Nova stvarnost – novi trendovi u turizmu: workation /
Još prošlog ljeta kada mi je prijateljica pričala da je njen apartman, uprkos pandemiji, bukiran od jedne osobe skoro za cijelo ljeto, tačnije, tri mjeseca od strane gošće iz Njujorka, srela sam se upravo sa vidom turizma “workation”, ne znajući baš tada da je to-to. Novo doba i informacione tehnike doprinijele su i tome da se može raditi i od kuće (ustvari možeš biti đe hoćeš) a pandemija virusom covid-19 je naglo uvećala broj ljudi koji tako rade. Pametni su se dosjetili da baš ovim ljudima koji mogu raditi đe god da su, ponude novu formu turizma nastalu upravo zbog uslova pandemije “workation”.
Posao na odmoru – odmor na poslu
Naime, pomenuta gošća na Pržnu, u apartmanu moje prijateljice nije bila penzionerka, već mlađe dobi, a iznajmila je apartman na Pržnu prvo na mjesec dana, pa potom produžila još mjesec, pa još mjesec. Pitala sam se čime se bavi kad može sebi priuštiti tri mjeseca odsustva daleko od kuće, na moru u Evropi. Saznala sam da je prevodilac i predavač i da može da obavlja posao onlajn, pa joj nije bilo važno da li je u Njujorku ili u Crnoj Gori. Ustvari, ljepše joj bilo da je na moru. Nakon toga čula sam još za niz takvih konkretnih situacija. Još ako u našem slučaju uzmemo u obzir i to da gostima koji dolaze iz zemalja sa boljim standardom, a mogu da rade od kuće, čak i troškovi života u našoj zemlji nijesu veći nego u domovini, uz to uživaju u odmoru, lijepoj hrani... Kakvi srećnici.
Workation – dakle, radi se o kombinaciji posla i odmora, ili kako sama složenica na engleskom „workation“ nastala spajanjem riječi work (posao) i vacation (odmor), i ona objedinjuje sve djelatnosti koje se mogu obavljati od kuće, tj. poslove za koje nije potrebno imati kancelarije i radne prostore. Sve je više takvih zanimanja, a najbitnija stvar za turističku industriju je činjenica da takve osobe traže destinacije širom svijeta odakle će raditi, jer ih ne vezuje ništa posebno za jedno mjesto. To su ljudi koji sa sobom na odmor nose laptop i kombinuju posao i odmor koji im doprinosi da budu i produktivniji. I mnogo ih je. Turističke zemlje svijeta su prepoznale tu ciljnu grupu.
U medijima na engleskom jeziku workation se naziva u šali i slengu i kao „workoliday“ ili „woliday“. Ljude koji primjenjuju workation nazivaju „digitalni nomadi“.
Malo je nejasno o čemu se zapravo radi, a ustvari ne postoji zvanična definicija. Glavna ideja je da se odmor odvoji od svog uobičajenog mjesta rada, ali ne i od samog posla. Ovaj „model“ rada u nekim kompanijama u SAD-u i Evropi se smatra kao forma koja zaposlenog usresređuje na sopstvene dobrobiti ali je i alternativan način povećanja dugoročne produktivnosti.
Kombinacija posao i odmor, uključuje rad van kancelarija, poslovnih prostorija, miješanje slobodnog i radnog vremena. Ova definicija HR stručnjaka razrješava formulu takvog rada (odmora) ustvari načina života (rada):“Rješavanje problema je odmor koji vam omogućava rad „na daljinu uz integrisanje elemenata razonode i odmora koji vam omogućava da se opustite i budete produktivniji.“
Ovakvi modeli rada postaju popularniji ne samo zbog poznatih nam promjena usljed pandemije virusom covid-19, već i zbog mogućnosti pristojne tehnologije koja ima aplikacije za razmjenu poruka i telekonferencije, načina za praćenje vremena i produktivnosti daljinskog rada... Biznis svijet je preplavljen novim izrazima, novim modernim riječima koje opisuju nečiji posao, zvanje... Jednostavno, novo doba je i bez pandemije stvorilo situaciju za preoblikovaje poslova, za neke nove profesije – zanimanja koja ne potpadaju pod klasična zanimanja na koja smo naviknuti, pa tu ne pripadaju ni frilenseri. Donekle se to desilo i iz one potrebe da jedan čovjek radi po principu multitaskinga - istovremenog obavljanja različitih poslova, uz podrazumijevanje da je za sve njih sposoban.
Da je odmor, nije odmor, jer odmor uključuje nerad, iako ne raditi na poslu može uključivati obuku, volontiranje ili studiranje za kvalifikaciju. Odmor na koji smo navikli uključivao je odmor samo u uobičajeno vrijeme - nakon radnog dana ili vikendom (ako radite standardnu petodnevnu radnu sedmicu) ili ako odete na klasičan godišnji odmor.
Odlazak na radni odmor daje priliku da se promijeni ambijent, bez korišćenja dragocjenih dana odmora uz to se može uživati u novom zabavnom mjestu ili provoditi vrijeme s dragim ljudima u inostranstvu (tokom večeri, vikenda i ručkova). Takav rad na daljinu obično je trajni aranžman, a većina udaljenih radnika zapravo ima sjedište kod kuće. Naravno, ako se odlučite za takav rad i dogovorite sa pretpostavljenima, moraćete se dokazati da možete raditi van kancelarije i da to ne utiče na kvalitet i produktivnost vašeg rada.
Ima mišljenja međutim, da bi ovaj novi vrući trend putovanja mogao biti najtužniji znak našeg vremena.
Digitalni nomadi su „isplativi“ gosti
S druge strane, ovo je šansa za turizam – dati ponude i aranžmane upravo za digitalne nomade. Njihova promjena mjesta rada zbog kombinacije sa odmorom uključuje avionske karte, smještaj, hranu i piće, plus ponekima iznajmljivanje kancelarijskog ili radnog stola u coworking prostoru.
Najćešći izbor onih koji žive - rade po principu workation, su vrlo često egzotične ili manje poznate (mirnije) destinacije, mjesta sa toplijom klimom, morska obala, ali i drugačiji lokaliteti u opticaju zavisno od ambijenta koji ispunjava njihove uslove i želje.
Obično se digitalni nomadi na jednom mjestu zadržavaju maksimalno do tri mjeseca, nakon čega odlaze (po nepisanom pravilu) na potpuno drugi kraj svijeta. Dakle, putuju, turisti su i troše. A to je za turizam bitno. Zato takvim turistima treba ponuditi posebne ponude-aranžmane. I ozbiljno računati na njih i ozbiljno se pozabaviti tom vrstom gostiju i stvaranja ponuda isključivo za njih. Obično su to dosta povoljniji uslovi nego što bi bili za klasične turiste.
Na destinacije na kojima borave digitalni nomadi često odlaze sa svojim porodicama ili prijateljima, što je benefit za organizatore takvih smještaja i aranžmana.
Među najpopularnijim destinacijama digitalni nomadi biraju za sada najčešće Kostariku, Meksiko, Vijetnam ili Brazil, a od nama bližih destinacija tu su Madeira, Litvanija, Estonija ili Hrvatska.
Međutim, teško je nabrojati sve zemlje, jer je ovakav vid turizma danas postao izuzetno popularan i isplativ za obje strane i mogao bi i kod nas da zaživi, Crna Gora ima dosta toga da ponudi ne samo ljeti nego u toku cijele godine, i ako bi se „obratili“ ovoj populaciji vjerujem da bi imali sasvim novi profil gostiju i to ozbiljnih gostiju.
Pratimo promjene i budimo u toku, treba reagovati na vrijeme jer sve se mijenja brže nego ikad pa i potražnja u turizmu neke destinacije zavisi od njene brzine prilagođavanja ponuda novom dobu, novim profilima turista i njihovim zahtjevima...