Svi ukusi Boke u jednom zalogaju

“Plava njiva” prvo uzgajalište kamenica u Crnoj Gori
Teško je ostati imun na neponovljivi ukus kamenice. Ko ih jednom proba u Orahovcu, rado se vraća da uživa u hrani, ali i jedinstvenom ambijentu. Kamenice se spremaju na razne načine, ali Nevres Đerić tvrdi da ih je najbolje jesti kada su freško otvorene. Kamenice se jedu sirove, sa par kapi limunovog soka. Đerić kaže da su to ukusi mora i sunca koji daju snagu i energiju kroz apsolutni hedonistički ugođaj.

Prva plantaža kamenica u Crnoj Gori nalazi se u srcu Bokokotorskog zaliva, podno puta koji prolazi kroz Orahovac. Prednost zaliva su mnogi izvori i rijeka Ljuta koja se uliva u Jadran, pa miješanjem slatke i slane vode omogućava idealan salinitet mora za uzgoj ove vrste. Kompanija ”Školjke Boke” sa otpremnim centrom na vodi MNE 68, prvo je uzgajalište jadranskih ostriga (Ostrea edulis) i mušulja (mytilus galoprovincialis) u našoj zemlji. Plantaža je izgrađena u potpunosti na ekološkim principima održivog razvoja, funkioniše uz poštovanje i primjenu “Dobre higijenske prakse “ i HACCP standarda, a sve sa ciljem dobijanja ispitanog, zdravog, organskog proizvoda. Naš domaćin, vlasnik i osnivač “Školjke Boke”, dipl.ing. Nevres Đerić je započeo pilot projekat još 2002. godine kada je radio na izučavanju i stvarnaju uslova za mogući uzgoj ostrige u Bokokotorskom zalivu. Nakon višegodišnjeg napornog rada, 2010. godine kod Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore pod brojem 00302 patentirao je naprave za “prihvat i uzgoj ostriga”.DOSTA LJUDI IZ BOKE, A POSEBNO OSTATKA CRNE GORE, NAŽALOST JOŠ UVIJEK NIJE POSJETILO OVO UZGAJALIŠTE, DOK SU ZATO FARMU “PLAVA NJIVA” POSJETILI GOSTI I KUPCI IZ ČAK 128 ZEMALJA SVIJETA

Ekologija na prvom mjestu
Zvanično, 2012. godine po prvi put Crna Gora dobija svoj novi proizvod “crnogorsku kamenicu” kao ispitan, ekološki proizvod iz mora. - Naravno, iako se radilo o veoma zahtjevnom istraživačkom projektu ni u jednoj fazi nijesmo ni pomislili da ugrozimo životnu sredinu. Na lokaciji divlje deponije u blizini rijeke Ljute parametri vode kao glavni pokazatelji su ukazivali na mogućnost uzgoja zahtjevne školjke ostrige. Plantaža školjki zasnovana na ekološkim principima održivog razvoja nikla je na mjestu nekadašnje divlje deponije sa koje smo odnijeli preko 100 kamiona otpada. Bacali su tu ljudi olupine, svakojako smeće, pa čak i građevinski otpad, kaže Đerić. Postojeća lokacija je napornim radom pregalaca kultivisana. Poštujući u potpunosti ekološke principe održivog razvoja izgrađen je Otpremni Centar Mne 68. Na “Plavoj njivi” sve je biorazgradivo od papira, sapuna, tečnosti za čišćenje koji su urađeni po standardima dobre higijenske prakse. Otpremni centar je urađen po HACCP standardima koji se primjenjuju u zemljama Evropske Unije.

Proizvod po najvećim standardima
- Naš proizvodni ciklus se dijagramom samokontrole i kontrole od strane Veterinarske uprave odvija u potpunosti manuelno i uz primjenu dobre higijenske prakse i HACCP standarda. Nosioci smo i oznaka kvaliteta i poslovne izvrsnosti Excellent MNE i Solvent Rating, kaže Đerić i dodaje da je njegova firma član svjetskih uzgajivača ostriga sa sjedištem u Japanu. Naš domaćin ističe da su u želji da tržištu ponude našu mušulju i ostrigu kao čist, zdrav, ispitan eko proizvod iz crnogorskog mora, četiri godine naporno radili na unaprijeđenju u cilju dobijanja oznake Dobro iz Crne Gore.

UZGAJANJE KAMENICA JE NAPORAN POSAO, ALI JE PLODONOSAN. KAMENICE SE NA PLANTAŽI UZGAJAJU NA DUBINI OD SEDAM DO 28 METARA. POSTAJU JESTIVE NAKON DVIJE I PO DO TRI GODINE, KADA DOSTIGNU VELIČINU OD OKO ŠEST CENTIMETARA. ZA SVE TO VRIJEME, TRAŽE PUNO BRIGE I RADA.- U toku našeg veoma mukotrpnog rada i izučavanja, mada mi konstantno istražujemo, najveću podršku smo dobili od Specijalističke veterinarske Ambulante, Zavoda za Ekotoksiologiju i u manjoj mjeri od Instituta za biologiju mora, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Privredne komore Crne Gore i opštine Kotor. Mlađ sam uz pomoć prijatelja sakupljao u Bokokotorskom zalivu, ali pošto nijesmo imali dovoljne količine, dio smo uvezli od Cvjetka Matkovića, poznatog uzgajivača iz Stona, prisjeća se Đerić.

OSTRIGA JE VEOMA ZAHTJEVNA I IZISKUJE SVAKODNEVNO ANGAŽOVANJE. NA NJEN RAST I RAZVOJ UTIČU TEMPERATURA I SALINITET MORA, KAO I DUBINA NA KOJOJ SE NALAZE

Dug put od plave njive do trpeze
Uzgajanje kamenica je naporan posao, ali je plodonosan. Kamenice se na plantaži uzgajaju na dubini od sedam do 28 metara. Postaju jestive nakon dvije i po do tri godine, kada dostignu veličinu od oko šest centimetara. Za sve to vrijeme, traže puno brige i rada.
Potrebno je da se poklopi mnogo parametara da bi ona opstala i počela da se razmnožava. Ostriga je veoma zahtjevna i iziskuje svakodnevno angažovanje. Na njen rast i razvoj utiču temperatura i salinitet mora, kao i dubina na kojoj se nalaze.

- Od momenta kada se školjka prihvati podloge, moramo je prenositi, presađivati, dok ne dostigne svoju konzumnu vrijednost. Svaka kamenica prođe kroz moje i ruke moje porodice između 20 i 25 puta, dok je taj proces za mušulje nešto kraći i njih kroz ruke preturimo “samo” 15 puta. Kompletan proces uzgoja je kontrolisan. Naši proizvodi se ispituju u Specijalističkoj veterinarskoj ambulatni. Tokom ljetnje sezone ambulanta i Ekotoksikološki zavod rade testiranje svakih 15 dana, dok se tokom zimskih mjeseci samo radi jednom mjesečno, objašnjava Đerić i dodaje da potrošač mora da dobije kvalitetan, kontrolisan, ispitan, zdrav i deklarisan proizvod. Proizvodnjom redovno ispitanih i pažljivo uzgajanih organskih proizvoda “Plava njiva” doprinosi ne samo jačanju turizma, već i ekonomiji, zdravstvu i cjelokupnoj populaciji. Naš sagovornik ističe da je neophodno umanjiti i kontrolisati uvoz, a ojačati značajno našu poljoprivredu Nacionalnom strategijom. Đerić smatra da bi bilo neophodno u većoj mjeri afirmisati i popularizirati poljoprivredne uzgajivače čiste zdrave hrane iz naše države, a posebno nosioce veoma zahtjevne oznake Dobro iz Crne Gore.Teško je ostati imun na neponovljivi ukus kamenice. Ko ih jednom proba u Orahovcu, rado se vraća da uživa u hrani, ali i jedinstvenom ambijentu. Kamenice se spremaju na razne načine, ali naš sagovornik tvrdi da ih je najbolje jesti kada su freško otvorene. Kamenice se jedu sirove, sa par kapi limunovog soka. U jednom zalogaju osjetićete sve ukuse Boke. Đerić kaže da su to ukusi mora i sunca koji daju snagu i energiju kroz apsolutni hedonistički ugođaj.

Dolaze ljudi iz cijelog svijeta
Dosta ljudi iz Boke, a posebno ostatka Crne Gore, nažalost još uvijek nije posjetilo ovo uzgajalište, dok su zato farmu “Plava njiva” posjetili gosti i kupci iz čak 128 zemalja svijeta. Ljudi iz inostranstva, i to ne samo pasionirani ljubitelji kamenica, već i obični turisti ne mogu da vjeruju kakav je centar napravljen u Orahovcu. Đerić kaže da su gosti oduševljeni kada vide suvo ozidane bazene, vjetrogenerator i solarne panele. Ljudi koji su obišli najpoznatija uzgajališta kamenica u Japanu, Francuskoj, Tajlandu Norveškoj u knjizi utisaka pišu da ovako nešto nijesu vidjeli i doživjeli i da su kamenice iz Boke nešto najbolje što su probali.
- Prodaja naših školjki mušulja i kamenica obavlja se isključivo na našoj "Plavoj njivi" direktno iz vode. U proteklom periodu smo bili zadovoljni prodajom naših proizvoda, posebno kod stranih turista koji sa plovnim objektima dolaze kod nas. Stranci uživaju u degustaciji naših proizvoda i niko ne ode od nas da nešto ne potrguje, kaže Đerić i dodaje da mu je pandemija korona virusa pričinila veliku štetu. Naime, svi ranije zakazani ugovoreni kupci i gosti su otkazali, a domaći kupci zbog pada platežne moći nijesu u mogućnosti da uzimaju kamenice i dagnje kao ranijih godina. Cijena kamenica se kreće od jednog do četiri eura u zavisnosti od veličine i starosti.- Na žalost svih nas ovo zlo i dalje traje i samim tim produbljuje naš problem. Otvara se pitanje borbe za opstanak i budućnost naših uzgajivača. Nadamo se da će naša lijepa turistička država biti i zdravija, ekološkija i poljoprivredno orjentisana jer snaga jedino na usta ulazi. Bolje je da na ta usta izlazi sreća nego tuga, jad i bijes, kaže naš sagovornik. Đerić ističe da su im se gosti najavljivali i po godinu unaprijed, jer su svoje odmore bukvalno ravnali tako da dođu u posjetu “Plavoj njivi”. Pasioniranim ljubiteljima ostriga koji obilaze svijet da bi uživali u ovom proizvodu to ne predstavlja nikakav problem. No, sada je zbog korone sve stalo, a ostaje da se vidi kada će se svijet ponovo pokrenuti i vratiti na staro.
"Dragi naši, hranimo se zdravo, volimo se i poštujmo prirodu. Poštujmo jedni druge i pomažimo jedni drugima kako bi spasili sadašnjost radi naše, vaše i njihove budućnosti"

Spasimo sadašnjost zbog budućnosti
Naš sagovornik je prepoznat kao ekolog, humanitarac, davalac krvi i sa ponosom ističe da je kompanija Školjke Boke u toku svog rada realizovala 50-tak projekata zaštite životinja i životne sredine i humanog darivanja krvi.Na “Plavoj njivi” se obilježavaju Dani planete, Sunca, mora, obale, vjetra… i na taj način slave planetu i nastoje da budu odgovorni pojedinci koji je čuvaju.
- Dragi naši, hranimo se zdravo, volimo se i poštujmo prirodu. Poštujmo jedni druge i pomažimo jedni drugima kako bi spasili sadašnjost radi naše, vaše i njihove budućnosti, kaže na kraju Đerić.