Razvoj novih segmenata crnogorskog turizma

Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Ministarstvo zdravlja Crne Gore organizovali konferenciju "Wellbeing as a travel trend" /

Konferencija posvećena upravo potencijalima i mogućnostima razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori imala je internacionalni karakter, a na njoj su aktivno učešće imali eminentni stručnjaci iz sfere medicine i turizma iz više država.

Zdravstveni turizam obuhvata one vrste turizma koji imaju primarnu motivaciju, doprinos fizičkom, mentalnom i/ili duhovnom zdravlju, medicinskim i wellness aktivnostima koje  povećavaju  kapacitet pojedinaca  da  zadovolje vlastite potrebe i bolje funkcionišu kao pojedinci u svojim okruženjima i društvu.

Prva panel tema: Zdravstveni turizam; Nataša Žugić (Ministarstvo zdravlja), Dr Gordana Rajević (One & Only Portonovi), Dr Marina Delić (Blue Kotor Bay), Goran Rihtarić (moderator konferencije)

Svjetska zdravstvena organizacija je 2015. godine zdravstveni turizam definisala kao „složenu privrednu djelatnost u kojoj bitno mjesto zauzima stručno i kontrolisano korišćenje prirodnih ljekovitih potencijala, postupaka fizikalne medicine i programiranih fizičkih aktivnosti u svrhu održavanja i unapređenja fizičkog, mentalnog i duhovnog zdravlja turista, te poboljšanja kvaliteta njihovog života“. Generalna skupština UNWTO-a je 2017. godine usvojila definiciju: „Zdravstveni turizam obuhvata one vrste turizma koji imaju primarnu motivaciju, doprinos fizičkom, mentalnom i/ili duhovnom zdravlju, medicinskim i wellness aktivnostima koje povećavaju kapacitet pojedinaca da zadovolje vlastite potrebe i bolje funkcionišu kao pojedinci u svojim okruženjima i društvu“.

Veliki potencijal za razvoj zdravstvenog turizma

Konferencija "Wellbeing as a travel trend" u organizaciji Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR)  i Ministarstva zdravlja Crne Gore, u okviru Erasmus+ projekta DigNest, održana je u hotelu ''Maestral'' u Budvi. Konferencija posvećena upravo potencijalima i mogućnostima razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori imala je internacionalni karakter, a na njoj su aktivno učešće imali eminentni stručnjaci iz sfere medicine i turizma iz više država. U okviru tri panel diskusije govorili su prestižni stručnjaci iz turističke i zdravstvene privrede, kao i naučnici iz oblasti savremene medicine.

Vizijom Programa razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore 2021-2023. godine je definisano da će,  u 2024. godini, zdravstveni turizam u Crnoj Gori predstavljati najvažniji segment crnogorske  cjelogodišnje turističke ponude, kojeg prate posebno dizajnirani turistički proizvodi prilagođeni za zdravstvene turiste.

Druga panel tema: Dobre prakse u turizmu; Marijana Bondić (Turistička zajednica Grada Crikvenice), Dr Lacin Tunc (Marma University Hospital, Istanbul), Dr Milija Šuković (Ars Medica), Branko Diki Kažanegra (Adria DMC), Foto: Risto Božović

Unapređenje konkurentnosti kroz aktivan odnos države

Nataša Žugić, Načelnica Direkcije za razvoj i planiranje zdravstvenog turizma u Ministarstvu zdravlja prezentovala je nacionalnu viziju zdravstvenog turizma, kao i projekat DigNest.

- Strateški pravac „Zdravija Crna Gora“, sa unaprijeđenim aspektima primarne, sekundarne i  tercijarne zdravstvene zaštite i preventive,  i novim proizvodima, omogućiće veći kvalitet života,  a  time i prosperitet nacije. Zdravija Crna Gora je središte biomedicinskog razvoja kroz nove tehnologije,  proizvodnju  ljekova,  ljekovitog  bilja i organske hrane i uz pružanje specijalizovanih zdravstvenih usluga (poput inovativnih i standardnih terapeutskih i rehabilitacionih  programa) kao gotovog proizvoda, sa  ciljem privlačenja posebne grupe pacijenata i istraživača iz regiona i šire. Zdravija Crna Gora je društvo tehnologije za zdravlje, nauku, blagostanje, regionalnu saradnju i mir, kaže Žugić i ističe da je cilj konferencije unapređenje potencijala razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori kao stručna podrška malim i srednjim preduzećima, edukaciji menadžera i potencijalnih preduzetnika, radi osnivanja zdravstvenih ustanova u ugostiteljskim objektima i hotelijerima, inovativnim grupama u oblasti medicine, informatike te povezivanja oblasti zdravstva i turizma u svrhu ostvarivanja strateške Vizije Programa razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore 2021-2023. godine.

Unapređenje konkurentnosti podrazumijeva aktivan odnos države u cilju otklanjanja svih identifikovanih sistemskih prepreka kroz izgradnju okvira za planski razvoj i investicije.

- Ministarstvo zdravlja u saradnji sa drugim relevantnim ministarstvima, organima državne uprave i organima lokalne samouprave mora identifikovati oblasti koje treba zaštititi za dobrobit stanovništva, i sprovodi aktivnosti u zdravstvenom sektoru radi promovisanja koherentnog privrednog razvoja. Uloga države i njenih postojećih organa su od kritičnog značaja za razvoj zdravstvenog turizma koji mora biti ugrađen u sve marketinške, ekonomske i diplomatske aktivnosti kako bi se Crna Gora adekvatno pozicionirala na svjetskoj mapi zdravstvenog turizma, ističe Žugić i dodaje da akcenat  treba  staviti  na  izgradnju konkurentnosti, kroz koju će se zajednička ponuda pripremiti za tržišni nastup prema međunarodnim standardima.

Povezujemo sektore medicine i turizma

Konferencija "Wellbeing as a travel trend" je izazvala veliku pažnju stručne javnosti i medija, a nakon panela  učesnici su diskutovali o značaju uvezivanja zdravstva i turizma. Donijeti su i zaključci i preporuke u cilju daljeg razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.

Članovi UZOR-a

- Cilj konferencije bio je da se na visokokvalitetan i svrsishodan način okupe profesionalci iz oblasti turizma i oblasti medicine i da kroz primjere dobre prakse i diskusiju inspirišu prisutne i našu turističku javnost na kreiranje proizvoda kojim bi proširili sopstvenu ponudu, kreirali nove aranžmane i otvorili nova tržišta uz povezivanje upravo sektora medicine i turizma, istakla je Željka Kasalica, projektni asistent u NVO UZOR i najavila da će sa partnerima nastaviti sa daljim aktivnostima u ovim oblastima.  Ona je posebnu zahvalnost istakla domaćinima iz hotela „Maestral“, kao i agenciji „Congress travel“  koji su pružili veliku pomoć u organizaciji samog događaja.

Ekonomija medicinskog turizma

Prema pojedinim procjenama, zdravstveni turizam na svjetskom nivou generiše od 45,50 milijardi do 72 milijardi  američkih  dolara  na  medicinskom  turizmu  (Patients  outside  borders)  ili  100  milijardi  USD  (Medical  tourism  association). 

Kada je Crna Gora u pitanju najveći prihod u ovom sektoru se ostvari u Podgorici (27,80 miliona €), Herceg Novom (13,20 miliona  €) i Budvi (3,15 miliona  €). Najveći profit se ostvari u Podgorici, Budvi i  Baru. Kada posmatramo broj radnika, najviše ih je zaposleno u Podgorici, Herceg Novom i Baru. Najveći  prihod  ostvaruje  se  u  djelatnosti  bolnica  (23,40  miliona  €),  zatim  u  okviru specijalističke  medicinske  prakse (11,10 miliona €) i stomatološke prakse (8,90 miliona €). Najprofitabilnije su djelatnosti  specijalističke  medicinske  prakse  (1,50  miliona  €), stomatološke prakse i djelatnost ostale zdravstvene zaštite (po 0,30 miliona €).

Dr Lacin Tunc, Marma University hospital Istanbul

Inostrana iskustva su ključ razvoja

Goran Rihtarić, stručnjak za turizam i vlasnik agencije EX-ALTO, dao je poseban doprinos događaju jer je dobrim poznavanjem materije, ali i šarmom podigao konferenciju na veći nivo.

• Mislim da je najvrijedniji dio manifestacije povezivanje ljudi iz različitih, ali komplementarnih struka i sagledavanje različitih perspektiva na iste teme. Upravo je spoj nespojivog kroz ovakve događaje nešto što daje mogućnost da nalazimo nova rješenja i koncepte koji se do danas nijesu naslućivali niti u turističkom, niti u medicinskom poslovanju. Kreiranje novih proizvoda koji mogu biti mnogo perspektivniji u odnosu na ono što je trenutno dostupno je jedan od izazova koji smo prihvatili. Upravo na taj način idemo ka cilju, a to je razvoj cjelogodišnjeg održivog turizma kao jedne značajne privredne grane, kazao je gost iz Hrvatske i istakao da će se uvijek rado odazvati da znanjem i iskustvom pomogne u realizaciji ovih ideja.

Treća panel tema: Savremena medicina; Ivana Ognjanović (UDG), Nada Rakočević (Privredna komora CG), Aleksandar Sekulić (Ministarstvo zdravlja), Meihua Ji (School of Nursing, Capital Medical University, Peking)

Dr Lacin Tunc sa Marma University hospital Istanbulu istakao je da je medicinski turizam u Turskoj u konstantnom razvoju i da su rezultati zaista sjajni. Razvoj ovog segmenta započeo je popularizacijom transplantacije kose, kao i raznim intervencijama u cilju rješavanja problema sa vidom.

- U Turskoj postoji veliki broj privatnih klinika koje cjelokupno poslovanje baziraju upravo na ljudima iz inostranstva koji dolaze kako bi riješili zdravstvene ili estetske probleme. S druge strane, vidjevši ogroman potencijal za rast i razvoj državne zdravstvene institucije i univerzitetske bolnice su u posljednjih par godina kreirali sopstvene klinike ili odjeljenja koja su usmjerena upravo za pružanje zdravstvenih usluga ljudima iz inostranstva koji dolaze u Tursku. Taj broj iz godine u godinu je sve veći kako zbog vrhunske zdravstvene usluge, tako i zbog turističkih radnika koji su dali svoj doprinos razvoju segmenta medicinskog turizma. Mišljenja sam da Crna Gora može da krene našim stopama i da brendira sebe kao destinaciju za zdravstveni turizam, kazao je gost iz Turske.

Osnova  zdravstvenog  turizma  je  lanac  vrijednosti

Unapređenje konkurentnosti podrazumijeva aktivan odnos države u cilju otklanjanja svih  identifikovanih sistemskih prepreka kroz izgradnju okvira za planski razvoj i investicije. Osnova  zdravstvenog  turizma  je  upravo  njegov  lanac  vrijednosti  koji  čine: imidž, poruke i informacije o  destinaciji, donošenje odluka  o  putovanju,  aranžman,  rezervacija  ili  samostalna  organizacija, putovanje  u  destinaciju,  prijem  i  dobrodošlica,  interpretacija  destinacije,  receptivni  kapaciteti,  turističke  atrakcije  i  sadržaj,  infrastruktura,  prostor  i  doživljaj,  odlazak iz destinacije u mjesto boravka, iskustva i impresije.

- Pored navedenih trendova, kao dodatni faktori uspjeha izdvojeni su: posrednici u zdravstvenom turizmu, konkurentne cijene, promjene zdravstvenih propisa, marketing destinacije i zdravstveni turistički događaji, onlajn zajednice i medicinski turistički časopisi, kanali distribucije, akreditacija i sertifikacija zdravstvenih ustanova,  kao i drugi eksterni faktori. Takođe, uticaj  globalizacije  na  zdravstveni  turizam,  nezdrav  životni  stil, starenje populacije kao jedna od najvećih društvenih transformacija, pojava novih društvenih vrijednosti i uticaj Covid-19 virusa, zaključila je Žugić.