Gastronomski trendovi u 2021. /
Pandemija je donijela velike pomake u lancima snabdijevanja, nametnula nove kontrole kvaliteta i - što je možda najvažnije - preokrenula je preferencije potrošača. Кoji će biti glavni trendovi koji definišu prehrambenu industriju kao cjelinu nakon COVID-a?
Pandemija korona virusa uticala je na sve aspekte naših života, pa tako nije zaobišla ni svima drugačiju ali dragu, gastro stranu. Da nam je neko rekao par godina unazad, da ćemo kupovati ogromne zalihe hrane, one sa najdužim rokom trajanja, i da će se naše navike spremanja jela toliko promijeniti, teško da bismo u to povjerovali. Ipak, situacija je takva kakva jeste. Neki su ipak tokom ovog pandemijskog stanja naučili i da nešto skuvaju, što je pak dobra stvar. Kako će se nakon pandemije, kojoj se nadamo da je brzo kraj, promijeniti neke od naših ustaljenih navika, odlučili smo da vidimo koje će se to promjene desiti kada je u pitanju hrana. Od kupovine namirnica, načina pripreme, količine hrane i slično…
Pandemija je donijela velike pomake u lancima snabdijevanja, nametnula nove kontrole kvaliteta i - što je možda najvažnije - preokrenula je preferencije potrošača. Da bi se prilagodili ovim promjenama, proizvođači hrane, maloprodaja, restorani i drugi, počeli su da uvode brojne inovacije ali i da obezbjeđuju kontinuitet svojih usluga. Кoji će biti glavni trendovi koji definišu prehrambenu industriju kao cjelinu nakon COVID-a?
Nakon pojave vakcine, neki stručnjaci pretpostavljaju da će se potrošači vratiti „u budućnost“ i napustiti svoj svakodnevni životni stil pandemije u korist novih i uzbudljivih kupovina. Drugi, međutim, sugerišu da su potrošači ponovo otkrili ono što je sjajno u zapakovanoj hrani, posebno sa toliko mnogo zdravih opcija koje možete izabrati. Sa toliko vremena za formiranje novih rutina, mnoge navike potrošača u kupovini mogu se zadržati. Istina vjerovatno leži negdje između.
Uprkos tome što nema dokaza o prenošenju COVID-19 putem hrane ili ambalaže, predviđa se da će sigurnost hrane i dalje biti prioritet broj jedan
Sigurnost hrane
Iako smo i ranije obraćali pažnju na način pakovanja prehrambenih namirnica, nakon pandemije opreznost će biti na još većem nivou, navode iz Međunarodnog savjeta za informacije o hrani.
Iako se COVID-19 prenosi vazdušnim kapljicama respiratornog sistema, a rizik od zaraze virusom putem hrane je nizak, ljudi širom svijeta zabrinuti su zbog te mogućnosti. Istraživanje pokazuje da je čak 40% ljudi opreznije pri pranju nepakovanog voća i povrća nego prije pandemije.
Uprkos tome što nema dokaza o prenošenju COVID-19 putem hrane ili ambalaže, predviđa se da će sigurnost hrane i dalje biti prioritet broj jedan. Predviđa se, da će se u 2021. godini ova zabrinutost odraziti na tehnologije i inovacije. U restoranima se može očekivati minimalna interakcija licem u lice, i samo automatizovano rukovanje hranom.
Unošenje hrane takođe će ponuditi sve više i više beskontaktnih opcija. Aplikacije i usluge za kućnu dostavu hrane će sve više koristiti vještačku inteligenciju i mašinsko učenje kako bi se udovoljilo potrebama i očekivanjima kupaca u vezi sa sigurnošću hrane, što je trend koji se već širi prehrambenim sistemom.
Već ste i kod nas mogli primijetiti restorane koji vam omogućavaju skeniranje menija putem telefona, kako bi vaša potreba za komunikaciom sa osobljem bila svedena na minimum.
Lakoća pripremanja
Vjerujemo da se tokom karantina svako od nas oprobao u bar jednom spremanju jela. U tom periodu veliki broj recepata kružio je društvenim mrežama, ali bile su tu i fotografije kao dokaz kulinarskog umijeća.
Kako tada, tako i danas, većina se trudi da u svom domu priprema obroke, koji će pritom, biti što jednostavniji.
Prehrambeni prioriteti potrošača preusmjerili su se ka pogodnosti i pristupačnosti, a ljudi se sve češće odlučuju za procese spremanja hrane koji nijesu dugotrajni i koji ne iziskuju velike radne napore.
U ovoj godini možemo očekivati jednostavnije obroke, više „poludomaćih“ obroka koji uključuju povoljne opcije, poput konzervirane ili smrznute hrane, zajedno sa namirnicama kao što su pirinač i tjestenine, koji se brzo mogu sastaviti za dobro uravnotežen a pristupačan obrok.
Živjela dostava
Da, vjerujemo da je tokom pandemije bilo i momenata kada vam se ama baš ništa nije spremalo pa ste se odlučili da naručite hranu. Sve je veći broj restorana koji vam ovu opciju nude i kod nas. Tržište restorana je još jedna od direktnih žrtava pandemije, ali je pokazalo impresivnu elastičnost u prilagođavanju novoj stvarnosti. Mnoga preduzeća su uvela proširenja usluga kao što su isporuke i preuzimanja prehrambenih proizvoda. Uživajući u velikoj popularnosti, neke od ovih opcija ostaće svakako i nakon pandemije. Međutim, postoji kontra sila koja ometa značajno širenje: jednostavna činjenica da su mnogi potrošači otkrili novu radost - kuvanje. Šta će na kraju prevladati?
Tehnologija kao pokretač
Svaka kriza podstiče inovacije, a prehrambena industrija je sigurno dokazala ovu tezu. Tehnologija je postala vrhunski pomoćnik, omogućavajući interakcije koje bi inače bile nemoguće. To uključuje beskontaktno naručivanje, plaćanje i preuzimanje - procesi koji će se vjerovatno zadržati i nakon COVID-19. U isto vrijeme, pandemija je ubrzala upotrebu inovacija koje su se ranije borile da postanu globalne. To uključuje i mobilno naručivanje i plaćanje kao što su opcije koje su uveli giganti brze hrane, poput McDonald's, Subway, КFC i Burger Кing.
Na primjer, kompanija Coca-Cola uvodi iskustvo bez dodira sa fontanom koje se može koristiti sa pametnim telefonom za beskontaktno izlivanje. S druge strane, Heineken se okrenuo virtuelnoj tehnologiji kako bi lansirao novi proizvod - kartonski toper za višepakovano pivo koji će eliminisati plastiku iz miliona limenki. Ograničenja putovanja otežavaju mobilnost inžinjera, pa je kompanija iskoristila virtuelnu tehnologiju za instaliranje novih mašina potrebnih u svojoj fabrici sa sjedištem u Mančesteru.
U Danskoj se restoran sa dvije Mišelinove zvijezde seli na služenje hamburgera. Kina, zemlja na koju mnogi gledaju kao na model za post-COVID svijet, takođe se očigledno okreću ka povoljnijim restoranima.
Održivost hrane kao jedan od prioriteta
Za svjetske prehrambene sisteme 2020. godina će biti godina računa. Pandemija je razotkrila nedostatke globalnog lanca snadbijevanja hranom koji je i dalje visoko centralizovan. Zbog toga smo bili svjedoci panične kupovine hrane, nestašice određenih namirnica ali i velike količine otpada.
U zemljama u razvoju nekoliko kompanija očekuje da bi se mogla dogoditi „pandemija gladi“ i udvostručavanje ljudi koji umiru od gladi ukoliko se ne preduzmu ozbiljne mjere. Dok preispitujemo osnovne principe prehrambene industrije kao što su sigurnost i snadbijevanje, drugi koncepti kao što su transparentnost i vidljivost u proizvodnji proizvoda takođe dolaze u centar pažnje. Vjerovatnoća je da potrošači širom svijeta imaju veću mogućnost da daju prednost zdravim i lokalnim izvorima nego prije COVID-19. Uz to, prakse poput uzgoja industrijskih životinja koje rade sa velikim brojem stoke u zatvorenim prostorima leglo su virusa i povezane su sa ranijim epidemijama, poput izbijanja svinjske gripe 2009. Oni takođe omogućavaju širenje antibiotika - otporni organizmi zbog uobičajene prekomjerne upotrebe antibiotika koji se primjenjuju u sprečavanju infekcija izazvanih skučenim životnim uslovima.
Neki trendovi su prolazni, a neki će ipak opstati
Pretpostavke oko trendova u ishrani su brojna, ne možemo zasigurno reći šta će se od ovoga ustaliti kod nas, a šta će ipak biti samo prolazan trend. Ne smijemo zaboraviti da će sve ove promjene biti posljedica svjetskih, ekonomskih oscilacija. Prošle krize pokazale su da je ekonomska neizvjesnost direktno povezana sa promjenama u potražnji za privatnim robnim markama i vrijednosnim markama. Iako luksuzno ručavanje ne nestaje u potpunosti, ono bi moglo poprimiti i druge aspekte.
Neki od primjera:
U Danskoj se restoran sa dvije Mišelinove zvijezde seli na služenje hamburgera. Kina, zemlja na koju mnogi gledaju kao na model za post-COVID svijet, takođe se očigledno okreću ka povoljnijim restoranima. Potražnja za uređajima za vruće lonce i roštilj napreduje, posebno među kupcima u 20-ima i 30-ima. S druge strane, mnogi restorani sa ekskluzivnijim jelima, počeli su da nude pristupačne menije za ručak ili su smanjili cijene kako bi odgovorili trenutnoj situaciji.
Neki gastro trendovi će zasigurno proći, a neki su tu da bi i opstali. Koji će biti dio naše budućnosti, ostaje nam da vidimo.
“Uradi sam” paketi sa polu-pripremljenim jelima
Ugostiteljsku industriju pokreću kreativni pojedinci, a kada su se vlasnici barova i restorana suočili sa surovim zatvaranjem svojih lokala, pronašli su način da prežive i dođu do svojih kupaca alternativnim putevima.
I tako je rođen restoranski “uradi sam” komplet za dostavu. Restorani dostavljaju pakete sa polu-pripremljenim jelima koje morate sami dovršiti u svojoj kuhinji. Tu se mogu naći pice sa nadjevima i jufkama tijesta, hamburger sa najfinijom govedinom, morski plodovi itd.
Sigurno se može reći da je ovo jedan od trendova koji nikada neće dosaditi.