Šta su nama suveniri

Predmeti koji nas sjećaju na najljepša putovanja

Suveniri su sastavni dio praktično svakog putovanja, uključujući i ona poslovna. Putnici danas imaju nove zahtjeve od svojih domaćina koji se odnose i na osmišljavanje i izradu suvenira. No, da li Crna Gora danas može proizvesti suvenir onako kako oni traže, na održiv, originalan i personalizovan način?

Bilo da su skriveni u kutiji za cipele na dnu vašeg ormara ili su ponosno izloženi negdje u vašem domu, suveniri s putovanja su su ono što svakog turistu sjeća na neke od najljepših trenutaka u životu, provedenih na putovanju.

Najčešće mali i jeftini, suveniri su osmišljeni kako bi lako asocirali na određeno mjesto ili vrijeme. Naravno, priča koja stoji iza suvenira – načina na koji je on kupljen ili dobijen – uvijek je vrednija i interesantnija od samog predmeta. Zato i ne čudi što niko ne želi da se rastane od tih predmeta, kako god oni da izgledaju. 

No, s druge strane, upravo su oni koji osmišljavaju izgled suvenira, kao i oni koji ih prodaju, ti koji određuju na koji način će jedna destinacija – zemlja, grad, mjesto – ostati upamćena i „ponesena“ na drugi kraj svijeta.

Tržište suvenira

Tržište poklona, ​​sitnica i suvenira iz cijelog svijeta ispunjeno je širokim spektrom stvari koje imaju za cilj da osvoje kupce jedinstvenim i nezaboravnim stvarima. Ovi proizvodi se protežu od suvenira koji istinski odražavaju kulturu i znamenitosti jedne destinacije, do zanimljivosti koje na zabavan način predstavljaju uobičajene situacije. Cilj je zadovoljiti što veći broj zahtjeva kupaca koji žele prepoznatljive uspomene i poklone koji dočaravaju lijepe uspomene. 

S rastom broja turista, i ova industrija doživjela je ogromnu ekspanziju. Prema podacima ekonomskih analitičara, tržište koje obuhvata sitne poklone i suvenire prošle godine je dostiglo vrijednost od 8,62 milijarde dolara na globalnom nivou. Isti stručnjaci predviđaju da će do 2032. godine ovi rezultati godišnje prosječno rasti za 5,71 odsto, do skoro 14,21 milijardi dolara. 

Glavni brendovi koji svoju poziciju duguju dugim prisustvom i bogatstvom sadržaja, kao što su Hallmark i Disney, uzimaju značajan tržišni udio. Ovi industrijski giganti koriste svoju ekonomiju obima, robusne mreže distribucije i marketinške sposobnosti da očuvaju konkurentsku prednost na tržištu. 

S druge strane, butik brendovi i početnici u biznisu unose važnu inovativnost i kreativnost na tržište, nudeći specifične proizvode i personalizovana iskustva koja su sve važnija potrošačima. Upravo se oni često fokusiraju na predmete koje odlikuju autentičnost i neponovoljivost. Još ako su dovoljno vješti sa promocijom i prodajom putem interneta, ne moraju sumnjati u uspjeh svojih ideja upravo zato što i turisti, kao najveći potrošači u ovom segmentu, traže jedinstvene i personalizovane proizvode, koji sve češće moraju biti i korisni.

Dakle, sa jedne strane su novi dizajneri i proizvođači suvenira koji sobom donose inovativne proizvode i usluge, koristeći tehnologiju za kreiranje personalizovanih i prilagođenih predmeta. Drugu stranu priče čine „veliki igrači“ koji sada moraju da diversifikuju svoje proizvode kako bi zadovoljili drugačije želje kupaca, pa nude široku lepezu opcija - od ručno rađenih rukotvorina do tehnoloških noviteta. Ovdje su, očekivano, najdalje otišle kineske kompanije koje već imaju razrađeni sistem proizvodnje suvenira po pristupačnim cijenama i od kojih se snabdijeva najveći broj destinacija širom svijeta. Njihova ponuda postala je još vidljivija zahvaljujući trgovini putem interneta.

Ponovo rastući sektor turizma pokreće sve veću potražnju za suvenirima, jer turisti traže predmete koji će ih sjećati na njihova iskustva na putovanju i povezivanje sa stranim kulturama. Konkretno, personalizovani pokloni su sve popularniji, a potrošači pokazuju sklonost prema predmetima koji nose sentimentalnu vrijednost i odražavaju promišljenost. Postoji i rastući trend prema ekološki prihvatljivim i održivim opcijama suvenira, ​​pri čemu su potrošači sve svjesniji uticaja na životnu sredinu i lokalnu zajednicu u kojoj su boravili.

Kada je riječ o ključnim regionima, Evropa ostaje ključno tržište za suvenire, sa potrošačima koji gravitiraju zanatskoj proizvodnji i suvenirima tijesno povezanim sa lokalnim kulturama. Sjevernoameričko tržište ima stabilan rast, podstaknut snažnom ekonomijom i kulturom koja cijeni individualnost i kreativnost. Azijsko-pacifička regija isto ima brz rast, kao posljedicu rasta raspoloživih prihoda i broja turista, posebno u zemljama poput Kine i Indije.

Sedam najpopularnijih

Kada ste turista, ne želite da previše vremena izgubite u izboru suvenira, iako će vas cijeli život sjećati na jedno lijepo putovanje. Zato ljudi obično biraju samo nekoliko tipova ovih predmeta. 

Evo liste sedam najpopularnijih suvenira:

Replike: Preplavljeni emocijama nakon što ste stigli do vrha Ajfelovog tornja, bez dileme ste kupili njegovu minijaturnu verziju u suvenirnici... Dok se ne vratite i shvatite da je ne baš lijepog izgleda i ne odgovara okruženju u kome treba da bude izložena. Svi nekad kupimo ovakve suvenire, koje kasnije guramo na manje vidljive police, da skupljaju prašinu. Ali – oni su i dalje među najčešćim suvenirima!

Majice: „I (heart) NYC“, „Ja (srce) odmor“… Svi volimo majice, uvijek nam trebaju, a one sa putovanja najčešće završe kao dio pidžame. „Ja (srce)“ majica je dugoročna investicija ali i jedna od najpopularnijih ideja koje se koriste za suvenire.

Razglednice: Teoretski, slanje razglednice je lijep gest, mnogo prisniji od telefonskog poziva ili snimka mjesta gdje boravite. Međutim, u stvarnosti razglednice najčešće podijelite tek kada stignete kući. Ali, računa se i to kao dobra namjera i divna uspomena.

Pijesak u boci: Donošenje sićušnih boca raznobojnog pijeska izvađenih s bilo koje plaže na kojoj ste pokušavali da ne izgorite tokom odmora, već decenijama je „turističko pravilo“. Mogu biti najrazličitijih oblika, a popularni su i među djecom.

Magneti za frižider: Stari, dobri magnet za frižider jednako popularan kao poklon za tetku na koju ste zaboravili iz aerodromskog fri-šopa par minuta prije ukrcavanja. Najčešće podsjeća na lijepe predjele, ali i neke specifičnosti destinacije na kojoj ste boravili i čini da makar na tren zaboravite svakodnevicu.

Krpe za posuđe: Svaka kuhinja ima jednu. Nove krpe sa porukama na stranim jezicima, znamenitostima ili mapom „proganjaju“ kuhinjske ladice širom svijeta. Praktično, ali sentimentalno, ovo je suvenir za koji vrijedi izdvojiti novac.

Privjesci za ključeve: Ako spadate u putnike, vjerovatno ih imate već tri samo na ključu od kuće. Ali, nikada ne možete imati dovoljno privjesaka. Pogotovo onaj sa već pomenutim Ajfelovim tornjem ili Krivim tornjem u Pizi.

Preporuke za dobar suvenir

Kao što smo već pomenuli, u području putovanja i kulturne razmjene, suveniri zauzimaju posebno mjesto kao opipljiva sjećanja koja sublimiraju putovanje i njeguju trajnu vezu s nasljeđem destinacije. Kako se turistička industrija širi i putovanja postaju sve dostupnija, potražnja za suvenirima je takođe u porastu, a preferencije su se promijenile vođene željom za autentičnošću, održivošću i ličnom vezom sa predmetima koje kupuju.

Za one koji ručno prave suvenire, ključno je prihvatanje inovacija, prilagođavanje i davanje prioriteta potrebama stranih gostiju. 

To je, u prvom redu, svijest o životnoj sredini koja sada oblikuje nove izbore potrošača širom svijeta. Kupci suvenira traže predmete čija je proizvodnja minimalno uticala na okruženje, žele one napravljene od recikliranih ili prirodnih materijala, uz korištenje ekološki prihvatljivih praksi. Zbog toga se moraju opredijeliti za nabavku materijala iz održivih izvora, transparentnost i jasno označavanje njegovog porijekla, te isticanje veza sa oznakama ekološki prihvatljive proizvodnje.

Turiste uvijek privlače suveniri koji predstavljaju neponovljivo kulturno naslijeđe i tradiciju destinacije, uključujući lokalnu umjetnost, zanatstvo i nematerijalnu baštinu poput legendi. To znači da dobar suvenir mora podrazumijevati tehnike preuzete od lokalnih zanatlija, motive i simbole iz kulturnog nasljeđa, kao i narative koji će sve to objediniti.

Kupci danas – uključujći i one koji tragaju za dobrim suvenirima - traže jedinstvene i personalizovane predmete po njihovom ukusu i preferencijama. Žele da osjete ličnu povezanost sa suvenirima koje kupuju, kao „produžetkom“ njihovih iskustava sa putovanja. Sada je potrebno turisti dati opcije prilagođavanja i širiti ponudu, a za sve to najlakše je „uposliti“ tehnološke novitete poput 3D štampača i laserskog graviranja.

Konačno, praktičnost i funkcionalnost suvenira se praktično podrazumijeva. Oni više nisu samo dio uspomena, već dodaju vrijednost svakodnevnom životu. Zato njihovi kreatori moraju suvenir pretvoriti u potrebni predmet, koji u novi dom jednako donosi funkcionalnost i kulturno nasljeđe neke daleke destinacije.

Ponesi nasljeđe 

Muzeji Kotor već više od godinu rade na posebnom projektu koji je u skladu s najboljim praksama proizvodnje ekskluzivnih suvenira. Riječ je o nakitu i ukrasnim predmetima inspirisanim eksponatima i kulturnom baštinom Kotora.

Kako su kazali za Caffe Montenegro, projekat „Ponesi nasljeđe“ kreiran je u skladu sa praksama najznačajnijih muzejskih ustanova širom Evrope. 

„Imamo obavezu da čuvamo, istražujemo i javnosti predstavljamo materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, tako da smo više vođeni obavezom nego uzorima. Pored predmeta sa arheoloških lokaliteta Mala i Velika gruda i Koronelijevih mapa Boke Kotorske, u fokusu je dobrotska čipka na broševima. Kamene replike motiva Rimskih mozaika rađene su ručno, u našoj radionici, za potrebe suvenirske ponude u Risnu. I kutije za nakit su uglavnom proizvedene u našoj radionici, i to od recikliranog kancelarijskog papira“, kazali su za Caffe Montenegro iz Muzeja Kotor.

„Muzejske ustanove iz okruženja interesovale su se za naše prakse u izradi suvenira, posebno kad je u pitanju reciklaža kancelarijskog papira. Raspoloženi smo da pomognemo svima, koliko je u našoj moći, kako bismo na što više adresa otpad pretvarali u javni dobitak“, ističu oni.

S druge strane, iako se o toku projekta i planiranim rezultatima projekta u vidu ekskluzivnih suvenira moglo saznati još prije godinu i po, državne institucije i lokalna administracija nisu baš „navalile“ da ove izuzetno vrijedne poklone pripreme za svoje goste. 

„Za našu suvenirsku ponudu interesuju se i kod nas trguju Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor, a nedavno su pokazali interesovanje i obavili prve narudžbe Predsjednik Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija i to „za potrebe protokolarnih posjeta“, naveli su iz Muzeja Kotor.

Replike motiva Rimskih mozaika mogu se kupiti upravo u Risnu, a cijena je 70 eura. Ukrasni broševi i minđuše, koje su replike artefakata sa Male i Velike grude, te dobrotske čipke, mogu se kupiti u direkciji Muzeja Kotor u Starom gradu i u Muzeju grada Perasta po cijeni od 50 eura.

Crnogorski suveniri

A sa čime se srećemo u Crnoj Gori? Istina, nije naša zemlja ni prva ni jedina u koju najveći broj suvenira stiže iz manufakture smještene negdje u dalekoj Kini. Mnogo prije nas to su radile – pa i danas rade – sve suvenirnice svjetski najpoznatijih destinacija. 

Ipak, ovdje treba istaći sljedeće: grčka maslina, španska pršuta, italijansko more... nisu isti kao crnogorsko, a svi se nalaze na suvenirima koji se prodaju u Crnoj Gori. Možda se neko sjeća i potpunih promašaja poput ćiriličnog natpisa „Monte Negro“ na magnetu sa Svetim Stefanom ili ćilima ispod kojeg stoji „Srbija“. Primjera je mnogo i sve ih je više jer kontrola ne postoji. Barem u Crnoj Gori ne bi bio problem organizovati kontrolu nabavke suvenira. Ili donijeti standarde za njih, makar oni i dalje stizali iz daleke Kine.

No, zahvaljujući projektu „Ponesi nasljeđe“ Muzeja Kotor, od skora imamo ekskluzivne suvenire koji utjelovljuju kulturnu baštinu Bokokotorskog zaliva i Crne Gore. Oni kažu da nije bilo previše teško stvoriti predmete koji na autentičan način prezentuju naše nasljeđe. Ali, za sve to se trenutnu interesuju samo rijetki – što se odnosi i na državne institucije.

Najveći problem i dalje je upravo u onima koji bi trebalo da rade na osmišljavanju prepoznatljivih suvenira. Rijetki pojedinici, i to više iz hobija, pokušavaju da kreiraju jeftinu ponudu ali se barem drže nešto kreativnijih rješenja koja su vidjeli po stranim državama. A ako uzmete u obzir sve želje savremenog turiste, sve tendencije u izradi novih suvenira, ispada da smo barem par decenija iza tendencija koje vladaju širom Evrope.

Budućnost suvenira je u održivosti, autentičnosti, personalizaciji, funkcionalnosti i digitalnom angažmanu. Ako to ne prihvatimo – uz neophodnu originalnost u izboru motiva – iz Kine će početi da stižu samo proizvodi koji su nekada, prilično davno, napravljeni za Italiju, Grčku, Španiju...