da prelazi nabujalu rijeku u zimskim mjesecima.

 Vukov most

Na mjestu nekadašnjeg Begovog mosta koji su 1807. godine porušile čete Crnogoraca i Rusa koje su napadele na grad Onogošt započela je po naredbi knjaza Nikole izgradnja novog mosta.

Preko ovog mosta nekad je išao put  od Nikšića ka Risnu i Trebinju. Danas je pored njega napravljen novi most preko kojeg prolazi magistralni put. Vukov most danas uglavnom služi kao mjesto sa kojeg ribolovci zabacuju udice i mreže i provode dane čekajući da riba zagrize.

Hadži-Ismailov most (Most na Duklu)

Kameni most na Duklu podigao je početkom XIX vijeka ugledni nikšićki građanin Hadži-Ismail Mehmednikić po kojem most i danas nosi ime. Hadži-Ismail je pored ove zadužbine sagradio i džamiju u Gruskoj mahali. 

 Hadži - Ismailov most

Most je dug 110 metara, a ukrašava ga osam nejednakih polukružnih lukova. Mjesto na kojem je most podignut je mjesto na kojem se rijeka Bistrica uliva u Zetu, a ujedno je i raskrsnica karavanskih puteva koji su od Nikšića vodili ka Višegradu, Mostaru i Gacku. Nekad je most, poznat i kao „vrata Nikšića“ štitila kula u kojoj su bili nizami, pripadnici redovne turske vojske.  Na ovom mjestu je komandant Nikšića pukovnik Skender-beg predao ključeve grada knjazu Nikoli  1877. godine.

Most je prije par godina renoviran i u punom sjaju podsjeća na neka stara, davno prohujala vremena.

Gordin most

Jedan od nikšićkih mostova koji čeka rekonstrukciju je Gordin most na rijeci Bistrici. Nalazi se iza pivare „Trebjesa“ i teško ga je uočiti od zelenila koje ga okružuje.

Most je nazvan po čuvenoj Gordi Filipović koja je imetak uložila da sagradi ovaj most 1902 godine. Narod ga je, cijeneći njeno dobročinstvo, nazvao po njoj. No, danas nema table koja bi ukazala na njen doprinost da olakša vezu između tadašnjeg grada i naselja Dragova Luka.

Most na Bistrici je jedno od tri Gordine zadužbine. Druge dvije su zvono na crkvi u Dragovoj Luci i nakadašnja česma ispred prve osnovne škole u Nikšiću. Zbog svega što je uradila za Nikšić, Gorda Dobrotvorka (kako je zvao knjaz Nikola) zaslužila je da joj se grad oduži. Most treba renovirati, okolinu očistiti i postaviti table koje će svjedočiti o ovoj velikoj ženi.

...

Obilazak pet nikšićkih mostova je ruta nešto kraća od 20 kilometara. Možete je obići automobilom, ili za potpuni užitak – vozeći biciklo!