Rodoslov je vinski ambasador Srbije

Vinarija Aleksandrović /

Priča o vinu Rodoslov Grand Reserve u izvjesnom smislu je priča o rađanju velikog vina Srbije i započinje negdje 2004. godine kada su u Vinariji Aleksandrović počeli da razmišljaju o tome da naprave vino koje bi bilo kruna njihovog dotadašnjeg rada.

U projekat se krenulo s idejom da se iz najboljih godina napravi kupaža kaberne sovinjona i merloa, tipičan Bordo blend koji bi ponio obilježje šumadijskog teroara. Taj lokalni pečat trebalo je da donese prokupac. Tako je iz berbe 2006 nastao prvi Rodoslov, spoj 70% kaberne sovinjona, 20% merloa i 10% prokupca, ukupno oko 5.000 litara vina koje je maceriralo 40 dana i zatim sazrijevalo dvije godine u barik buradima od francuskog hrasta i još dvije godine u velikim korišćenim bačvama od slavonskog hrasta zapremine 4.000 litara.

Kada je 2011. godine pušteno na tržište, poslije dodatnih godinu dana provedenih u boci, vino je odmah privuklo pažnju ovdašnje vinske javnosti. Pohvale su stizale sa svih strana, a Rodoslov 2006 zasjeo je na prvom mjestu u izboru Najboljih vina Srbije te godine.

Bio je to početak niza uspješnih odmjeravanja s ostalim srpskim vinima, koji se nastavio brojnim priznanjima u inostranstvu, ali i još jednom potvrdom na domaćem terenu kada je Rodoslov 2016 prošle godine ponovio uspjeh i ponio naziv najboljeg crvenog vina Srbije!

- Rodoslov je u stvari autorsko vino našeg enologa Vladana Nikolića - kaže Božidar Aleksandrović, vlasnik vinarije.

- Iako smo za uzor imali Bordo kupaže, konkretno nekoliko vina iz Medoka, bili smo svjesni da kaberne i merlo ne mogu u Šumadiji da daju isti rezultat jer su zemljište i klima drugačiji. Bilo je dakle potrebno pronaći put kako bi se u vinu što jasnije definisale osobine podneblja. Odatle je potekla ideja da se u kupažu ubaci prokupac, kojeg u tom trenutku nijesmo imali u našim vinogradima, ali smo nabavili vrhunsko grožđe iz 50 godina starog vinograda u okolini Stalaća.

Ipak, sljedeće izdanje Rodoslova iz 2009. godine dobilo je umjesto prokupca kaberne fran. Razlog je bio odluka da se ovo vino pravi samo od grožđa iz sopstvenih vinograda. Berba je obavljena u tri navrata, s posebno odabranih parcela odakle su dobijali najbolji kvalitet. Rezultat je bio izrazito moćno vino naglašene voćnosti, nalik na ona iz Bordoa.

Izvjestan zaokret predstavljala je berba iz 2012. godine, kada je maceracija smanjena na period od 25 do 30 dana kako bi se istakla elegancija i još više naglasila voćnost. Zahvaljujući tome Rodoslov iz te berbe i sljedeći iz 2013. godine dobio je odlike vina Novog svijeta. Vino je odmah po puštanju na tržište bilo spremnije, a prisustvo fenolnih i taninskih materija skladnije ukomponovano. Bila je to prva evolucija u razvoju Rodoslova.

Konačno, Rodoslov 2016 otišao je značajan korak dalje kao prvo nefiltrirano vino Vinarije Aleksandrović koje kao da je na izvjestan način objedinilo stilske odlike svih ranijih berbi.

- Ako bi morao da izdvojim Rodoslov koji najviše odgovara ideji koju smo Vlada i ja imali kada smo počeli da radimo ovo vino, onda je to upravo ta berba - nastavlja Aleksandrović.

- Preuzeli smo rizik da u bocu stavimo vino koje nije prošlo ni filtraciju, ni bistrenje, ni stabilizaciju, sve ono što nam daje sigurnost da će biti mikrobiološki bezbjedno u boci. A taj rizik smo preuzeli kako bi se dobilo vino koje će još više ponijeti otisak vinograda i podneblja. Jer svaki postupak stabilizacije i filtriranja stilski mijenja vino i eliminiše dio originalnosti.

VERTIKALA RODOSLOVA NA GRAND TASTINGU

Jedna od atrakcija Grand Tastinga bila je i vertikala svih pet berbi Rodoslova.

Ovog vina je napravljeno nešto više nego u prethodnim berbama, oko 10.000 boca. U vinariji pomno prate reakcije tržišta na njega, posebno u državama gde ga trenutno izvoze. Najviše je to u Kinu, a odmah zatim u Skandinaviju. Sve u svemu, danas se Rodoslov nalazi u restoranima 15-ak država, od Kine i Japana, preko Evrope do SAD.

- Rodoslov je postao ne samo ponos naše vinarije, već i vinski ambasador Srbije. Nijesu to neke količine da padneš u nesvijest, ali je velika stvar kada vidimo da ga pojedini vinski eksperti stavljaju na liste najboljih svjetskih vina, kao što je bio slučaj 2017. godine u Japanu kada je Tasaki Sinja (Shinya), najbolji somelijer svijeta 1995. godine, svrstao Rodoslov 2012 među pet najboljih vina na japanskom tržištu. To je ogromno prizanje za jednu malu vinsku državu. Veću satisfakciju od toga ne mogu da dobijem - završava ovu malu priču o Rodosolovu Božidar Aleksandrović uz napomenu da će sljedeće izdanje ovog vanserijskog vina biti iz berbe 2019.

A da li se razmišlja o ponovnom uvođenju prokupca u Rodoslov, budući da su u vinariji u međuvremenu podigli dva hektara vinograda s ovom najpopularnijom domaćom crvenom sortom?

- Svakako, a jedini razlog što to već nismo uradili je taj što čekamo da vinograd dospije u punu snagu. Znači za nekih desetak godina!