Širimo ideju o zelenoj i održivoj Crnoj Gori

Novinar i aktivista Vuk Vujisić želi da doprinese očuvanju prirode /

„Gledajući prizore požara i nelegalnih sječa kako gutaju naša šumska prostranstva, odlučio sam da ne budem neko ko će sve to nijemo gledati, već da je došlo vrijeme da ujedinim društvo u borbi protiv klimatskih promjena pošumljavanjem devastiranih površina”, otkriva Vujisić kako je odlučio da pokrene projekat Ozelenimo Crnu Goru

„Čuvajmo Zemlju i prirodu na njoj, jer ih nismo naslijedili od svojih djedova i očeva, nego smo ih pozajmili od svojih potomaka“ riječi su Poglavice Bika Koji Sjedi, a crnogorski aktivista i novinar Vuk Vujisić već mjesecima se trudi da kroz pokret Ozelenimo Crnu Goru očuva prirodu za mlađe naraštaje.

 Vuk Vujisić

Sa timom biologa, ali i velikim brojem volontera i ljubitelja prirode priprema sadnice kojima će oplemeniti opožarena područja.

“Gledajući prizore požara i nelegalnih sječa kako gutaju naša šumska prostranstva, odlučio sam da ne budem neko ko će sve to nijemo gledati, već da je došlo vrijeme da ujedinim društvo u borbi protiv klimatskih promjena pošumljavanjem devastiranih površina”, otkriva Vuk Vujisić kako je došao na ideju da pokrene projekat Ozelenimo Crnu Goru.

Ova ideja stara je svega nekoliko mjeseci, ali i tokom jeseni i zime, imali su brojne akcije rasađivanja mladica hrasta, jasena, breze, bukve, do skupljanja i sađenja žirova. Uskoro će ove mladice biti zasađene.

“Mi smo mehanizam koji čine više organizacija, građani, institucije, tj. mi širimo ideju o zelenoj i održivoj Crnoj Gori. Iako smo skoro počeli, već imamo zasađenih preko 5000 sjemena tj. budućih sadnica, oko 800 prikupljenih sadnica od rasadnog materijala i preko 350.000 žireva hrasta. Sada ćemo raditi na sadnji preostalih žireva kao i sjemena munike, pa ćemo nakon toga krenuti u kreiranje novih rasadnika, ali i sa akcijama na terenu kada je u pitanju urbana sadnja. Više akcija ćemo imati tokom proljeća, kada ćemo zajedno sa građanima boraviti sve više u prirodi i pomoći u obnovi iste”, obećava Vujisić. 

Kao što je pomenuo prikupljen je i veliki broj sjemena hrasta i munike, a na koji način ćete od njih napraviti sadnice za rasad i kad ćete upravo te biljke iz sjemena saditi, Vuk otkriva:

“Munika je prije nekoliko dana završila svoj period čuvanja na temperaturi od tri stepena celzijusa i sada ćemo malo po malo saditi sjeme munike u vrećice kako bi imali već na jesen male sadnice ove zaštićene i ugrožene vrste”.

No, pokret Ozelenimo Crnu Goru ne čini samo veliki broj biologa, studenata biologije. Ovoj ideji priklonili su se i brojni građani koji se u sve većem broju odazivaju na akcije koje priprema Vujisić sa svojim timom. Ne krije da je kroz ovaj pokret mnogo naučio o biljkama koje su karakteristične za Crnu Goru, ali i da su i studenti kroz volontiranje u ovoj organizaciji stekli dobru podlogu i iskustvo za dalji rad. 

“Učimo uzajamno svakodnevno, imamo i dobar savjetodavni tim, ali važno je da sve ono što naučimo primijenimo u praksi. Dosta procesa koje ćemo raditi su neistraženi do kraja, tako da ćemo samom sadnjom i akcijama imati i istraživački proces koji će pomoći kasnije u efikasnosti u proizvodnji sadnica i samom pošumljavanju”, napominje Vujisić koji je u promovisanju svoje ideje otvorio i prvi Green hab. Raduje ga činjenica da se upravo u Habu okuplja veliki broj ljudi koji istinski žele da doprinesu ekološkoj viziji Crne Gore. No, sve to je nemoguće i bez podrške institucija.

“Uzalud mi sadimo i radimo ukoliko institucije zajedno sa građanima ne promijene ophođenje prema našoj prirodi. Izgradnja ovog mehanizma je zamišljena da se upravo bazira na sistemskim rješenjima, gdje će institucije u jednom trenutku preuzeti ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Mi smo tu da postavimo zdrave osnove i zasadimo klicu ove ideje. No, vidimo da postoji volja i sada će se za javni interes proglasiti očuvanje šuma i borba protiv devastacije će početi od najvećeg do najnižeg nivoa, a tu moramo kao društvo zajednički da reagujemo”, smatra Vujisić koji je ispred Green huba posadio prvo drvo u 2023. godini. Umjesto vatrometa i zagađivanja, Vuk je i ovim gestom pokazao kako se čuva životna sredina, a za sadnicu je odabrao maslinu.

“Maslina je drvo koje simbolizuje mudrost, upornost i istrajnost. Jedno od najstarijih stabala poznatih u Evropi su upravo masline. Ko zna, možda će upravo ova maslina jednoga dana doživjeti svojih 2000 godina i ispratiti generacije koje nam dolaze. Neka ona simbolizuje početak naše borbe”, poručuje Vujisić.

Dio žireva koje su prikupili i zasadili tokom prvih dana zime je proklijao, pa je krajem prošle godine pokrenuta akcija u kojoj su zainteresovani mogli da udome hrast. Na taj način svi oni koji su udomili ovu biljku doprinijeli su ozelenjavanju Crne Gore. Mnogima je bila interesantna ova ideja.

“Te hrastove ćemo već moći da sadimo ili presadimo na sljedeću jesen. Nadam se da će se do tada ljudi vezati za svoju sadnicu i da će je čuvati i kada je posade u prirodi. Podsjetiću da je većina udomljenih sadnica - Skadarski hrast, vrsta koja je takođe zaštićena u Crnoj Gori. Dati život i čuvati nešto što će služiti našim budućim generacijama je stvarno čarobna stvar”, smatra Vujisić te dodaje da će lijepo vrijeme koje dolazi iskoristiti za pošumljavanje opožarenih mjesta.

“Vjetar je malo usporio procese, ali evo dolazi lijepo vrijeme i sada ćemo zasaditi naše žireve, ali i saditi sadnice masline, smokve i nara u urbanoj zoni našeg Glavnog grada. Ozelenjavanjem naših brda stvorićemo štit od klimatskih promjena”, siguran je Vujisić čija se ideja ozelenjavanja najviše bazira na autohtonim vrstama.

“Naši biolozi žele da se sačuvaju naše šume i da ne dođe do genetskog zagađenja, bitno je da pošumljavanjem ne mijenjamo samu strukturu šuma tj. da ne nanosimo potencijalnu štetu invazivnim vrstama. Takođe autohtone vrste su otpornije i navikle su na mikroklimu iz koje su, tako da je najbolja borba protiv klimatskih promjena upravo saditi autohtone vrste. Naravno, što se tiče urbane sadnje isto se ne mora nužno poštovati, samo treba paziti da se planski sadi i da ne nanesemo štetu već unaprijedimo našu životnu sredinu”, otkriva Vujisić zašto su se odlučili baš za autohtone sadnice.

Priroda ih inspirisala da budu kreativni

U prirodi ima i dosta materijala za kreativnost, pa je dio tima Ozelenimo Crnu Goru pred Novu godinu pravio ukrase od žireva, šišarki, sušenih citrusa... Na kraju je na društvenim mrežama napravljena licitacija, a zadovoljni su sredstvima koje su tom akcijom uspjeli da prikupe. I ovakvih akcija će, tvrdi Vuk, biti i u narednom periodu.

“To je bio pokazatelj kako se stvari iz prirode koje su biorazgradive mogu koristiti za pravljenje drugih proizvoda koji su biorazgradivi. Sakupili smo oko 250 eura zahvaljujući ukrasima, što će nama biti skoro pa dovoljno za proizvodnju 250 sadnica hrasta. Bitno je da se okrenemo prirodi i da vidimo šta iz prirode na održivi način možemo uzeti, a isto joj ponovo vratiti, jer to je sva suština održivog razvoja. Biće drugih praznika, a očekuju nas mnoge manifestacije i akcije u narednom periodu gdje ćemo moći upravo da prezentujemo doktrinu održivosti i eko proizvode. Bitno je da se okupimo i svi uzmemo odgovornost i učešće i ova ideja mora da uspije”, siguran je Vujisić. 

Kao što je već napomenuo- cilj je da se obnove opožarene i devastirane površine u Crnoj Gori kojima se ne zna broj, ali se nada da će sa svojom idejom i timom uspjeti da makar umanji i na neki način sanira svu štetu koja se prirodi nanosi godinama.

“Nažalost, ne postoji tačan podatak o devastiranim površinama još uvijek, mi radimo i dalje mapiranje, naravno koristimo i podatke nadležnih organa, ali ne možemo sa sigurnošću reći koliko je posječeno niti koliko je opožarane šume. Radi se definitivno o milionima kvadrata devastiranog područja i o šteti koja prelazi više stotina miliona eura. Takođe, šuma se od sječe koliko toliko oporavi, ali požari unište i mladice koje su trebale da zamijene stara stabla za 10 godina, pa tako imamo milione kvadrata sterilnih područja koje moramo oplemeniti. Naravno, ništa nismo uradili ukoliko ne spriječimo dalju devastaciju šuma, pa je potrebno preduzeti odlučne korake o zabrani paljenja vatre na otvorenom i boljoj kontroli šuma na sjeveru kada je sječa u pitanju”, savjetuje Vujisić.