Rekordi u turizmu obavezuju na još ozbiljnije rezultate i ponudu

INTERVJU: DAMIR DAVIDOVIĆ
Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma

Crna Gora je zemlja koja bilježi rekorde u prihodima i broju turista, iako je siva ekonomija i dalje veliki izazov. Kada se evidencija gostiju i naplata poreza uvedu u planirane tokove, neće biti problem da se u državni budžet slije i više od 30 odsto BDP-a umjesto sadašnjih 24 procenta. Za Davidovića, nepristrasna borba za naplatu poreza, kreiranje kvalitetnog turističkog proizvoda i iskorišćavanje potencijala sjevera Crne Gore jesu glavni izazovi i u budućem radu.

 C.M: Od nedavno otvorenog skijališta Kolašin 1600 očekuje se da poboljša turističku ponudu, ali i oživi sjever naše zemlje. Iz ugla nekoga ko se konkretno bavi razvojem turističke privrede, šta smatrate da je još potrebno uraditi da bi gosti birali crnogorska skijališta, u konkurenciji poznatih regionalnih i posebno atraktivnih evropskih skijališta?

- Otvaranje skijališta Kolašin 1600 svakako predstavlja prekretnicu kada govorimo o razvoju turizma na sjeveru Crne Gore. U potpunosti korespondira sprovođenju sveobuhvatne Strategije razvoja sjevera, posebno kada ovaj projekat stavimo u kontekst izgradnje auto puta i ukupnog unapređenja saobraćajne infrastrukture koja je do sada bila najozbiljniji izazov. Vlada Crne Gore je ovakvim ulaganjem pokazala viziju i ono što je sljedeći korak jeste obogaćivanje ponude i kvalitetna promocija. Očekujem da ljetnja sezona na skijalištu Kolašin 1600 bude značajno duža od zimske. Poseban doprinos daće i potpisan Ugovor za izgradnju novih smještajnih kapaciteta u zaleđu skijališta u šta treba da bude uloženo oko 77 miliona eura, od čega gotovo 13 miliona u prvoj fazi. Ovo će značajno unaprijediti samu ponudu, koja se dodatno mora osmisliti da bi boravak gostiju učinili zanimljivijim i kvalitetnijim, baš kao što je to slučaj u Evropi. Možemo biti konkurentni cijenama i autentičnom ponudom.

Naplata boravišne takse rasla 2018. godine duplo brže od rasta broja noćenja, iz sive zone izuzeto oko 600.000 eura u odnosu na ranije godine

C.M: Odakle i sa kakvim kvalifikacijama očekujete da će biti radna snaga potrebna za sve navedene sadržaje?
- Razvojem turizma na sjeveru, otvara se mogućnost za veliki broj radnih mjesta sa različitim nivoima kvalifikacija. Zbog toga smo već imali razgovore sa predsjednicima opština Kolašin, Mojkovac i Bijelo Polje gdje smo tražili da se građanima obezbijedi dobra informisanost o poslovima i eventualna obuka. U nekim opštinama će ovi projekti učiniti da se broj turista nauporedivo uveća u odnosu na predhodne godine, ali da bi se ovi trendovi ekonomski iskoristili potrebno je što prije početi sa pripremama. Broj novih radnih mjesta koji će se otvoriti na skijalištima je značajan ali mnogo je manji od potencijala koji se generiše kroz nove smještajne kapacitete i potrebu za obogaćivanjem ponude i nuđenju raznih turističkih usluga ili proizvoda.

C.M: Koliko su skijališta privukla gostiju u zimskoj sezoni za nama?
- Još uvijek je rano govoriti u ukupnom broju, ali možemo reći da je prijavljeni broj turista gotovo svake nedelje bilježio dvocifren rast u odnosu na isti period prošle godine. Kada govorimo o zimskim centrima, moram ukazati da evidentiranje gostiju ostaje ozbiljan izazov sa kojim lokalne uprave i turističke organizacije moraju mnogo ozbiljnije da se pozabave. Mi smo u redovnom kontaktu sa njima i dajemo inpute sa naše strane, ali ipak je ovo pitanje koje se mora bolje odraditi na terenu ne samo od strane lokalnih već i od strane inspekcija na državnom nivou.

C.M: Kakvu šansu imaju stanovnici sjevera, šta sve može podstaći ovakva investicija?
- Skijališta kao investicija i propratni sadržaji otvaraju mjesta zanatlijama, instruktorima, konobarima, rukovodnim kadrovima, menadžerima, raznim drugim profesijama za koje sam siguran da sjever može „izroditi“. Ipak, želim da naglasim da je to prilika i za razvoj poljoprivrede, posebno danas kada se sve više polaže na organski kvalitet voća i povrća. Siguran sam da bi hoteli i restorani, seoska domaćinstva i privatan smještaj u svojoj ponudi trebalo da imaju hranu proizvedenu na domaćem terenu, što turistima daje posebnu čar i ukus, a stanovništvu siguran posao. Uvezivanjem poslova i drugih privrednih grana, brzo bi se stvorio nov zamah ekonomskog rasta na sjeveru, što bi imalo nemjerljiv značaj i za fiskalnu stabilizaciju tamošnjih opština i povećanje njihovih budžeta.

• Šta su Vaše asocijacije na turizam osamdesetih godina kada ste bili dijete?
  Sjećam se da smo po načinu oblačenja stranaca koji su posjećivali našu zemlju pogađali ko je iz Istočne a ko iz Zapadne Evrope. Tako su se zabavljala djeca tog perioda.
  
• Koji Vam je omiljeni kutak za odmor na našem primorju, a koji na sjeveru?
  Bokokotorski zaliv i Biogradska gora.
  
• Da li ste nekada radili sezonski posao?
  Naravno, od 13 godine sam imao sezonski posao i prošao gotovo sve stepenice u ugostiteljstvu do kraja studija, od pomoćnog radnika do menadžera objekta.
  
• Omiljeno jelo domaće kuhinje?
  Kuvana jela
  
• Kakvi su najbolji gosti?
  Zahtjevni gosti sa razvijenih tržišta jer podstiču unapređenje i garanciju kvaliteta naše ponude. Pomažu privredi da vidi interes u stalnom unapređenju ponude i pomjeranju granica kvaliteta.
  
• Šta je najbolji brend CG?
  Sama Crna Gora, ali vjerujem da taj brend još nismo u potpunosti iskoristili i to nam je zadatak u narednom periodu. Pozitivno je što pominjanje naše zemlje uvijek budi pozitivne emocije.

C.M: Koliko ste uspjeli da se izborite sa sivom ekonomijom? 
Siva ekonomija nastavlja da bude ozbiljan izazov i zato se tom temom bavimo cijele godine a ne samo tokom ljetnje ili zimske sezone. Posmatrao sve aspekte - od privatnog smještaja, rada agencija, ugostiteljskih objekata pa do hotela. Postoji dosta nelogičnosti kada analiziramo finansijske podatke i broj zaposlenih u odnosu na smještajne kapacitete. Sa opštinama se ozbiljno radilo na unapređenju baza podataka privatnog smještaja i u nekima je napravljen solidan napredak prošle godine. Prevashodno mislim na opštine u Bokokotorskom zalivu, dok u drugima napredak nije značajan, ali vjerujem da poslije konstantne komunikacije možemo očekivati rezultate u Ulcinju, Baru i Budvi, ali i drugim opštinama. Naplata boravišne takse je rasla 2018. godine duplo brže od rasta broja noćenja tako da možemo reči da je nekih 600.000 eura prihodovano od smješataja koji je ranijih godina bio u sivoj zoni. Uvjeren sam da ćemo ove godine pokazati da se mnogo više isplati registrovati smeštaj i prijaviti goste targetiranom i nepristrasnom kontrolom svih inspekcijskih organa, a kontrolisaće se privatni i kolektivni smeštaj, agencijsko poslovanje ali i svi drugi oblici turističke ponude.

Luštica Bay

Porto Montenegro

C.M: Bilježimo rekordnu posjećenost turista i prihod od preko milijardu eura. Uprkos odličnim rezultatima, očekuje se da prihod od turizma u BDP-u bude preko 30 odsto, umjesto trenutnih 24 odsto. Na koji način?

- Prema preliminarnim podacima, u prošloj godini nas je posjetilo preko 2.204.000 miliona turista koji su ostvarili 12,930 miliona noćenja. To je rast od preko 204.000 turista u odnosu na prošlu godinu i više od milion noćenja nego ranije. Prihodi od turizma od 2000. godine do danas rastu po prosječnoj stopi od preko 13% i vjerujem da smo daleko od punog potencijala koji ima ova privredna grana. Moramo nastaviti sa podizanjem kvaliteta ponude, ulagati značajno više sredstava u promociju i kontinuirano raditi na obogaćivanju ponude. Turistička privreda uz pomoć državnih i lokalnih institucija mora biti posvećena ostvarivanju svog punog potencijala i zauzimanja značaja koji joj sa pravom pripada u crnogorskoj ekonomiji. Vjerujem da prihod od preko milijarde eura od turizma predstavlja samo dio onoga što je naš pun potencijal.

C.M: Crna Gora se godinama deklariše kao destinacija okrenuta visokokvalitetnom turizmu i zato podržava otvaranje hotela visoke kategorije. Do kada važe i kakve su rezultate dale Vladine podsticajne mjere za investitore koji grade ovu ekskluzivnu vrstu smještaja?
- Naše zakonodavstvo nudi niz podsticajnih mjera kada su u pitanju izgradnja objekata visoke kategorije, 5 zvjezdica na jugu i Podgorici i 4 i 5 zvjezdica u centralnom i sjevernom dijelu. Jedina promjena do koje će doći je ukidanje oslobađanja plaćanja komunalnog opremanja donošenjem Plana generalne reguacije. Rezultati koje su te mjere dale možemo najbolje istaći činjenicom da smo prošle godine otvorili 25 hotela, a godinu dana ranije 33. Ujedno moram podsjetiti da veliki hoteli visoke kategorije zapošljavaju značajno više radnika i u najvećem broju slučajeva plaćaju najznačajniji dio obaveza prema državi.

C.M: Nedavno ste bili na Adria hotel forumu – šta su najnoviji trendovi u svijetu kada je hotelijerstvo u pitanju?
- Jasno je da je novi trend na iskustvima i lifestyle hotelima. Prisutno je veliko interesovanje najvećih hotelskih grupa za naš region što pokazuje da veliki investitori smatraju da ovdje postoji značajan potencijal koji se može iskoristiti.

C.M: Ministarstvo održivog razvoja i turizma je donijelo Programe razvoja za ruralni i kulturni turizam. Osim normativnih preduslova, kako ubijediti čovjeka sa sela da je njegova kuća dovoljno atraktivna da od nje napravi seosko domaćinstvo za turiste?
- Rekao bih da je na prvom mjestu potrebno podizanje svijesti u ruralnim područjima o potencijalu i razvojnim šansama koji taj vid turizma ima. Potrebna je standardizacija ove vrste usluga i smještajnih kapaciteta, njeno objedinjavanje i mnogo bolja promocija. Od prošle godine su uvedene određene podsticajne mjere za razvoj seoskih domaćinstava. Izmjenama i dopunama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu Ministarstvo je preuzelo nadležnosti u ovom segmentu od lokalnih samouprava čime, vjerujem, na najbolji način potvrđujemo našu posvećenost razvoju ruralnog turizma. Dakle, na administraciji je da podstiče, finansijski i u vidu informisanja seoskog stanovništva, pokazivanjem primjera najbolje prakse koji će ih ohrabriti da uđu u tu vrstu „biznisa“. Očekujem da ćemo ove godine u ruralnom turizmu napraviti osjetan napredak.

Dio Durmitorskog prstena

Detalji sa skijališta Ski centra Bjelasica

C.M: Evropa ima oko dva miliona kreveta u ruralnom turizmu, koliko bi Crnoj Gori bilo potrebno da ima ovakvih smještajnih kapaciteta?
- Trenutno imamo oko 50 registrovanih seoskih domaćinstava, za ozbijnu ponudu vjerujem da nam je potrebno nekoliko hiljada kreveta. Govorim o ozbiljnom nastupu i ponudi ovakvog proizvoda na najvećim turističkim berzama. Prirodu i ambijent imamo, tražnja visokoplatežnih i ujedno ekološki osviješćenih gostiju nam ide na ruku. Sada je red na svima nama da budemo vrijedni i kreativni i napravimo poseban brend od ruralnog turizma. 

C.M: U priči o ruralnom turizmu nezaobilazna je tema i oživljavanje starih zanata, kao i projekat „Domaći ukusi“, koje MORiT sa partnerima već par godina sprovodi?
- Povezivanja proizvodnje hrane i turizma nastavlja da bude jedan od najvažnijih prioriteta čime namjeravamo da podignemo ekonomske efekte turizma i ukupnu ekonomiju u zemlji. Izazovi su i dalje nedovoljna količina ili nestandardizovana proizvodnja, ali ohrabruje sve veći broj poljoprivrednika koji zaista imaju kvalitetne proizvode što je u najvećoj mjeri rezultat politika i podrške Ministarstva poljoprivrede. Promocija crnogorske hrane postaje i sastavni dio ukupne promocije crnogorskog turizma. Uskoro očekujemo da dobijemo i logo koji bi koristili u međunarodnoj promociji, a koji je rezultat konkursa koji je raspisao NTO. Sprovodimo aktivnosti i na uspostavljanju saradnje sa Michelinom koji u ocjeni restorana upravo uzima u obzir da ponuđena hrana mora biti proizvedena od domaće proizvedenih sastojaka. Ovo je takođe jedan od najznačajnjih međunarodnih kanala za promociju hrane i restoraterstva jedne zemlje.

Hoteli visoke kategorije dugoročno najisplativiji za državu – zapošljavaju najviše radnika i najviše pune budžet. Izazov u hotelijerstvu – radna snaga

C.M: Po Vašem mišljenju, šta nedostaje našoj turističkoj ponudi, a šta je najvrjednije što Crna Gora ima u tom smislu?
- Vjerujem da nam nedostaje veći broj turističkih proizvoda i obogaćivanje ponude kako bi boravak turista učinili kvalitetnijim, a ujedno stvorili i nove mogućnosti ostvarivanja prihoda. Radna snaga ostaje naš najozbiljniji izazov kojim se moramo mnogo više baviti u narednom periodu. Naš najveći adut su svakako hotelski kapaciteti, prirodne ljepote i ukupan potencijal za produženje sezone i ostvarivanje većih prihoda. Ipak, često strani investitori imaju više vjere nego naša javnost, što potvrđuje nikad veće interesovanje velikih turoperatera za naše tržište.

RAZGOVARALA: MARINA MIKETIĆ