Nove mjere za čistiju planetu

EU će zabraniti plastiku za jednokratnu upotrebu  

Pregovarači Evropske unije postigli su 4. marta 2024. godine Sporazum o primjeni zabrane plastike za jednokratnu upotrebu u kafićima i restoranima počevši od 2030. godine, kao dio novih propisa koji imaju za cilj suzbijanje ambalažnog otpada u cijelom bloku. Cilj je postići dodatna smanjenja od 10% do 2035. i 15% do 2040. godine.

Plastična ambalaža za jednokratnu upotrebu za svježe voće i povrće, toaletne potrepštine za mini hotele i brzu hranu u restoranima uskoro će biti zabranjena u Evropskoj uniji, nakon što su pregovarači postigli dogovor o pakovanju svakodnevnih predmeta održivije. Novi zakon ima za cilj da se uhvati u koštac sa nagomilavanjem gomile ambalažnog otpada u EU. Blok je 2021. godine proizveo 188,7 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku — to je 10,8 kg više po osobi nego 2020., što je najveći porast u poslednjih 10 godina. „Ovo je očigledno istorijski sporazum“, rekao je Frederik Ris, poslanik koji vodi rad na dosijeu za Evropski parlament. „Tražimo od svih industrijskih sektora, kao i od država članica, da se potrude, ali smo takođe željeli da potrošač ima ulogu u ovoj borbi protiv prekomjernog pakovanja.“

Procenat reciklaže u Crnoj Gori, prema podacima “Green homa” je oko jedan odsto i selektivno sakupljanje otpada ne daje rezultate.

Кao dio napora, sva ambalaža na tržištu EU moraće da se reciklira do 2030. godine, a od 1. januara 2035. reciklažna ambalaža moraće da se reciklira „u velikim razmjerama“. Кompanije koje u svom asortimanu posjeduju artikle za ponijeti će takođe morati da dozvole kupcima da donesu sopstvene kontejnere da se napune pićem ili gotovom hranom. EU će zabraniti upotrebu "veoma laganih" plastičnih vrećica za nošenje. 

Ipak je do realizacije dug put

Uprkos tome što su ga poslanici pozdravili sa olakšanjem, prijedlog koji je dogovoren daleko je od prvobitnog prijedloga Evropske komisije, koji bi koristio sveobuhvatne zabrane i ciljeve da odgurne neke sektore od pakovanja za jednokratnu upotrebu. U početku je, na primjer, zabranjena sva ambalaža za jednokratnu upotrebu koja se koristi u restoranima za neposrednu potrošnju — ne samo plastična.

Prvobitni tekst Кomisije izazvao je jednogodišnji haos i pokrenuo lavine lobiranja, a sektori pogođeni novim pravilima — uključujući pivare, vinare, kompanije za bezalkoholna pića, lance brze hrane, kozmetičke kompanije, reciklere, vlasnike hotela i proizvođače papira — utrkivali su se u uticaju kod onih koji su ovaj prijedlog pisali, kako bi zaštitili svoju industriju.

 Novi zakon ima za cilj da se uhvati u koštac sa nagomilavanjem gomile ambalažnog otpada u EU

Nezadovoljni industrijski sektori

Pravila za smanjenje ambalažnog otpada, o kojima su se zakonodavci EU privremeno dogovorili 4. marta nijesu uspjela da uvedu zabranu na kartonske kutije za brzu hranu i šolje ili prisile potrošače da koriste servise za višekratnu upotrebu.To je označilo pobjedu za proizvođače papira koji su vodili žestoku kampanju protiv ovog predloga od momenta kada je to prvi put predložila Evropska komisija 2022.Zakon, kao što je prvo predviđeno, takođe je postavio ciljeve za višekratnu ambalažu u određene sektore, poput pića, hrane i paleta za transport. Međutim, nekoliko od tih ciljeva izbrisano je u konačnom sporazumu nakon snažnog otpora industrije i zemalja poput Finske i Italije, koje imaju jak sektor papira i recikliranja.

Bez obzira na to, nekoliko industrijskih grupa je dobilo ono što su tražile, sa znatno ublaženim tekstom koji je proizašao iz razgovora između opreznijeg parlamenta i ambicioznijeg Savjeta. Industrija papirne ambalaže, koja je ranije bila na meti oštrih zabrana različitih vrsta ambalaže za jednokratnu upotrebu, sada je izbjegla te odredbe, koje su umjesto toga u potpunosti stavljene na plastičnu ambalažu. Te zabrane će biti na snazi do 2030. godine.

Ipak, Кomisija i dalje mora da se složi sa sporazumom nakon što je u poslednjem trenutku odbacila originalni tekst od strane sopstvenog trgovinskog odjeljenja, što bi primoralo kompanije koje nisu iz EU da nabavljaju plastični otpad iz EU. Кomisija je pokušala da povuče tu odredbu, ali je naljutila sektor reciklaže, koji je upozorio da dozvoljavanje otpada iz trećih zemalja može da se računa kao „prijetnja održivosti njihove industrije“ zbog „nelojalne konkurencije iz Azije“.

Rješenje Parlamenta i Savjeta je takozvana klauzula o ogledalu, po kojoj bi kompanije morale da se pridržavaju kriterijuma održivosti Evropske unije da bi se njihov reciklirani sadržaj računao — ali Кomisija i dalje mora da odobri taj kompromis. Iako su naznake donekle veoma pozitivne, konačan tekst tek treba da bude objavljen. Takođe, nakon objave, treba da bude u potpunosti odobren i od strane Parlamenta i od Savjeta EU.

Kakva je situacija u Crnoj Gori? 

Procenat reciklaže u Crnoj Gori, prema podacima “Green homa” je oko jedan odsto i selektivno sakupljanje otpada ne daje rezultate.

Ipak, trenutno se kod nas čeka usvajanje novog zakona o upravljanju otpadom, koji je u skupštinskoj proceduri, i trebalo bi da bude usvojen u narednim danima.

Ključne izmjene su uspostavljanje sistema proširene odgovornosti, zabrana upotrebe plastičnih kesa, plastike za jednokratnu upotrebu, kao i mehanizmi za kontrolu istih.

Sva ambalaža na tržištu EU moraće da se reciklira do 2030. godine, a od 1. januara 2035. reciklažna ambalaža moraće da se reciklira „u velikim razmjerama“

Program proširene odgovornosti proizvođača odnosi se na gume, akumulatore, baterije, električne i elektronske uređaje, automobile, kao i ambalažu i plastiku za jednokratnu upotrebu.

Po izmjenama na čije se usvajanje čeka, proširena odgovornost podrazumijeva da uvoznici, kao i distributeri tih proizvoda, snose apsolutnu odgovornost za taj proizvod. Što znači da kad taj proizvod više nije u upotrebi, kad postane otpad, uvoznici su dužni da recikliraju u najvećoj mogućoj mjeri taj proizvod i da ga adekvatno odlože. Na taj način se znatno smanjuje odlaganje otpada na deponijama.

Novim zakonom su predviđene i mnogo veće naknade za odlaganje komunalnog otpada na deponijama, što treba da dovede do toga da komunalna preduzeća selektivno odvajaju otpad. 

Ipak, ne treba zaboraviti da je Crna Gora ekološka država, a da se na rješenje brojnih problema u ovoj sferi čeka godinama. Iz tog razloga se nadamo da će ove izmjene zakona biti što prije usvojene, kao i da će se osim u teoriji, promjene dešavati i u praksi.