Susret umjetnosti i geografije

Intarzija.me – mape koje traju

Diplomirani specijalista matematike i računarskih nauka, Vladimir Peković, tokom pandemije korona virusa odlučio je da probudi svoju maštu i kreativnost, stvaranjem svoje prve drvene karte svijeta. Nakon pozitivnih reakcija, prvenstveno porodice i prijatelja, a kasnije i pratilaca na društvenim mrežama, shvatio je da Intarzija.me ima mogućnost da postane ozbiljan projekat. 

Vladimir je svoj projekat opisao kao ljubav koja polako prerasta u porodični posao. S obzirom na činjenicu da su supruga i on profesori matematike, i da imaju dvoje djece, ovaj biznis je, kako kaže, došao kao sjajna opcija za dopunjavanje budžeta. 

CM: Kada ste počeli da se bavite kreiranjem drvenih mapa? Šta Vas je inspirisalo da započnete ovaj jedinstveni zanat?

Moja ideja je bila da počnem da kreiram drvene karte, a to sam odlučio da pokušam jer sam se u određenoj mjeri bavio mapiranjem kroz grafički dizajn. Kao diplomirani specijalista matematike i računarskih nauka, zanimao sam se prije svega za programiranje i crtanje raznih oblika, a onda i time da sve ispratim kroz rad mašine. 

U početku su to bili jednostavni oblici, ali vremenom sam shvatio da mogu napraviti nešto posebno što, slobodno mogu reći, na ovakav način ne pravi niko na svijetu. Ovakvim maketama se bavim tri godine.

CM: Možete li nas provesti kroz proces izrade drvene mape? Koji materijali i alati su neophodni za ovaj poduhvat?

Osnovu mape čini pleksiglas ili medijapan, u zavisnosti od karte koju radimo. Na tu ploču pričvršćujemo drvene djelove koristeći od 100 do 300 šarafa, što mapu čini izuzetno čvrstom i stabilnom. Svaku mapu pravimo koristeći najkvalitetnije vrste punog drveta – oraha, masline, iroka, jasena, hrasta, mahagonija, trešnje i brijesta.

Prilikom izrade drvenih mapa koristimo više mašina, počevši od mašina za grubu obradu drveta kao što su diht-abrihter, cirkular, bansek, ger čime dobijamo glatke drvene ploče raznih debljina spremne za rezanje na CNC mašinu, koja predstavlja glavnu našu mašinu, na kojoj režemo djelove mape. Na kraju koristimo lasersku mašinu pomoću koje graviramo nazive država, gradova...

Proces izrade obuhvata osam koraka: skiciranje mape, crtanje u program ArtCAM, priprema fajlova, priprema drveta na različite debljine, rezanje drvenih djelova na CNC mašini, lasersko graviranje naziva država, gradova, šmirglanje i uklapanje tih djelova, šarafljenje tih djelova za osnovu.

CM: Šta Vas je navelo da odaberete da izrađujete baš mape? Postoji li neki poseban razlog ili značaj iza Vašeg izbora?

Prije svega, mape Intarzija.me su – prema mom skromnom ubjeđenju – najljepši kućni ukras koji možete poželjeti. One su takođe i način na koji i djeca i odrasli mogu da obnove svoje znanje iz geografije, pri čemu mnogi otkriju zemljopisne detalje na koje do tada nisu obraćali pažnju.

Naravno, drvene karte i sama intarzija predstavljaju svojevrsnu umjetnost. Samo moj tim i ja znamo koliko pedantnog rada i truda je potrebno za kreiranje ovakvog predmeta. U konačnom, ishod je uvijek isti – jedinstvena drvena umjetnina koja plijeni stilom, prirodnim materijalom i ljepotom.

CM: Drvo je veoma lijep i svestran materijal. Koje su prednosti a koji izazovi korišćenja drveta za izradu mapa?                            

Posebno smo ponosni na činjenicu da možemo da uklopimo desetine drvenih djelova u savršenu cjelinu. Za razliku od plastike ili šperploče, drveni djelovi reaguju na spoljne podsticaje, šire se i mijenjaju oblik, zbog čega ulažemo mnogo vremena i vještine u obradu svakog elementa ponaosob.

CM: Imate li omiljenu vrstu drveta sa kojom više volite da radite i da li izbor drveta utiče na konačan proizvod?

Što se tiče same pripreme drveta na grubim mašinama poznato je da orah, mahagoni, hrast spadaju u red tvrđih vrsta drveta, dok je recimo trešnja mekša pa je ona i lakša za pripremu. Međutim, kod uklapanja drvenih djelova manje problema imamo kod tvrđih vrsta drveta, jer su stabilniji. Maslinovo drvo zbog svoje strukture uvijek bude najteže za obradu i uklapanje, ali isto tako s razlogom zauzima centralno mjesto na mnogim našim mapama. 

Proces izrade drvene mape je jako zahtjevan i iziskuje barem 10 radnih dana. Ukoliko je karta komplikovanija i nešto većih dimenzija od prosječne, onda mi treba i do 15 dana za izradu.

CM: Svaka mapa koju kreirate priča priču. Možete li da podijelite interesantnu ili značajnu priču iza jedne od Vaših drvenih mapa koja zauzima posebno mjesto u Vašem srcu?

Kada smo došli do ideje da pravimo mapu crnogorskih plemena, dobili smo veliku podršku, postala je centar interesovanja naše publike, ljudi su stalno nešto pitali, komentarisali i željno iščekivali mapu. Iz priča sa starijim ljudima shvatio sam da ni oni nemaju baš jasnu predstavu kako bi trebalo da izgleda ta mapa, tj. da ne znaju baš sva plemena, i upravo je to razlog više da bi je i poželjeli u svom domu.

Mapa crnogorskih plemena je predstavljala i najveći izazov kod nas, jer za razliku od prethodnih mapa u startu nije postojala jasna skica. Tako da smo poslu pristupili istraživački, polako smo razdvajali pojmove pleme, oblast, nahija, utvrdili smo koja su samostalna plemena, a koja pridružena. Kontaktirali smo i Državni arhiv na Cetinju i dobili dokumenta od njih. Kada smo napravili skicu, konsultovali smo se i sa istoričarima, dobili smo pozitivne komentare, i proces izrade je mogao da počne.

Odlučili smo se da dimenzije mape budu 1m x 1.3m i na takvoj mapi se našlo oko 60 drvenih djelova, tako da smo znali da će ljepota intarzije doći do izražaja kod ove karte.

I zaista je tako i bilo, napravili smo najljepšu mapu, dobili najljepše komentare, mnogo interesovanja i sa ponosom iščekujemo da mape plemena krase mnoge domove i kancelarije širom Crne Gore.

CM: Osim mape svijeta, mape kojih država ste još imali priliku da izrađujete?

Za par godina sam uspio napraviti desetak različitih mapa – svijeta, Evrope, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije - a s obzirom na slobodno vrijeme i vrijeme koje je potrebno da se osmisli i realizuje nova mapa, više sam nego zadovoljan.

Nakon prve verzije odradili smo čak još 3 verzije mape svijeta, dokazujući koliko se razlikujemo od drugih, čak i od moćnih svjetskih firmi među kojima mnoge rade isključivo sa šperpločom.

Tako su nastale mapa-zebra, mapa sa epoksi zastavama i mapa svijeta sa epoksi morima. 

CM: Prilagođavanje i personalizacija su popularni u svijetu umjetnosti. Postoji li kod Vas mogućnost specijalnoizrađenih mapa po želji?  

Naša priča postala je regionalna, naše mape su poručivane iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke... Bilo je interesovanja još iz mnogih drugih zemalja. Mnoge naše mape su potpuno jedinstveni modeli kakve do sad niko nije pravio na kugli zemaljskoj. 

Intarzija.me ostavlja klijentima mogućnost da biraju kakvu mapu žele. Kakvu god kartu da poželite, mi smo tu da vam predstavimo mogućnost izrade i sugerišemo kako da ona ispadne baš po vašoj mjeri.

CM: Kakve ste povratne informacije dobili od ljudi koji su kupili drvene mape?

Najviše interesovanja ima sa crnogorskog tržišta, jer smo i ponudu tako pravili. Klijenti su nam kako fizička, tako i pravna lica. Pomorci su posebno zainteresovani za naše mape, a osim stanova naše mape krase mnoge salone, kancelarije, ugostiteljske objekte, a neke od naših mapa su montirane na jahtama i lovačkim kućama. Dosadašnji kupci su oduševljeni činjenicom da mapa djeluje još impozantnije uživo, pogotovo jer je finalni proizvod zaista lijep, čvrst i kvalitetan. 

CM: Postoji li specifičan geografski region koji smatrate posebno fascinantnim ili izazovnim za izradu u drvetu?

Drvena karta Hrvatske je jedna od komplikovanijih mapa rađena od punog drveta i epoksi smole. Hrvatska ima preko 1200 ostrva, samo smo najveća stavili na mapu, ali smo i oko njih imali mnogo posla.

CM: Koje tehnike ili završne obrade koristite da bi se Vaše drvene mape istakle ali i bile dugotrajne?

Sama izrada podrazumijeva kombinaciju ručnog i mašinskog rada, čime dokazuje da je moguće uzeti najbolje od oba svijeta. 

Može se reći da je uticaj članova porodice bio veliki za započinjanje ovim hobijem, jer neki od njih imaju dosta iskustva u stolarstvu, duborezu, obradi metala, radu sa mašinama. Moja ideja je bila da napravim nešto novo, povezujući njihovo iskustvo i vještine sa matematikom i računarskim naukama.

Upravo taj spoj mladosti (velikog truda, ambicije, znanja, kompjuterske preciznosti) i velikog iskustva dobrog majstora, koji je u stanju riješiti svaki mogući problem i pristupiti problemu sa više strana, najveća je prednost tima Intarzija, i uslov nastanka ovakvih mapa.

CM: Imate li na umu neke novine u izradi koje planirate u budućnosti a koje možete podijeliti sa nama?

U planu nam je izrada mapa Italije, Grčke, Turske, Francuske, Španije, sa epoksi morima. Nijesmo prvi u svijetu koji imaju takvu ideju, ali smo prvi koji će to realizovati, jer kao što sam rekao, izradu drvenih mapa sa epoksi morima radimo jedini u svijetu. Samo moj tim i ja znamo koliko je potrebno vremena, odricanja, truda, vještine za izradu ovakvih mapa.

Imamo mnogo novih ideja u vezi sa zidnim i podnim dekoracijama, namještajem i suvenirima, ali će širenje portfolija zavisiti od porodičnih obaveza i, prije svega, finansijske isplativosti jer se radi o jako skupom hobiju.

Riječ intarzija dolazi iz italijanskog jezika, (od intarsiare - umetati, ulagati), a označava tehniku dekoracije drvenih površina umetanjem ornamenata ili figura od komadića raznobojnog drveta, metala, slonove kosti, sedefa i sl. Intarzija se koristi ne samo za ukrašavanje namještaja ili zidova već i za ukrašavanje podova bilo u parketu ili u mramoru.

CM: Šta biste savjetovali budućim zanatlijama koji žele da idu Vašim stopama i kreiraju sopstvene jedinstvene mape?

Sami proces crtanja mapa u nekom crtačkom programu zahtijeva mnogo vremena, preciznosti, traženja i nalaženja rešenja. Naše mape su od punog drveta debljine 13 do 30 milimetara i pristup izradi takvih mapa se razlikuje od izrade mapa od nekih drugih materijala. 

Da bismo uopšte mogli započeti ovu priču, morali smo riješiti problem uklapanja desetina ili stotina drvenih djelova, a to smo upravo uradili kroz manipulisanje određenih komandi u programima za crtanje. Tome su prethodili brojni pokušaji praćeni fizičkom izradom drvenih djelova.

Najljepši osjećaj koji programer može da doživi jeste da u izradi proizvoda učestvuje i kroz planiranje i kroz fizičku izradu same mape. 

Mape su takođe i način na koji i djeca i odrasli mogu da obnove svoje znanje iz geografije, pri čemu mnogi otkriju zemljopisne detalje na koje do tada nisu obraćali pažnju.

CM: Za one koji su zainteresovani za posjedovanje jedne od Vaših drvenih mapa, gdje ih mogu poručiti i koliko koštaju?

Za sada nam klijenti drvene mape naručuju uglavnom putem društvenih mreža Instagram i Facebook, gdje održavamo profile Intarzija.me.

Cijena drvene mape zavisi od dimenzija, vrste drveta i složenosti izrade. Cijene karata koje smo do sad odradili su bile između 300 i 3000 eura. Moram priznati da klijenti često pitaju zašto je drvena mapa tako skupa, ali gotovo svi shvate čim je vide uživo i time razumiju koliko je vremena i truda potrebno za izradu tako unikatnog ukrasa.