Na bijelim padinama ništa novo

TEMA BROJA: Zimska sezona 2023/2024.

Dok ski centri regiona i Evrope svake godine dodaju novitete bilo kao uslugu ili infrastrukturu, Crna Gora stoji u mjestu. Luksuzni hoteli na sjeveru ne mogu promovisati i sebe i destinaciju u kojoj se nalaze, ako se u nju nedovoljno ulaže kako bi svake godine bila makar mrvicu bolja

Početak decembra uvijek se vezuje za zimsku turističku sezonu. Bilo da je već uveliko „snijeg zabijelio brijeg“ ili da turistički radnici s nestrpljenjem očekuju kada će se to dogoditi, najveći ljubitelji „bijelih sportova“ znaju gdje će provesti jedan dio svog odmora. Pažljivo planiraju kako bi iskoristili što više dana, pošto klimatske promjene svake godine prijete da im to poremete ili potpuno uskrate. Uz to, skijanje spada u zahtjevnije sportove – zdravstveno i finansijski – pa sve to treba uzeti u obzir prilikom rezervisanja. 

I destinacije su posvećene planiranju sezone tokom koje treba obezbijediti funkcionalnost kompletne infrastrukture što veći broj dana. Takođe, neki od njih godinu unaprijed počinju promotivnu prodaju aranžmana i usluga, poput ski-pasova i izleta.

Evropske destinacije

Zimski sportovi su ove godine došli u prvi plan nešto ranije nego što su mnogi očekivali. Ljubitelji sniježnih staza pohrlili su ka najbližim skijalištima sredinom novembra. Francuzi su među prvima zvanično otvorili vrata svojih ski rizorta već početkom 11. mjeseca. Uslijedila su otvaranja u Švajcarskoj i Italiji, dok je najveći broj austrijskih skijališta zvanično počeo sa radom prvih dana decembra. Tako su skijaši svojim domaćinima dali (barem) nadu da će ove godine možda uspijeti da nadoknade višegodišnje loše rezultate koji su bili posljedica pandemije korona virusa te nepovoljnih vremenskih prilika za zimske sportove.

Najveći ski rizorti biće zatvoreni u prvoj sedmici aprila 2024., osim Austrijanaca koji će na pojedinim skijalištima to učiniti tek u drugoj polovini maja naredne godine.

Ipak, svima je i dalje najveća nepoznanica kako će se sezona odvijati, koliko će biti pravih skijaških dana sa dovoljno snijega - ali ne i mećavom, dovoljno niskim temperaturama – ali onoliko koliko prosječan čovjek može izdržati. 

Skijališta u regionu

Prema zvaničnim izjavama, zemlje regiona su spremne za zimske čarolije.

Prvi je svoja vrata za skijaše otvorio Olimpijski centar Jahorina nadomak Sarajeva, u Bosni i Hercegovini, i to još 26. novembra. Oni su zvanični početak sezone najavili za vikend od 8. do 10. decembra, za kada su zakazali cjelodnevne programe i koncerte regionalnih muzičkih zvijezda.

Ski centar Bjelašnica takođe blizu Sarajeva, u Bosni i Hercegovini radi od prvih dana decembra, ali su bili veoma šturi u najavama sezone. No, ove godine su se u više navrata pohvalili investicijama u nove ski staze i prateću infrastrukturu.

Marginalni prihodi

Nije tajna da Crna Gora nema značajniju zaradu od zimske sezone. Kada je riječ o prihodima, oni nikada nisu dostigli ni pet odsto godišnjeg prometa. 

Izgradnjom dva ski centra na Bjelasici, Kolašin 1450 i Kolašin 1600, a naročito nakon otvaranja prve dionice auto-puta od Smokovca nadomak Podgorice do Mateševa blizu Kolašina, značajno je povećan broj turista tokom zime u Crnoj Gori. Naravno, najveći broj i dalje dolazi iz zemalja regiona – prije svega Albanije. Ipak, žičare mnogo bolje privređuju od panoramskih vožnji tokom ljeta, nego što to uspiju tokom svih sniježnih mjeseci opslužujući skijaše.

Treba napomenuti da je zbog neizvjesnosti rada i zatvaranja pojedinih žičara na Durmitoru, uključujući stazu na Štuocu, Žabljak ostao bez mnogih redovnih gostiju koji su sada posjetioci skijališta nadomak Kolašina i Sarajeva. 

Makedonski ski centri Mavrovo i Popova Šapka takođe dočekuju prve goste. 

Nekadašnji Ski centar „Žare Lazareski“ u Mavrovu na masivu Bistra počeo je sa radom posljednjeg dana novembra. Već dugi niz godina je regionalno poznati rizort koji je – zahvaljujući probranom timu domaćih i stranih stručnjaka – i na mapi evropskih ski destinacija. Danas obuhvata više od 30 km različitih ski staza i tri hotela, a cijelo mjesto je oživjelo zahvaljujući brojnim turistima. Promotivni period za prodaju ski-pasova za sve uzraste počeo je u septembru, a krajem novembra nudili su danas već zaboravljeni tip „last minute“ popusta.

 Kranjska Gora, Slovenija

Poznato zimovalište na Šar planini Popova Šapka i dalje čeka pravu priliku da postane šire poznat. Svi uslovi su tu, uključujući putnu i turističku infrastrukturu, kao i devet ski liftova za 15 staza namijenjenih svim uzrastima i tipovima sportova na snijegu.

Kao zemlje članice Evropske unije, Hrvatska i Slovenija imaju drugačije pristupe i način komunikacije sa gostima koji ih posjećuju tokom zimske sezone. 

Iako je susjedna Hrvatska jedina od nekadašnjih republika Jugoslavije koja ne obiluje visokim planinama, ona svoju zimsku ponudu neizostavno kreira oko skijališta na Sljemenu, vrhu planine Medvednice nedaleko od Zagreba, gdje se svake godine održava više trka zvaničnog FIS kalendara.

Slovenija potencijal svojih alpskih padina koristi na najbolji način, ali je i njoj posljednjih godina potrebna „pomoć“ iz susjedstva kako bi uspjela što bolje da uposli sve turističke i skijaške kapacitete. Da govorimo o destinaciji koja pažljivo planira turistički razvoj, govore i sljedeći podaci. Zemlja ima više od deset velikih i više od 30 manjih ski centara za koje nude zajednički ski-pas. Aktivno je 15 škola sa licenciranim profesionalnim instruktorima. Svake godine u ovoj zemlji se održava šest velikih međunarodnih zimskih sportskih takmičenja. I posljednje, ali najvažnije: samo tokom ove 2023/2024. sezone, biće otvoreno 11 novih ski liftova.

Održavanje kompletne infrastukture – od putne do skijaške i prateće turističke – dostupnom tokom najvećeg dijela godine, ključna je razlika u odnosu na zemlje regiona. To se može vidjeti i u ponudi slovenačke nacionalne turističke organizacije koja već s prvim hladnijim danima podsjeća redovne i potencijalne buduće goste o raznovrsnosti ponude u ski rizortima širom zemlje. I ponuda je zaokružena kao cjelogodišnja, zahvaljujući preplitanju različitih aktivnosti koje se odvijaju u i oko skijališta u svim godišnjim dobima. I – sve to bez kupališnog turizma.

Ljubitelji zimskih sportova iz Crne Gore najčešće biraju ski centre u Srbiji. Skijališta Srbije završila su 3. decembra posljednji krug pretprodaje sezonskih karata za Kopaonik, Tornik na Zlatiboru, Staru planinu i Brezovicu na Šar planini, a za zvanični početak rada najavljen je 7. decembar. Kako je dovoljno snijega palo na većini skijališta u regionu, mnogi su jedva čekali da se otvore i najmanji ski liftovi kako bi osjetili užitak za koji su se spremali najmanje devet mjeseci. 

Za razliku od drugih zemalja regiona, skijanje u Srbiji je popularno zbog pristupačnosti i blizine mnogih većih gradova, te „noćnog života“ koji odmor na snijegu pretvara u 24-časovnu aktivnost.

Ski-pas za skijališta u pet zemalja

Nakon nekoliko godina djelimično formalne saradnje, ski centri pet zemalja u 2023/2024. zimskoj sezoni nude jedinstvene propusnice koje omogućavaju dodatnih tri dana skijanja na drugim skijalištima. 

Na primjer, ako kupite ski-pas za Kolašin 1600 koji je dio sistema Skijališta Crne Gore, možete besplatno koristiti po tri dana usluga u ski centrima Srbije i Slovenije, Olimpijskom centru Jahorina i Ski centru Bjelašnica u Bosni i Hercegovini, te Ski centrima Popova Šapka i Mavrovo u Makedoniji. 

Crnogorski skijaši rado su kupovali ove sezonske karte, jer su tako dobijali značajne uštede na skijalištima koje najčešće koriste, a to su pomenuta dva najveća u Bosni i Hercegovini, te Kopaonik, Zlatibor i Stara planina u Srbiji. 

S obzirom na to da je Albanija sada premrežena brzim cestama i auto-putevima, možda će se i Makedonija uskoro naći u njihovim planovima. 

Za one koji će, pak, ključni dio zimovanja provesti u glavnim evropskim ski destinacijama u Italiji, Francuskoj, Švajcarskoj i Austriji, otvara se mogućnost da tokom povratka ka Crnoj Gori provedu još koji dan u skijanju na slovenačkim Alpima.

Stara planina

Zimovanje na crnogorski način

Iako je prodaja karata i ski-pasova imala promotivne cijene do početka decembra, sve ski destinacije regiona su davno završile svoje glavne promotivne aktivnosti. Ustvari – većina, jer Crne Gore tu praktično nije bilo.

Razlozi su dobro poznati: razvoj infrastrukture stoji u mjestu već više od tri godine, adekvatne strategije za promociju aktuelne ponude nema, pa se uporno ide „linijom manjeg otpora“ i u prvi plan stavljaju proslave za doček Nove godine.

Za one koji se, konačno, odluče da dio zime provedu u Crnoj Gori, teško se može reći da je ponuda inventivna. Laka dostupnost Kolašina od Podgorice, pa i najjužnijeg dijela primorja, zahvaljujući 41 km dugoj dionici auto-puta predstavlja ključnu prednost grada ispod Bjelasice i njegova dva skijališta.

Ski centri Kolašin 1450 i Kolašin 1600 mogu se pohvaliti s nekoliko noviteta u ponudi. Svi oni koji žele da uživaju na 21 km dugom sistemu skijaških staza imaće više prostora za parkiranje svojih vozila. Uz to, sredinom decembra počeće s radom prvi Swissotel u Crnoj Gori. Iako samo s polovinom kapaciteta, to će svakako biti dobar test pred otvaranje još desetak hotela naredne sezone, među kojima još jedan luksuzni Grand Chalet 1450 Nest.

Jedini datum poznat u kalendaru kolašinskih skijališta je 24. februar 2024. godine kada će biti održana zahtjevna trka po snijegu „Kolašin SkySnow“.

Trendovi evropskih ski centara

Evropski ski centri i dalje su u vrhu popularnosti za sve ljubitelje „bijelih sportova“ širom svijeta. No, kako su klimatske promjene donijele mnogo nevolja zimskim turističkim centrima, i destinacije i posjetioci su morali da se mijenjaju.

Ski centri danas ne nude usluge prvenstveno na stazama, već su značajno proširili svoju ponudu. Uz bazene i saune, tu su praktično sve usluge medicinskog turizma, pa se kući možete vratiti potpuno preporođeni. 

Nakon skoro decenije intenzivnog korištenja, mašine za vještački snijeg više nisu „u modi“ jer loše utiču na životnu sredinu. Intenzivno se traga za novim načinima osniježivanja ski staza, a do tada mnogi rizorti nude zainteresovanima besplatan prevoz do najbližeg uređenog skijališta.

Izražena svijest o zaštiti životne sredine nije vezana samo za ski staze, već i za one koji ih koriste. Skijaši tragaju za proizvodima koji su urađeni po najvišim ekološkim standardima, a isto važi i za izbor destinacije u kojoj će boraviti. 

Ovakvu potražnju prati sve više „pametnih“ uređaja i aplikacija koje pomažu ne samo prilikom aktivnosti na snijegu, već i u slučaju bilo kakve nezgode.

Sve je veći broj ljudi starijih od 65 godina koji odlazi i na skijališta. S tim na umu, rizorti kreiraju posebne ponude gdje su u prvom planu relaksacija i lagane aktivnosti na snijegu, uz stalni nadzor stručnih instruktora i medicinskog osoblja kako bi gosti u svakom trenutku imali osjećaj sigurnosti.

Na kraju, mnogi ističu da je lokalna hrana novi značajan trend u svim ski centrima. Poznato je da je skijašima potrebna jaka hrana pred dan na snijegu, a u izboru najboljeg obroka oni sve češće biraju upravo ono što prave i jedu njihovi domaćini.

Mavrovo

Skijališta na Durmitoru, Hajli i Vučju, odnosno Žabljak, Rožaje i Nikšić privlačiće i dalje posjetioce koji ne traže ekskluzivnu i luksuznu ponudu – tim prije što se do tih djelova Crne Gore teže stiže tokom zimskih mjeseci.

Ipak, većina planova i najava, kao i radova započetih u protekle tri godine i dalje neće rezultirati konačnim završetkom žičara u ski centrima Žarski, Cmiljača, Torine, Jelovica i Komovi koji gravitiraju ili su na Bjelasici, te Štedim i Hajla.

Koliko smo zapostavili ključne infrastrukturne radove koje bi mnogim porodicama na sjeveru dale nove poslove i prihode, toliko je marginalizovana i promocija ovog dijela Crne Gore. Mjesta za promociju očigledno ima samo za mjesta i manifestacije koje sigurno donose novac. I zaboravlja se ono ključno: samo karakteristična lokalna ponuda je dovoljno dobra da turiste iznova privlači svake godine, svake sezone.