Prokletije - vrhovi koji brišu granice

Plavsko-gusinjski kraj: Planinski turisti u ekspanziji /

Projekat Crne Gore, Albanije i Kosova, „Vrhovi Balkana“ - zajednička ruta koja se nudi planinarima i traje 10 do 13 dana. Dobio je prvu nagradu na globalnom samitu Svjetskog savjeta za turizam i putovanja u Abu Dabiju. Ovim projektom označeno je 192 kilometra planinarskih staza u tri države - kaže Redžepagić

Plavsko-gusinjski kraj ove godine zabilježio je rekordan broj turista. Planinski turizam koji je sve popularniji u svijetu ove godine je u ekspanziji na Prokletijama. Sezona planinarenja se upravo završava i počinje na proljeće otapanjem snijega.

 Boban Redžepagić, stručni saradnik za odnose sa posjetiocima u NP Prokletije

Veliki broj planinskih vrhova, markiranih i biciklističkih staza dobra su osnova da se u njihovoj neposrednoj blizini razvije seoski, odnosno, katunski turizam. Izgradnja novih smještajnih kapaciteta, ili sanacija već postojećih (obnavljanje starih kamenih kuća i kula), sa ponudom domaće hrane, uz nove turističke proizvode i ponudu, značajno bi dopunile i unaprijedile turističku ponudu Nacionalnog parka Prokletije i Crne Gore.

Boban Redžepagić tvrdi da je na prostoru NP Prokletije kulturološka ponuda sada ugrožena jer je sve više divlje gradnje na teritoriji parka i u neposrednom okruženju.

- Sve više uzima maha gradnja ogromnih modernih zdanja čije postojanje ugrožava zaštitu ili korišćenje kulturnog dobra. Sve više je ugroženo uživanje u divljoj prirodi, duhovnom odmoru, kušanju tradicionalnog katunskog života - apeluje on.

 Vrh MAJA ROPS, 2.501 mnv

Zla kolata je najveći vrh u Crnoj Gori – 2.534 metara. Cijela promjena u ugostiteljstvu Gusinja nastaje kada su istraživači jednog poljskog instituta utvrdili da je na Prokletijama najviši vrh u Crnoj Gori, a ne na Durmitoru. Tada kreću planinarske ture. Otvaraju se nova etno sela i gostinske kuće. Mještani pokušavaju da pokrenu biznise i ostanu u svom kraju.

Kako navodi u razgovoru za Caffe Montenegro stručni saradnik za odnose sa posjetiocima u NP Prokletije Boban Redžepagić turistička sezona ove godine premašila je očekivanja. NP Prokletije ugostio je više od 20.000 turista!

 Jedna od najpoznatijih staza na Prokletijama, tzv. Hamdova staza, Gusinje. Pogled sa vrha Talijanka 2.057 mnv

Priroda sve traženija

- Bilježi se sve veći broj onih koji se okreću planinskom turizmu, jer ljudi žele prirodu, a ne beton. Turisti traže seoski način života, te su katuni vrlo atraktivan i vrijedan turistički proizvod - ističe Redžepagić.

Radi unapređenja ponude u narednim godinama, Redžepagić je mišljenja da institucija koju on zastupa zajedno sa lokalnim turističkim organizacijama mora da posveti pažnju i pomoć razvoju seoskih-katunskih domaćinstava jer je potražnja sve veća.

Redžepagić podsjeća da je NP Prokletije proglašen 2009. godine.

- Od te do 2015. godine broj posjetilaca se kretao uglavnom oko 3.000 turista. Zadnjih godina konstantno bilježimo rast broja turista zbog pojačanog marketinga - kaže Redžepagić.

Posjetioci su iz sljedećih zemalja: Njemačka, Švajcarska, Rusija, Izrael, Poljska, Austrija, Francuska, Češka, Belgija, Mađarska, Ukrajina, Indija, Novi Zeland, Engleska, Bugarska, Slovenija, Makedonija, Hrvatska, Srbija, Kosovo.

Od njih, kako ističe Redžepagić, najviše posjeta su ostvarili ljudi iz stranih zemalja (najviše Njemačka), dok najmanje domaći. Međutim napominje da je domaćih turista znatno više nego ranijih godina, što zbog bolje promocije na nivou Crne Gore, što zbog novog graničnog prelaza preko Albanije, koji je znatno skratio put Podgorica-Gusinje.

- Posjetioci su dominatno planinari i ljubitelji planinskog pješačenja - oni koji hoće da idu tamo gdje ljudska ruka nije imala upliva, u predjele netaknute prirode i na prokletijske vrhove - poručuje Redžepagić.

On naglašava da smo dužni da Prokletije prezentujemo i otkrivamo svijetu.

-  Kada je riječ o bogatstvu biodiverziteta, impresionira činjenica da u NP Prokletije živi skoro 2.000 različitih biljnih vrsta što je polovina ukupne flore u Crnoj Gori i skoro petina ukupne balkanske flore! Takođe, na Prokletijama je zabilježen veliki broj endema koji čine značajan dio endemične flore Balkanskog poluostrva - napominje Redžepagić.

Dodaje i da se ovaj planinski masiv izdvaja kao najznačajniji centar diverziteta herpetofaune.

- Kada je riječ o ornitofauni, na ovom području je registrovano više od 180 vrsta ptica, što Prokletije opisuje kao planinaski masiv sa najbogatijom ornitofaunom u Crnoj Gori, pa i šire. Pažnju privlači i činjenica da je na ovom području zabilježeno i prisustvo ugroženih i zaštićenih vrsta sisara. Zatim, brojna jezera krase magične prostore planina. Najpoznatija je grupa od šest ledničkih jezera koja se nalaze u dolini Buni i Jezercës, sjeverno od vrha Maja Jezerce - priča Redžepagić.  

Pominje i  Hridsko jezero - rezervat prirode - odnosno područje sa izuzetnim prirodnim vrijednostima koje zavređuje posebnu florističku i ambijentalno-estetsku pažnju.

Bogata algoflora

- Hridsko jezero je vodeni ekosistem sa najbogatijom algoflorom u granicama NP Prokletije. U flori algi ovog jezera registrovano je 245 vrsta. Od njih je 78 vrsta vrsta prvi put u Crnoj Gori zabilježeno na ovom lokalitetu! Ono krije i neke specijalne endemske vrste poput tritona, repatog vodozemca koji se krije u vodi. Alpski Triton – vodozemac, koji može da obitava do 2.500 metara nadmorske visine - ističe Redžepagić.

Prokletije su u graničnom pojasu tri zemlje pa je tako za razvoj turizma potrebna dobra saradnja sa Albanijom i Kosovom. Redžepagić potvrđuje da je imamo i da čak imaju projekat Crne Gore, Albanije i Kosova, „Vrhovi Balkana“ - jednu zajedničku rutu koju nude planinarima.

- Taj projekat nagrađen je prvom nagradom na globalnom samitu Svjetskog savjeta za turizam i putovanja u Abu Dabiju. Projekat omogućava turistima da iskuse najljepše planinarske rute Prokletija koje povezuju sve tri države. Projektom „Vrhovi Balkana“ označeno je 192 kilometra planinarskih staza u sve tri države. Staze prolaze pored glacijalnih jezera, autentičnih katuna, kroz nacionalni park. Postavljena je signalizacija, urađen vodič i mapa staza, ali i dogovorena procedura prelaska granice za turiste, van zvaničnih prelaza - objašnjava Redžepagić.

Redžepagić posebno izdvaja Srcoliko jezero - na kosovskoj strani Prokletija, smješteno između 2.200 i 2.500 metara nadmorske visine na sjevernim padinama Maja e Gusanit u blizini Đeravice.

- Jezero je u obliku srca, što ga čini turistima posebno zanimljivim. U njegovoj blizini nalaze se još mnoga manja jezera, koja nastaju i proljeće otapanjem snijega i leda. Tokom ljetnih mjeseci u Srcolikom jezeru je moguće kupanje - ističe Redžepagić.

Da bi se obišla cijela staza potrebno je, kaže, 10 do 13 dana, zavisno od spremnosti planinara. Staza je kružna tako da može se započeti pohod u bilo kojoj od tri države kroz koje prolazi, Plav, Gusinje – Crna Gora, Theth – Albanija, ili Peć – Kosovo.

- Kroz Crnu Goru prolazi trećina ukupne dužine staze. Može se reći i da je to najljepši dio staze Vrhovi Balkana. Povezali smo Prokletije u sve tri države i sada ih na taj način približavamo planinarima širom svijeta. A planinarenje je u porastu i kod njih, pogotovo to važi za Kosovo - tvrdi Redžepagić.

Ture u tri zemlje

I sam je planinarski vodič i vodio je do sada brojne ture. Tvrdi da je posao vodiča zahtjevan i težak.  

- Bitno je znati da nijedna planinarska akcija ne može biti realizovana ako je planinarski vodič ne osmisli i ne organizuje. Vrlo često u teškim, nedefinisanim i problematičim situacijama, u nedovoljno poznatom okruženju, kao i u lošim vremenskim uslovima, ponekad i surovim, vodič mora da donese ispravnu odluku, i to u trenutku kad je ona najbitnija. Na kraju, sve treba da uradi tako da planinarska akcija prođe maksimalno bezbjedno i da svi, ili bar većina učesnika, na kraju bude zadovoljni. Hvala Bogu do sada je većina planinara koja je išla sa mnom na ture zadovoljna i prepuna pozitivnih utisaka - kaže Redžepagić.

A imao ih je odsvuda. Posebno ističe veliko interesovanje Srbijanaca za Đeravicu (Kosovo). Zadnjih godina najviše vodi grupe iz Srbije kroz kosovske Prokletije.

- Planinarske ture koje organizujem su uglavnom jednodnevne, sastoje se od uspona na neki od vrhova Prokletija. U sklopu ture, na putu ka vrhu, obično se posjete glacijalna jezera, katuni i sl - priča Redžepagić dodajući da se ture uglavnom organizuju ljeti i do kasno u jesen.

- Zbog velike količine snijega na Prokletijama uslovi za planinarenje zimi su dosta teški i isključivo su izazov za one malobrojne i najspremnije - kazao je Redžepagić.

Da bi neko bio planinarski vodič, naglašava da se moraju dobro poznavati planinarske staze, putevi, posjedovati teorijsko znanje o cijelom prostoru.

- Naravno, i konstantno se dodatno obrazovati. Neophodno je posjedovati i šire obrazovanje. Istorija i geografija su najvažniji, ali ne i jedini segmenti ovog posla. Turiste zanimaju stil života, zakoni, politička situacija, uslovi života itd. Vodič treba da zna da procjeni šta je turistima zanimljivo, a šta nije. Nije svaka grupa ista, pa samim tim ni njihova interesovanja. Na osnovu pitanja koja vam postavljaju u šetnji od jedne do druge tačke treba procijeniti šta ih zanima - poručio je na kraju Redžepagić.