Odmor koji vam na poslu daje krila

Podsticajni turizam

Nakon pandemije korona virusa 2020. godine, incentive ili podsticajni turizam je tek počeo da se oporavlja. Ipak, prošle godine su se već definisali novi trendovi u ovoj vrsti putovanja – od nepoznatih destinacija preko multigeneracijskih putovanja do luksuza.

Prvih par mjeseci nove godine (velikim) kompanijama obično služe kako bi osmislili ili već počeli da realizuju svoju strategiju nagrađivanja zaposlenih čime ih dodatno motivišu za rad. Uz to, zaokružuje se kalendar zajedničkih aktivnosti, obuka i odmora, kako bi poslovni i lični ciljevi mogli biti usaglašeni. Sva ta putovanja i odmori – bez obzira na to koliko traju – čine poseban vid turizma: incentive ili podsticajni (motivacioni) turizam. Iako su programi ovakvih putovanja sve raznovrsniji, oni i dalje pripadaju ponudi MICE turizma koji se odnosi na konferencije, sastanke, događaje i zajednička putovanja (Meetings, Incentives, Conferences, Exhibitions).

Sve globalne turističke asocijacije i udruženja već su se pohvalile procjenama da je prošla godina zaokružena na skoro 90 odsto prometa iz rekordne predpandemijske 2019. godine, te istakle da bi rezultati 2024. mogli biti na istom ili višem nivou. Jedan od glavnih pokretača rasta bila su upravo putovanja vezana za posao, za koju turistički profesionalci i stručnjaci ističu da „doživljava novu renesansu“.

Statistika

Pravila za podsticajni turizam su se značajno promijenila i ne predstavljaju više samo način da se nagradi lojalnost zaposlenog. Kompanije sve češće koriste benefite incentive programa kako bi privukli i zadržali radnike, te ostvarili čvršće veze među zaposlenima. Najbolju strategiju za ove programe čine manje poznate destinacije do kojih se ne putuje dugo, smještaj u koji je sve uključeno (all-inclusive) i jedistvena iskustva. Uz to, potrebno je da program bude i dovoljno fleksibilan kako bi svi u grupi mogli da se odmore i zabave na odgovarajući način.

Statistika ukazuje da su podsticajna putovanja izuzetno korisna. Produktivnost kompanije povećava se za oko 18 odsto. Zato ne ne čudi da čak 96 odsto kompanija smatra kako su ovi programi „izuzetno efektivni ili ispunjavaju cilj“ kada je riječ o povećanju prodaje ili produktivnosti tih kompanija. Polovina evropskih kompanija obavezno vodi računa o održivosti cijelog putovanja kroz što manji „karbonski otisak“ i da što više plaćaju direktno lokalnim zajednicama u kojim se boravi.

To nijesu jedine prednosti, jer kvalitetan incentive program ima za cilj i da se zaposleni bolje povežu među sobom kako bi postali dobro uigrani tim. U vremenu kada se poslovno okruženje mijenja izuzetno često i brzo, dobar timski rad je ključan za postizanje strateških ciljeva. Uz to, više od dvije trećine kompanija navodi da su dobrim programom podsticajnih putovanja uspjeli da zadrže najznačajnije radnike, a polovina da je uspjela da napravi funkcionalne timove zaposlenih. Tim prije što se u incentive programima sada ključnim smatraju kvalitetan odmor i relaksacija radnika.

S druge strane, oni koji su iskusili incentive programe sada uglavnom žele manje poznate i ne previše udaljene destinacije, uz all-inclusive smještaj. Dvije trećine želi grupne posjete kulturno-istorijskim mjestima, nešto manje njih želi luksuzna grupa putovanja odnosno posebne grupne večere.

Kako usaglasiti poslovnu i podsticajnu strategiju

Usklađivanje programa motivacije i strateških ciljeva kompanije danas nije samo korisno, već neophodno. Tim prije što podsticaji ne podrazumijevaju samo novčane bonuse, već sve češće uslove rada, edukaciju i lični razvoj. 

Evo ključnih stvari o kojima kompanije moraju voditi računa pri kreiranju dobrog programa motivacije zaposlenih:

Odgovornost

Odgovornost je riječ koja uvijek prati radni angažman. Jer, ona je temelj uspjeha cijele kompanije. Zato savremeni podsticajni programi u prvi plan stavljaju odgovornost članova jednog tima. Na taj način podsticaji će rezultirati boljim rezultatima kako cijelog tima, tako i njegovih članova.

Fleksibilnost

Danas se uslovi poslovanja stalno mijenjaju, što znači da i podsticajni modeli moraju biti prilagodljivi. Kompanije sve češće imaju dinamičke motivacione planove, koje često revidiraju u skladu sa kvartalnim poslovnim izvještajima (QBR), kako bi na pravi način zadovoljili svaku potrebu i radnog procesa i zaposlenih. Zbog toga treba uvijek ići ukorak s onim što se događa na tržištima i u ekonomiji u kojoj kompanija posluje.

Šta diktira trendove i kako nastaju

Već tokom 2023. mogle su se uočiti promjene ključnih trendova koje će, sasvim sigurno, dodatno doći do izražaja u ovoj godini. Umjesto grupa sličnih godina i, prije svega, sličnih interesovanja koji ostaju do pet dana, incentivedestinacije sada moraju da zadovolje ukuse najrazličitijih uzrasta, interesovanja i dužine boravka. 

Kako je rad od kuće i na daljinu postao realnost za mnoge, tako su se promijenili i načini poslovnih putovanja. Posao i odmor se sve češće spajaju u duge boravke na različitim destinacijama za koje se u engleskom već koriste kovanice „bleisure“ i „workation“, a mi bi mogli da to parafraziramo u „red posla, red odmora“. Sada i oni imaju posebnu svrhu – da budu savršeno balansirani kako bi radnik bio dovoljno produktivan i uživao u ostatku vremena kada ne radi.

Profesionalci očekuju da će ove godine najtraženija biti putovanja koja su, osim poslovnog, značajna i za lični rast i razvoj poput tura koje imaju specifične edukativne elemente prilagođene svakom zaposlenom. Ponuda tu zadovoljava najrazličitije potrebe: od hobija kojim se zaposleni već bave, preko časova kuvanja ili umjetnosti, do istraživanja nepoznatih predjela.

Podsticajna putovanja nisu više samo ona namijenjena isključivo zaposlenima ili poslovnim partnerima jedne kompanije, a sada uključuju cijele porodice. Takođe, sve je veći broj starijih koji i dalje rade, pa ljudi u 60-tim i 70-tim predstavljaju novu važnu klijentelu za podsticajna putovanja. Oni se obično odlučuju za ekspedicije brodom, pješačenja i pravljenje rukotvorina. Multigeneracijaski incentive program pažljivo se priprema kako bi bio prihvatljiv i zanimljiv za sve generacije, a porodice imale dovoljno vremena za zajedničke aktivnosti. Posebno se vodi računa o prevozu, jer je potrebno obezbijediti odgovarajuća mjesta odnosno pomoć za one kojima je to potrebno. 

Zajednički programi u okviru podsticajnih putovanja više nisu koncentrisani na učenje, već više na odmor i relaksaciju. Organizatori putovanja danas vode računa da za to ponude više različitih opcija. Među njima je „digitalna detoksikacija“ – odmor bez digitalnih uređaja (uključujući mobilne telefone) najčešći izbor.

Kompanije se trude da svojim radnicima ponude putovanja koja će im mogu na neki način promijeniti život. U tu ponudu spadaju i putovanja fokusirana na zdravlje ili wellness tretmane. U današnje vrijeme zaposleni nerijetko dobijaju mogućnost da uživaju u višesatnom spa programu, odnosno višednevnom odmoru sa različitim treninzima. Zajednički časovi plesa, meditacije i grupne vježbe različitih vještina takođe se smatraju dobrim načinom da zaposleni odmore od svakodnevnog posla i povrate energiju.

Oni koji imaju mogućnost da koriste incentive programe u kompanijama gdje rade, imaju sve više standarde kako za smještaj, tako i za cijela putovanja. Zato ne čudi što su ekskluzivne destinacije i hoteli u vrhu interesovanja onih koji kreiraju podsticajne programe. I ne samo to: luksuz se mjeri i autentičnošću odnosno jedinstvenošću iskustava - poput privatnih obilazaka popularnih turističkih atrakcija, koje se sada smatraju neprocjenjivim. Kao u svim drugim slučajevima, sve češći izbor su nepoznate destinacije. Skrivene atrakcije, autentičnost, avantura, mjesta bez gužve – sve je to prvi izbor pri kreiranju jednog putovanja.

Na sličan način se kompanije odnose i prema održivosti. Težnja da i putovanja budu u skladu sa poslovnom politikom koja je usklađena sa pricipima održivosti, najbolje se vidi u Evropi gdje većina kompanija prati koliki se „karbonski otisak“ (proizvodnja ugljen-dioksida) ostavlja tokom jednog incentive putovanja zbog čega se nerijetko biraju destinacije koje nisu mnogo udaljene. Vodi se računa i o odnosu prema lokalnim zajednicama, njihovoj kulturi, ekonomskoj dobrobiti… Sve su to obaveze koje proističu iz korporativne društvene odgovornosti (CRS) kompanija.

Konačno, i inflacija utiče na podsticajna putovanja. Rast cijena i sve manje novca u džepu turista utiču da su i budžeti za ovaj vid putovanja manji nego što je to bio slučaj prethodnih godina. Ipak, očekivanja od samih putovanja ostaju ista, što obično znači da će broj onih koji će putovati biti manji. A kada budu putovali, za sve dodatne troškove rjeđe će koristiti kartice – naročito kreditne. Gotovina je najlakši i najjeftiniji način plaćanja kako za pojedince tako i za firme, pa će se mnogi okrenuti pravim umjesto elektronskih novčanika.

Kako se razvijao podsticajni turizam 

Turizmolozi smatraju da je podsticajni turizam od svojih početaka do danas prošao kroz više faza, u skladu s time kako su se mijenjale strategije i prakse u upravljanju i poslovnoj kulturi kompanija.

Bonusi

Na samom početku, podsticaji su bili vrlo određeni i, prije svega, finansijski. Zaposleni su dobijali bonuse ako bi dostigli ili prebacili norme – i na tome se sve završavalo.

Nematerijalni podsticaji

Kako su se razvijali poslovni modeli, tako se otkrivalo i što je ono što zaista motiviše zaposlene. Kompanije su počele sa nematerijalnim podsticajima poput fleksibilnih radnih sati ili kurseva, a na zapadu sve češće i s posebnim pogodnostima u okviru zdravstvenog osiguranja. 

Podsticaji iz podataka

Nakon što su podaci i njihova analiza postali pristupačniji na svim nivoima, kompanije su počele da kreiraju podsticajne programe koji su više prilagođeni svakom zaposlenom pojedinačno i, samim tim, efektivniji. Podsticaji se sada osmišljavaju na osnovu temeljne analize podataka koji podrazumijevaju i pokazatelje rada i stavove zaposlenih.

Motivacija

Danas se veće kompanije fokusiraju na kreiranje modela koji ujedno motivišu i lako se prilagođavaju u zavisnosti od promjena ciljeva organizacije i potreba radnika. Riječ je o planovima zasnovanim na kvartalnim poslovnim izvještajima (QBR) koji su danas najčešće mjerilo uspješnosti u izuzetno dinamičnom poslovnom svijetu, umjesto nekadašnjih izvještaja na godišnjem nivou.

Destinacije

Među preporukama za ovu godinu su posjete španskom ostrvu Majorka, gdje se može uživati u plažama, bogatoj lokalnoj kulturi, arhitekturi te hrani sa „Mišlenovim“ zvjezdicama. Ove godine biće otvoreni novi luksuzni hoteli Mandarin Oriental Punta Negra Mallorca i Four Seasons Resort Mallorca u Formentoru.

Na listi je i glavni grad Danske, Kopenhagen. Prepoznatljiv po tradicionalnoj arhitekturi, preporučuje se i zbog izuzetnih restorana. Posebno mjesto zavređuje zbog ekološkog pristupa urbanom načinu života i gdje je očuvanje životne sredine u prvom planu, o čemu velike kompanije danas posebno vode računa. Zato se preporučuje za posjete većih grupa, te zajednički obilazak grada i okoline na biciklima. 

Iako ne izgleda kao sigurno mjesto, Marakeš u Maroku je sve češće destinacija za incentive grupe koje žele da upoznaju prilično drugačije kulture. Posjetu ovom „Crvenom gradu“ zapadne kompanije vide kao „putovanje sa svrhom“ a svoj boravak kao „doprinos lokalnoj zajednici“. No, preporuka za hotel je ipak luksuzni Four Seasons La Mamounia.

Poznati časopis „Travel + Leisure“ svrstao je Bocvanu među 50 mjesta koje treba posjetiti u ovoj godini. Riječ je o specifičnim putovanjima kroz pustinje i savane, foto-safari, boravak u divljini ili plovidba rijekom. Svakako treba imati na umu da je i ovo luksuzno putovanje, jer je smještaj u posebnim kućicama na drvetu u African Bush Camps, a savjesno i ekološki osviješteno ponašanje posjetilaca je preduslov.

Turska se sve češće pominje kao mjesto na kome se nalaze brojne luksuzne i ujedno pristupačne destinacije. Tako je i sa incentive programima koji su uvrstili Istanbul i Bodrum u prihvatljive destinacije. Uz lokalnu kulturu – posebno pijace – za ovakve posjetioce se nudi i vožnja džipovima po okolnim planinama ili skokovi s padobranom. U Istanbulu se preporučuje Four Seasons Hotel Istanbul na Bosforu, a u Bodrumu Mandarin Oriental Bodrum sa panoramskim pogledom na Egejsko more. 

Najznačajniji trend incentive turizma u 2024. godini, prema organizatorima ovih putovanja, jesu krstarenja, a razlog je njihova sve niža cijena i fleksibilnost u kreiranju rute plovidbe u više destinacija. Kruzing kompanije sve češće nude posebne povoljnosti za poslovna putovanja, a za one koji žele odmor u manjoj grupi takođe ima rješenja. Konretno, Ritz Carlton je prošle godine počeo prve ture jahtom i najavio da će ove godine nabaviti još jedno plovilo za iste namjene. Trendu su se pridružili Four Seasons i Aman Resorts koji će svoje prve odmore na jahtama gostima nuditi ove, odnosno naredne godine. U Evropi su posebno popularna krstarenja rijekama, koja su idealna za korporativna putovanja. Naime, ovi krstareći brodovi primaju grupe od oko 110 putnika, za koje posebno spajaju kabine.

Nakon M&I Luxe Foruma

Sredinom oktobra 2023. godine Crna Gora bila je u centru pažnje luksuznog MICE turizma kada je kompanija M&I Luxe, dio londonske grupacije Worldwide Events, organizovala sajam na kome su prezentovani posebni objekti i turistički proizvodi namijenjeni sastancima i proslavama na najvišem nivou, te podsticajnim putovanjima u najluksuznije destinacije. 

Trodnevni M&I Luxe Forum okupio je u hotelu Regent Porto Montenegro 60 izlagača i 65 agenata iz Velike Britanije i Evrope koji su specijalizovani za najpoznatije brendove i objekte MICE turizma za VIP klijentelu. 

Izvršni direktor kompanije Worldwide Events Richard Barnes tom prilikom nije štedio riječi hvale za boravak u Crnoj Gori, navodeći da je to „jedan od najvažnijih događaja njegove 20-godišnje karijere“.

„Nijesam mogao da nađem bolju lokaciju za organizaciju događaja, jer je Porto Montenegro kao destinacija veoma privlačna i svakako su je zapazili svi ozbiljni incentive planeri. Porto Montenegro je zasijao i pokazao se kao zvijezda u usponu evropskog MICE univerzuma“, rekao je on.

Na koji način su Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i turistički poslenici uspjeli da iskoriste ovakav izuzetno značajan događaj, vidjećemo već ove godine.

Ukratko, profesionalci u turizmu za ovu godinu u prvi plan stavljaju principe održivosti, lokalnu kulturu i kuhinju – bez obzira gdje se putuje. Vodi se računa i o tome da zaposleni budu nagrađeni putovanjem u destinacije do kojih inače nikada ne bi stigli. Takođe, krstarenja su sve popularniji u incentive turizmu. No, iznad svega, izuzetna usluga i jedinstvena iskustva su prioriteti incentive programa koje kompanije najavljuju za ovu godinu. Namjera je da svi koji na ovaj način budu putovali dožive destinacije na način na koji to ne bi mogli ako bi putovali sami.

S obzirom na to da Crna Gora ima mogućnost da ugosti i, još više, ponudi jedinstvena iskustva u čijoj su osnovi spajanje atrakcija na moru, planini, u gradovima i prirodi, za evropske zemlje može biti idealna incentive destinacija. No, kada će to stvarno i postati – tek ćemo saznati.