Primjeri Hrvatske i potencijali Crne Gore

Tema broja: Perspektive ruralnog turizma na Jadranu /

Hrvatska nakon 30-godišnjeg razvoja ,,ubira prave plodove“ od ruralnog turizma, koji može da se organizuje cijele godine i time može da prevaziđe sezonalnost. Crna Gora treba da izbjegava masovni turizam i fokusira se na kvalitetnu, diferenciranu ponudu koja uključuje ruralni turizam.

Crna Gora i Hrvatska, dvije susjedne države Jadranskog mora, imaju bogatu turističku tradiciju, ali i potencijal za dalji razvoj kroz ruralni turizam. Hrvatska, koja već godinama aktivno radi na razvoju ovog segmenta, sada ubira plodove svojih napora. 

Kako je rekla dr med. vet. Dijana Katica, predsjednica Udruženja Hrvatski farmer i hrvatskog udruženja za turizam i ruralni razvoj (HUTRR) ,,Klub članova Selo“, ruralni turizam donosi priliku za kontinuirani razvoj, prevazilaženje sezonalnosti te stvaranje održivog modela koji uključuje i lokalno stanovništvo. Uz podršku države i edukaciju ruralnih zajednica, Hrvatska se pozicionirala kao primjer dobre prakse u ovom polju.

IZAZOVI I POTENCIJAL

Sa druge strane, Crna Gora ima potencijal, ali se suočava s izazovima poput nedostatka prostornog planiranja i arhitektonskog nereda u određenim turističkim destinacijama. Kako ističe Luigi Cabrini, predsjednik Globalnog vijeća za održivi turizam u UNWTO-u, Crna Gora treba da izbjegava masovni turizam i fokusira se na kvalitetnu, diferenciranu ponudu koja uključuje ruralni turizam. Potrebno je ulaganje u promociju, strategiju i edukaciju kako bi se razvila održiva turistička infrastruktura.

O značaju ruralnog turizma za prevazilaženje sezonalnosti govorilo se u Splitu na međunarodnom kongresu koji je okupio 300 učesnika iz 28 zemalja, među njima brojne naučnike i stručnjake iz segmenta ruralnog turizma. Slogan kongresa je bio ,,Ruralni turizam: održiv, digitalan, uključiv.“

- Crna Gora treba da prati trendove i razvija ruralni održivi turizam. Prelijepa ste zemlja, bogate istorije i prirodnih ljepota. U pojedinim morskim destinacijama vidljiv je arhitektonski nered koji se može srediti samo zaustavljanjem takvog načina rada i pomnim promišljanjem prostornog planiranja i arhitekture - kazala je za Caffe Montenegro Dijana Katica. 

Dijana Katica, predsjednica Udruženja Hrvatski farmer i hrvatskog udruženja za turizam i ruralni razvoj (HUTRR) ,,Klub članova Selo''

Navela je da Hrvatska tek sada, nakon 30-godišnjeg razvoja, ,,ubira prave plodove“ od ovog ruralnog turizma, koji može da se organizuje cijele godine i time može da prevaziđe sezonalnost, a da bi Crna Gora trebalo da iz njihovog iskustva izvuče najbolje za sebe.

- Ruralni turizam je pravi biser koji se ne smije uništiti već kontinuirano razvijati. Prije nekoliko godina imala sam priliku upoznati i ruralnu Crnu Goru, čak sam i radila na pravilniku dopunske djelatnosti na porodičnim gazdinstvima i ostala oduševljena netaknutom prirodom i dobrim ljudima. Uz dobar planski razvoj treba puno edukacije, informisanja i komunikacije s ruralnim stanovništvom - smatra Katica.

Navela je da je upravo korona kriza dala dodatan zamah pružateljima usluga i turistima koji su počeli tražiti nešto drugačije, izolovanije.

- Nakon početnog šoka porodična poljoprivredna gazdinstva i preduzetnici su koristili vrijeme za unapređenje svoje ponude i uređenje objekata, a turisti su u želji da se maknu iz gradova i u strahu od nepoznatog počeli istraživati prije svega ljepote svoje države i putovati u različite, za njih nove, ruralne destinacije - kaže Katica.

Za Crnu Goru je važno raditi na planskom prostornom planiranju i ublažavanju „arhitektonskog nereda“, povećanju broja avio-linija s važnim tržištima, te omogućiti kontinuiranu edukaciju.

Luigi Cabrini, predsjednik Globalnog vijeća za održivi turizam u UNWTO-u

Iskustvo pod Biokovom - Villla Ljubini dvori - Tučepi  

Ministarstvo turizma i turističke zajednice Hrvatske intenzivno rade na uspostavljanju novih avio linija, što rezultira sve boljim povezivanjem sa centralnim dijelom. Ruralna područja razvijaju bogatu ponudu i atraktivne manifestacije. Većina porodičnih gazdinstava što dopušta hrvatska vlada, osniva turističke agencije za vlastite goste. Organizuju razne aktivnosti, poput posjeta vinogradima, razgledanja kulturne baštine, biciklističkih tura i kulinarskih radionica. Posjećuju ih imućni gosti i ne pitaju za cijenu. 

Imali smo priliku da posjetimo gazdinstvo Villla Ljubini dvori - Tučepi  u Makarskoj koje su izgradili Tonči Lalić i njegov brat. Njihova kuća nije luksuzna, ali je na lijepom položaju i okružena je šumom, a nalazi se ispod planine Biokovo.

- Poviše nas je atrakcija sky walk koja privlači veliki broj gostiju. Kapacitet naše kuće je 8 + 2 osobe, i imamo sve potrebno u kući: wi fi, klimu, parking, vanjski i unutarnji roštilj, SAT Tv, na svakom spratu je kuhinja i dnevni boravak, kupatilo i wc, velika terasa i balkoni… Sve goste u kući dočekujemo sa domaćim rakijama koje radimo sami, a gosti se sami služe u sezoni trešnjama, smokvama, šljivama i grožđem. Posebno smo ponosni na naše domaće maslinovo ulje kojeg proizvodimo otprilike oko 500 litara godišnje. Svi gosti ga imaju u kući, a prilikom odlaska ga poklanjamo svima. Poslujemo solidno, a najviše gostiju nam dolazi iz Njemačke, Poljske, Austrije… - kaže Tonči dodajući da gosti cijene mir i tišinu, a imaju i svoju privatnost. 

- Brat tu živi i kontroliše rad postrojenja za bazen i uvijek je pri ruci gostima. Sve goste koji su duže kod nas počastimo večerom po njihovom izboru. Oko nas ima dosta sličnih objekata, a puno je i luksuznih vila sa bazenima, iako je njihov broj sada u Hrvatskoj jako narastao pa je i konkurencija velika - kaže Lalić.

 Noć u ovom objektu košta od 259 u predsezoni do 386 eura u špicu. 

Kada je unapređenje turizma u pitanju, Hrvatska je dobro iskoristila pretpristupne fondove EU i sad je u novom sedmogodišnjem ciklusu.

- Moj savjet je proučavajte, pišite što više projekata, razvijajte mrežu konsultanata, razvojnih agencija i LAG-ova, edukujte i formirajte stanovništvo o mogućnostima finansiranja - poručuje Katica.

Hrvatskoj je iz Programa ruralnog razvoja na raspolaganju 3,28 milijardi eura. Kaže da je i Hrvatska kao i Crna Gora bila destinacija sunca i mora i da je trebalo mijenjati razmišljanja, prije svega ljude u ruralu edukovati da je njihov proizvod vrijedan i turističkom tržištu interesantan.

- Članovi OPG-a i preduzetnici su se ponekad sramili što nemaju „bečku šniclu“ već neko autohtono jelo. Puno smo radili na terenu i kad je stvorena svijest o vrijednosti tradicije nijesu smatrali da im je potrebna promocija. U međuvremenu se sve promijenilo i tek posljednjih nekoliko godina vidimo rastuće rezultate - objašnjava Katica.

Turizam u hrvatskim ruralnim područjima živi cijelu godinu. Sve više je zanimljivih događanja - berba grožda, maslina, mandarina...

Bogat je i program kulturnih događanja koja prate tradiciju. Naime, današnji turisti žele biti dio lokalne, jedinstvene i teško ponovljive kulture. Crna Gora kao i Hrvatska ima bogatu prirodnu i kulturnu baštinu i dobre ljude koji gostima omogućavaju upoznavanje s tradicijom, vrhunsku enogastronomiju i razgovor.

PROMOCIJA I STRATEGIJA

Preporuka je i Luigi Cabrini-ja da je za produženje turističke sezone u Crnoj Gori potreban razvoj ruralnog turizma, uz dobru promociju i strategiju. On je naglasio važnost formiranja tima u Ministarstvu turizma koji će se baviti programskim planiranjem održivog razvoja, te ulaganje u edukaciju i uvođenje standarda.

Kao pozitivan primjer za učenje, naveo je Hrvatsku, ističući napore te zemlje u rješavanju problema gužvi i razvoju ruralnog turizma.

Cabrini, predsjednik Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC) u Svjetskoj turističkoj organizaciji Ujedinjenih naroda, je na kongresu istakao ključne izazove i potencijale održivog turizma.

- Trenutno nemamo nijedan projekat direktno vezan za Crnu Goru. Kada sam radio u Svjetskoj turističkoj organizaciji često sam putovao u Crnu Goru. Uvijek sam vidio namjeru razvoja održivog turizma koja stvarano ima dobru ponudu kako primorja, tako i sjevera. Ako postoje zainteresovani od strane Ministarstva turizma Crne Gore da se uključe u našu organizaciju i da sarađujemo, mi smo veoma raspoloženi - kazao je Cabrini.  

On je do sada vodio nekoliko inicijativa o održivom turizmu na globalnom nivou, fokusirajući svoje aktivnosti na turizam i klimatske promjene, turizam i biološku raznolikost, opservatorije za održivi turizam, turizam i baštinu te globalna partnerstva.

Uz pomoć EU stare objekte pretvorili u kvalitetne smještajne kapacitete 

Katica naglašava da su pomoću EU počeli preuređivati manje objekte u hotele i da je veoma važno u turizmu imati dobre smještaje.

- Imamo neke dvorce stare, nešto sa 15 do 20 soba, i uz pomoć EU fondova smo uspjeli urediti te objekte kao kulturno edukacijske centre sa sobama... vratili smo ih u staro istorijsko zdanje - kaže Katica koja tvrdi da je veoma bitno da imate u ruralnom prostoru dobre hotelske smještaje.

Prije nego što se pridružio UNWTO-u, 20 godina je bio angažovan u Ujedinjenim nacijama.

Cabrini napominje da je Crna Gora mala zemlja koja ima ne samo mora, nego i  bogat centralni dio i nacionalne parkove koji može da privuče izuzetno kvalitetni turizam. Takođe smatra da bi time znatno povećali priliv novca u budžet. 

-  Vjerujem da dobro urađena promocija za ruralni turizam može da produži sezonu. Takođe je bitna i dobra strategija - kaže Cabrini.  

Takođe navodi da treba ulagati u edukaciju i uvođenje standarda jer novac uložen na taj način se brzo vrati. 

- Najbolje se to vidi na primjeru Turske. Oni su već počeli da rade na tome tokom prošle godine i njihov cilj je da se standardizuju na određenom nivou. Oni već rade uspješno na tome i cilj im je da završe sve do 2030. godine, ali već se prepoznaju kao država koja radi na tome i već se vide rezultati. 

Etno sela Slavonije u Baranje privlače visokoplatežne goste

Slavonija i Baranja su danas regije poznate po ukusnim gastro delicijama, prirodnim ljepotama i bogatoj kulturnoj baštini, a još jedna atrakcija koja privlači posjetitioce iz svih krajeva su eko-etno sela i seoska gospodarstva. 

Etno sela se nalaze dalje od glavnih saobraćajnica i gradova, u područjima koja još uvijek krasi očuvana okolina, a čovjek živi u skladu s prirodom. To su mjesta gdje se čovjek vraća svojim korijenima, zemlji i prirodi, gdje ćete zaboraviti na stres i kući se vratiti punih baterija. U ovakvom ambijentu najviše vole da uživaju visokoplatežni gosti koji ne pitaju koliko košta prenoćište, te po našim saznanjima ostavljaju i do 2.000 eura. 

Kao zemlju na koju se treba ugledati i učiti iz njihovih iskustava naveo je Hrvatsku. 

- Za Crnu Goru Hrvatska je dobar primjer. Na primjer oni su primjer Dubrovnika koji je imao problem sa gužvom kruzera riješili. Država se posvetila tom problemu odvajajući termine prilaska kruzera, čime su smanjili zagađenja. Primjer su i razni kongresi, jer osim ponude koja je na moru Hrvatska razvija centralni dio za ovaj vid turizma - kaže Cabrini ističući da je Hrvatska dobro razvila ruralni turizam u unutrašnjosti.  

I na kraju je poručio Crnoj Gori: 

- Imate jednu zemlju koja ima izuzetan potencijal. Bilo bi dobro uložiti u održivi turizam, jer će povećati stanje i tržište države, kao i povećati radna mjesta.

Tekst je urađen u sklopu projekta koji je finansiran iz Fonda za pluralizam.