Skandinavija

Tema broja: Nova hit destinacija ljetnjih odmora

Stručnjaci smatraju da će se ove godine ljetovati na drugačiji način. Umjesto odlaska na obale Mediteranskog, ići će se na obale Baltičkog i Norveškog mora. Vrelinu će zamijeniti svježi povjetarci i dan koji traje i po 20 sati. Skandinavija je nova zvijezda turističkog tržišta!

Sunce, more i pijesak – tri stvari koje su vam neophodne za odmor, naročito ljeti. Vjekovima se putovalo na obale toplih mora kako bi se uživalo u dokolici. Mediteran je bio najčešći izbor za stotine miliona turista, kojima su se prilagođavali malobrojni domaćini.

I tako je bilo do skoro… A onda je globalno zagrijavanje počelo da poprima velike razmjere i značajno mijenja klimu širom planete. Ekstremni vremenski uslovi ogledali su se kroz strahovita nevremena i temperature kakve ranije nisu izmjerene. Vode Mediterana su za manje od deset godina postale u prosjeku toplije za 2-3 stepena Celzijusa, dok je sunce u ljetnjim mjesecima počelo da bude sve veći neprijatelj svima koje obasjava. Turisti su počeli da izbjegavaju more tokom glavne turističke sezone i za ta putovanja biraju druge datume ili hladnije predjele.

Odjednom, stanovnici Evrope koji su željno iščekivali ljetovanje na toploj obali, pod suncem Mediterana – Skandinavci i Njemci, postali su domaćini onima kod kojih su nekada ljetovali. Ali i svim drugim turistima koji bježe od paklenih vrućina. Nakon rekordno visokih temperatura iz prošle godine, ne treba da čudi što svi govore o 2024. kao godini velikih promjena u putovanjima na odmor. Biće to, očigledno, ljeto kada će plaže biti poluprazne, a idealne destinacije one bliže Polarnom krugu, gdje noć traje samo par sati.

Nema sumnje: jul i avgust neće biti baš idealni mjeseci za odlazak na jug Francuske ili na Siciliju. Posljednja istraživanja tržišta pokazuju da će namjanje tri četvrtine turista izbjeći obale Mediterana u tom periodu i odabrati neke hladnije destinacije. Sve su popularnija putovanja na Island, u Finsku, Škotsku ili Letoniju zbog nižih temperatura, bogatstva šuma i manje gužvi. Norveška već nekoliko godina ima veliki broj turista koji dolaze kako bi posmatrali „ponoćno sunce“, dok u regionu Slovenija privlači sve veći broj onih koji odmor provode u vožnji bicikla ili pješačenju.

Skandinavija je zvijezda u usponu globalnog turističkog tržišta, a glavni aduti su Danska i Švedska. Veza između ove dvije države je ujedno veza između dva velika grada, Kopenhagena i Malmea, odnosno između centralnog tla Evrope i Skandinavskog poluostrva koja je danas kraća i atraktivnija zahvaljujući mostu Tresund na koji se nastavlja podmorski tunel. 

Glavni grad Švedske, Stokholm, je jedna od glavnih luka za višednevna krstarenja Baltičkim morem i njegovim arhipelazima. A oni koji žele još niže temperature, vozom će stići do Laponije i dalje do norveškog Tromsoa, najsjevernijeg grada ove Skandinavije.

Avanturistima se preporučuju ekspedicijske plovidbe između Islanda, Grenlanda i istočne obale Kanade tokom kojih možete vidjeti i kitove i polarne medvjede, glečere kojih je sve manje, baš poput naselja Inuita. 

Upoznajemo vas sa glavnim turističkim atrakcijama novih destinacija za ljetnji odmor.

NORVEŠKA

Norveški fjordovi

Teško je naći nekoga koga nisu zadivili norveški pejzaži. Na zapadu zemlje more fjordovima presijeca stjenovite planine. Tu možete voziti kajak ili brdske bicikle, hodati ili planinariti. Tu možete uživati u specifičnoj norveškoj hrani i piću – naročito pivu i jabukovači. 

Lofotenska ostrva na sjeveru specifična su po visokim planinskim vrhovima, šarenim ribarskim naseljima i plažama, a odlično su mjesto za posmatranje orki. Udaljeni arhipelag Svalbard privlačan je zbog „ponoćnog sunca“ – noći kada sunce nestaje na samo par sati.

Atlantski put brojnim mostovima povezuje ostrva između gradova Molde i Kristijansand.  

ŠVEDSKA

Gota kanal

Ako vam se Norveška čini predalekom, Švedska je bliža a dovoljno prostrana da u njoj uživate dok otkrivate nova mjesta. I, usput, pobjegnete od ljetnjih gužvi. 

Gota kanal jedan je od najinteresantnijih predjela ove skandinavske zemlje, gdje možete krstariti od jednog do drugog ribarskog sela.

Jezero Skane nije samo idiličan pejzaž „kao sa slike“, već ćete oko njega uživati u šumama i skrivenim dvorcima, dok ćete šarm švedskih gradova upoznati kroz muzeje, galerije i srednjovjekovnu arhitekturu Stokholma i Geteborga.

Laponija je svakako najpoznatija sjeverna turistička regija, a boravak u hotelima Treehotel i ICEHOTEL 365 potpuno će promijeniti vaš pogled na svijet.

Ko još odmara u glavnoj sezoni?

Istraživanja pokazuju da je sve više onih koji žele na odmor nakon glavne sezone. Nakon što su najveća ostrva Mediteranskog mora imala veći broj stranih turista u septembru u odnosu na avgust 2023., već sada je poznato koliko su se promijenili trendovi u putovanjima.

Stručnjaci ističu da je broj rezervacija u predsezoni (od marta do maja) za trećinu veći u odnosu na period prije pandemije korona virusa, dok je broj dolazaka u postsezoni (od septembra do novembra) za čak dvije trećine veći nego što je to bio slučaj 2019. godine. Zahvaljujući „pomjerenim“ vremenskim uslovima i visokim temperaturama, postsezona postaje sve važnija i predstavlja zamjenu za glavnu sezonu.

Uz to, čak polovina roditelja najavljuje da će djecu povesti na odmor tokom školske godine, kako bi izbjegli i gužve i visoke cijene.

Ovo bi trebalo da bude posebno važno za sve one koji planiraju rad samo tokom sezone. Očigledno je da dva do tri mjeseca koji su ranije smatrani ključnim za dolazak turista i, samim tim, povrat ulaganja, više ne predstavljaju pravi izvor prihoda. Zato moraju dobro procijeniti na koji način će organizovati svoj rad.

FINSKA

Susreti s divljim životinjama

Ljeto u Finskoj je vrijeme kada svi borave napolju – ne samo stanovnici ove sjeverne zemlje, već i sve životinje. U ovoj zemlji je susret sa divljim životinjama jedan od najuzbudljivijih događaja. Na risove, vukove i mrke medvjede najčešće može naići tokom šetnji i planinarenja u centralnom dijelu Finske.

Ako niste baš za takva iskustva, možete bezbrižno uživati u jezerima i šumama širom zemlje.

ISLAND

Gejziri i glečeri

Nepregledni vulkanski pejzaži Islanda su samo privremeni izgled ovog ostrva koje geološke aktivnosti i dalje svakodnevno mijenjaju. Smjenjuju se crna polja lave, bijeli glečeri i lagune prepune santi. 

Ova zemlja ima najveći nacionalni park u Evropi, sa najsnažnijim vodopadom ali i prvim gejzirom koji su moderni Evropljani spoznali. 

Od glavnog grada Rejkjavika, kružnim putem dugim više od 1.300 km - poznatijim kao Zlatni krug - možete obići cijelu zemlju i vidjeti kitove u okeanu, aktivne vulkane, tople vode Plave lagune...

DANSKA

Kopenhagen

Iako dijelom na tlu centralne Evrope, Danska je skandinavska zemlja. I baš zbog toga je najlakše posjetiti od svih sjevernih zemalja. 

Ponosi se bogatom istorijom svojih Vikinga koji su vjekovima prije učenih moreplovaca otkrivali svijet. Tu su i brojni srednjovjekovni dvorci i autentična sela. Gradovi su korak ispred svih, kombinujući jednostavnost sa komforom i održivim rješenjima u kojima se takmiči sa susjednom Švedskom.

Poluostrvo Jutland ili ostrvo Zeland predstavlja mješavinu pješčanih plaža, vjetrovitih obala, valovitih brda, mirnih jezera i netaknutih šuma. 

Ljetovanje na sjeveru u deset tačaka

Spavanje u Laponiji: Ovdje se najbolje može posmatrati fenomen „ponoćnog sunca“ u kojem se može uživati samo u udaljenim sjevernim zemljama. U finskom dijelu Laponije sunce ne zalazi skoro dva mjeseca. 

Pješačenje po Farskim Ostrvima: Ova danska ostrva nalaze se nedaleko od sjeverne obale Škotske. Nesvakidašnji pejzaži privlače sve više turista, a posebno su interesantne i njihove ovce po kojima su ostrva i dobila ime „Ostrva ovaca“.

Produženi odmor na obali Danske: Odmarajte lagano poput svojih domaćina na pješčanim plažama, plivajte ili vozite bicikl duž obale. Danci su veoma prijateljski nastrojeni, možda i zbog toga što u ovim predjelima nema mnogo turista, ni gužvi.

Surfujte kao Finci: Možda to ne biste očekivali od njih, ali jug Finske je stjecište surfera iz cijele Skandinavije. Ne samo da ima puno talasa, već su uslovi idealni i za jedrenje na dasci i mnoge druge sportove na vodi.

Obiđite ostrva Lofotena: Jedan od najspektakularnijih arhipelaga ima čak i svoj koralni greben – što je veoma neobično za sjeverne predjele. Lofoten nije privlačan samo zbog svoje prirode, već i zbog šarenih norveških ribarskih sela.

Vožnja Zlatnim krugom: Mnogi ga smatraju najljepšim panoramskim putem, iako vodi kroz predjele prepune sasušene lave. Zlatni krug spaja najpoznatije lokacije na Islandu, a najbolje ćete ih spoznati ako ga prođete sami (iznajmljenim) automobilom.

Uronite u kulturu Kopenhagena: Brojni su festivali i drugi kulturni događaji zbog kojih hiljade ljudi ljeti dolazi u glavni grad Danske. Od festivala s obiljem hrane i muzike, preko pozorišta i performansa, do sportskih aktivnosti – ulaz je svuda besplatan.

Vikend u Gotlandu: Ovo čuveno švedsko ostrvo je odavno pod zaštitom UNESCO-a zbog svoje srednjovjekovne arhitekture. Za Šveđane predstavlja jedno od najpopularnijih ljetnjih destinacija, tim prije što se nalazi nedaleko od Stokholma, u predivnom ambijentu koji je kombinacija prirode i starih građevina.

Krstarenje fjordovima: Ljeto je najbolje vrijeme da upoznate norveške fjordove. A najbolji način da to učinite je – da krstarite. Brojne su ture koje će vas odvesti na nezaboravna razgledanja ovih prirodnih čuda, a na vama je samo da izaberete gdje.

Fotografija sa Troltunge: Jedno od najpoznatijih mjesta za fotografisanje na planeti nalazi se upravo u Norveškoj. Ne možete putovati po Skandinaviji, a da se pritom ne fotografišete na ovoj čudnoj stijeni gdje pogled oduzima dah.

GRENLAND

Ilulisat 

Grenland je nezavisni dio Danske, a ljetnja sezona na ovom ogromnom sjevernom ostrvu traje od juna do početka septembra. Tada rijeke i fjordovi oživljavaju, a kitovi i foke dolaze do same obale. 

Inuitski lovci tada kajacima zamjenjuju svoje saonice s psećim zapregama. Avanturisti će sigurno uživati krstarenjem uz obalu u mnoštvu santi, koje se odvajaju s ogromnih glečera Eqi i Ilulisat.

I dok se sjever sprema za sve više turista, Mediteran će ove godine očigledno morati da ponudi mnogo više od sunca, mora i pijeska. Naši susjedi, prije svega Slovenija i Hrvatska, već su promovisali odmor u prirodi, u hladnijim predjelima, kako bi na vrijeme privukli interesovanje turista. S druge strane, Crna Gora - sa svim prednostima odmora u prirodi i na planini - ostaje daleko iza, jer se vrti u začaranom krugu strategija i akcionih planova. Umjesto da već sada ima promovisane sve lokacije koje mogu biti idealne za odmor tokom ljetnjih vrelina, i dalje se čeka „odluka s vrha“ šta su aduti Crne Gore za ljeto 2024. godine.