Tečno zlato sa Luštice

Kod porodice Moric
Kuća i konoba stare preko 300 godina, i dva vijeka mlađi mlin na Luštici, uz dosta rada i truda familije Moric osposobljene su za posjete turista. A turisti koji dolaze zaista imaju što da vide i u čemu da uživaju. Oni su kroz lični primjer pokazali kako se na pravi način usko povezuju poljoprivreda i turizam, a njihovo je imanje zaokružena agroturistička cjelina.

Ilija Moric u maslinjaku

---

U selu Tići, na oko šest hektara nalazi se zasad sa preko hiljadu stabala masline. Porodica Moric već osam generacija uzgaja masline i vodi računa o svakoj od njih kao da im je član familije. Bez ljubavi i truda, masline neće da uspijevaju, pa ih treba paziti kao djecu

Kasni oktobarski dan je bio kao iz Balaševićevih pjesama. Iako je jesen stizala i lišće žutilo, Miholjsko ljeto je bilo u punom jeku… To je Luštici davalo nevjerovatan izgled. Mnogo puta sam bio na ovom poluostrvu, ali ne pamtim da su boje bile kao tog dana kad smo se uputili ka imanju porodice Moric. Od magistrale nam je trebalo nekih pola sata vožnje do maslinjaka koji je već tri vijeka u vlasništvu te domaćinske kuće.
U selu Tići, na oko šest hektara nalazi se zasad sa preko hiljadu stabala masline. Oni već osam generacija uzgajaju masline i vode računa o svakoj od njih kao da im je član familije. Bez ljubavi i truda, masline neće da uspijevaju, pa ih treba paziti kao djecu. Kuća, konoba i mlin, uz dosta rada i truda familije Moric osposobljene su za posjete turista. A turisti koji dolaze zaista imaju što da vide i u čemu da uživaju. U to smo se uvjerili prilikom naše posjete.
Naime, grupa od dvadesetak stranaca došla je neposredno nakon nas na imanje. Ilija i njegova braća Petar i Jovan su ih dočekali priganicama i medom i čašicom domaće rakije. Gosti su se nakon zakuske uhvatili aparata i telefona slikajući maslinjak, ovce, magarad i međe. Ubrzo nakon toga krenuli su u jednočasovni obilazak poluostrva kvadovima i biciklima, radosno nam mašući dok su uskom cestom zamicali kroz Tiće. Krenuli smo šetnjom do konobe, par stotina metara dalje od maslinjaka, uživajući u čistom vazduhu, predivnom pogledu, mirisima mediteranskog bilja i tišini koju je samo povremeno prekidao poj ptica.
Nedugo zatim stigli smo na imanje gdje smo zatekli Ilijinu majku koja je užurbano obavljala posljednje pripreme pred dolazak gostiju. Nijesmo htjeli da je ometamo pa smo dok je ona na astale ređala domaće proizvode razgledali konobu uživajući u mnoštvu detalja koji su nam prenosili ne samo dio porodične istorije, već i istorije ovog kraja. Oni su kroz lični primjer pokazali kako se na pravi način usko povezuju poljoprivreda i turizam, a njihovo je imanje zaokružena agroturistička cjelina.

Stari i novi mlin

Spoj tradicionalnog i modernog
Ilija, doktor turizmologije i autorom knjige “Ruralni turizam u Crnoj Gori: Marketing aspekt razvoja”, naš je domaćin. Uz domaću rakiju od rogača razgovaramo o tome kako je njegova familija ukrstila teorijsko i praktično znanje i vjekovnu tradiciju i započela organsku proizvodnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje, iako je skuplje od običnog, zbog velike potražnje u cjelosti i prodaju.

- Poštujemo tradiciju, ali koristimo i savremene metode u proizvodnji kako bismo dobili proizvod vrhunskog kvaliteta. Da bi se bavili maslinarstvom neminovno je ići u korak s vremenom. Ako nema modernizacije, stalnog rada i ulaganja nemoguće je iskoristiti prirodne resurse na najbolji način. Mi smo organski proizvođači maslina, prvi i zasad jedini u Crnoj Gori. U cijeloj državi ima oko tri hiljade proizvođača maslina. To su uglavnom domaćinstva i mali proizvodači, a pored Plantaža ima i nekoliko većih proizvođača, priča nam Ilija Moric, danas sinonim za domaćina koji je napravio uspješan porodični biznis spajajući organsku proizvodnju maslina i ulja sa seoskim turizmom.
Organska proizvodnja nije nimalo lak i jednostavan posao. Cijeli proces mora da bude iskontrolisan od početka do kraja i uredno dokumentovan. Druga bitna stavka je zabrana upotrebe hemijskih sredstava. Ove dvije stavke koče veliki dio proizvođača da se bave organskom proizvodnjom. Čak ima onih koji poštuju organski uzgoj, ali ne žele da se bave neophodnom papirologijom i dokumentacijom.
- Mi upotrebljavamo bakar i sumpor, koji su dozvoljeni kao zaštitna sredstva. Postoje i organski pesticidi koji se smiju koristiti, ali su oni nešto skuplji. Takođe, postoji niz drugih agrotehničkih mjera kao što su sadnja ruzmarina, lavande i sličnog bilja koji privlači korisne insekte, kultivacije zemljišta, držanje stoke koja na prirodan način drži korov pod kontrolom. S druge strane stoka proizvodi prirodno đubrivo, pa je korist od nje u ovom procesu višestruka, ističe Moric.

Tito na Luštici
Čim je maršal Tito posjetio Žanjic 1972. godine turizam na Luštici je buknuo. U konobi se čuva fotografija Brozove posjete, a jedan od ljudi na slici je i Ilijin pokojni otac. Tito je u to vrijeme bio najpoznatija ličnost i njegov dolazak je označio početak intenzivnog razvoja ovog kraja kao turističke destinacije. Tada su svi mediji izvještavali o njegovom dolasku, pa je Žanjic i cijela Luštica postala hit u tadašnjoj Jugoslaviji. Na Žanjicu je tada bio samo jedan restoran, ali su dubrovački Atlas i ostale agencije dovodili dnevno i do dvije hiljade gostiju. Treba istaći da tada nije bilo drumske povezanosti nego da su svi ti ljudi dolazili morskim putem. Takvo stanje bilo je sve do početka devedesetih kada je rat prekinuo dalji razvoj turizma.

Masline vrijedne kao zlato
Porodica Moric za goste organizuje prezentacije na kojima uz obilazak maslinjaka i starog mlina, degustiraju maslinovo ulje i upoznaju se sa njegovim ljekovitim, jestivim i kozmetičkim svojstvima. 
- Maslinovo ulje je hrana, začin, lijek, kozmetika. Ono je bilo i sredstvo plaćanja i robne razmjene. Litar ulja je vrijedio kao dva kilograma meda, pa je onaj ko je imao maslinovo ulje bio bogat čovjek. Tako je bilo dok je na selu postojala raznovrsnost proizvodnje. Da je sreće cijela Luštica bi i danas bila pokrivena maslinicima kao nekad. Danas ima oko 45 hiljada stabala, a sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka bilo ih je tri put više, kaže nam Moric i dodaje da bi uz rad i zalaganje mještana Luštica mogla doći do cifre od pola miliona stabala ovog plemenitog drveta. 
Moric zna da samo diverzifikovana ponuda donosi dugoročni benefit. Lako je iskopirati nečiju ideju i napraviti bolji hotel, kamp ili kupiti bolji vozni park. No, da biste napravili organsku proizvodnju maslina potrebna je barem decenija rada. Zbog toga se ljudi, nažalost, opredjeljuju za kratkoročno isplativija rješenja, ali koja su rizičnija na duži period. Glavni problem za to je nedostatak vizije i strpljenja da bi se do željenog cilja došlo. Takođe, velika prepreka je nedostatak preduzetničkog duha kod većine ljudi koji nemaju volje da započnu neki posao.

MORIC ZA GOSTE ORGANIZUJU PREZENTACIJE NA KOJIMA UZ OBILAZAK MASLINJAKA I STAROG MLINA, DEGUSTIRAJU MASLINOVO ULJE I UPOZNAJU SE SA NJEGOVIM LJEKOVITIM, JESTIVIM I KOZMETIČKIM SVOJSTVIMA

Nije lako, ali je lijepo
- Ljudi hoće da im je lako, a ne da im je lijepo. Meni nije lako, ali mi je lijepo, sa osmjehom priča Ilija i dodaje da bi angažovanjem ljudi za nekih pet godina mogli doći do cifre od 150 do 200 hiljada stabala tako da bi pored rasta proizvodnih kapaciteta Luštica postala i prvorazredna turistička atrakcija. 
Da Luštica ponovo postane veliki maslinjak kakav je bila, otvorili bi se i novi mlinovi. Stare kuće mogu se obnoviti i pretvoriti u mini hotele. Uz sve to bi buknula i proizvodnja hrane i domaća radinost pa bi svi imali koristi od tog privrednog buma. Različiti dodatni sadržaji upotpunili bi ponudu. Horizontalna i vertikalna razuđenost Luštice pogoduje mnogim aktivnostima od poljoprivrede i stočarstva, preko razvoja turizma i ugostiteljstva, do sportskih i rekreativnih. Na poluostrvu se nalazi dosta utvrđenja koje je gradila Austro-ugarska vojska, a tu su i sakralni objekti, ušuškana sela, vinogradi, maslinici i zaboravljene staze koje sve to povezuju. Neke od njih su revitalizirane, a u planu je obnavljanje ostalih. To otvara prostor za širenje ponude stranim i domaćim gostima koji dolaze da šetaju ili voze bicikla u prirodnom ambijentu.
- Mi pored maslina i ulja, nudimo gostima dodatne sadržaje kao što su rentiranje bicikala, kvadova, električnih bicikala… Da na Luštici ima još trideset ovakvih domaćinstava bilo bi sjajno. Zamislite da se pored nas koji se bavimo organskim uzgojem maslina aktiviraju i proizvođači sira, pršute, ribe, meda, vina, rakije, sokova i svega ostalog što su domaćinstva nekad spremala. Pa da tome još dodamo i autentičnu kućnu radinost, onda bi to bila potpuno zaokružena priča, smatra Ilija i dodaje da ne mogu svi da se bave uslužnim djelatnostima već neko mora i da proizvodi.

Lijepo kao u Italiji
U razgledanju konobe prekinula nas je grupa koja se vratila sa ture po poluostrvu. Oduševljeno su komentarisali ono što su vidjeli tog predivnog oktobarskog prijepodneva. Sa pažnjom su nakon toga odslušali Ilijinu priču i degustirali ulje iz porodične proizvodnje. U lozom zasjenčenoj terasi konobe Moric nakon toga kušali smo luštičke specijalitete masline, sireve, pršut, med, rakije od rogača i drveta jagode...
U grupi stranaca koji su tokom našeg boravka bili na imanju Morica bila je i Mariangela Nieddu, brend ambasador Small Luxury Hotels of the World. Italijanka sa Sardinije, već dvije decenije poslovno vezana za region Pijemonte, često poslovno putuje po svijetu. Naša joj se hrana mnogo dopala i, kako nam reče, uživala je u ljepoti Luštice i imanja Morica. Njeno pozitivno iskustvo dijelile su i njene prijateljice iz Rima i Milana koje su nam se kasnije pridružile u razgovoru. Kažu da ih ambijent podsjeća na pejzaže juga Italije, Sicilije i Sardinije. Posebno ih je fasciniralo to što su za kratko vrijeme imale potpuni ugođaj, od vožnje kvadovima i biciklima, preko posjete predivnim plažama do degustacije organskog ulja i domaće hrane. Ovo tako podsjeća na Italiju da se osjećamo kao da smo doma, kazale su nam, i dodale da se nadaju da će opet doći.

Organsko je najbolje
Porodica Moric insistira na isključivo organskoj proizvodnji, kako maslinovog ulja, tako i drugih kultura. Organska proizvodnja je zaokružen proces koji mora da se ispoštuje od početka do kraja. To zahtijeva ne samo marljiv rad u masliniku i mlinu, već i mnoštvo procedura koje treba ispoštovati i papirologije koja treba da prati svaki segment rada. To je jedan od razloga zašto nema više proizvođača organskog maslinovog ulja.
- Potražnja je velika i proizvođači dobrog ulja uspiju da plasiraju sve što proizvedu tako da ne žele da se dodatno zamaraju pratećim procedurama neophodnim za proces organske proizvodnje, kaže Moric.

Ukus i miris su bitni
Degustacija maslinovog ulja iliti senzorska analiza je metoda koja se koristi u cilju kontrole kvaliteta hrane. U pitanju je testiranje mirisa i ukusa, ali ne i boje jer boja maslinovog ulja ne utiče na njegov kvalitet. Na osnovu organoleptičke analize možemo da prepoznamo prava maslinova ulja i ona koja to nijesu. Naime, na tržištu se može naći dosta mješavina nastalih kombinovanjem maslinovog ulja sa jeftinijim uljima kao što su suncokretovo, lješnikovo i slična. 
- Svako ulje ima svoj senzorski profil. Ukus i miris su najbitnije osobine maslinovog ulja. 
Kada je u pitanju aroma, maslinovo ulje mora da ima tri ključne karakteristike: svježe, zeleno i voćno. U našem maslinovom ulju napravljenom od sorte žutice ima dvije osnovne arome: svježe pokošene trave i zelene jabuke. U pogledu ukusa ulje mora da bude gorko u ustima i pikantno u grlu. Pikantnost daje odgovor na dvije stvari: da li je ulje pravo (mora da pecka u grlu)  i da li je mlado. Za razliku od vina, maslinovo ulje protokom vremena ne dobija na cijeni i kvalitetu. Naprotiv, što je ulje mlađe to je bolje. Ulja starija od dvije godine se ne računaju u mlada ulja. Nijesu otrovna, ali nemaju više ona ljekovita svojstva, kaže Moric.

Želja maslinjak od tri hiljade stabala
Strpljivi su i namjeravaju da i ubuduće nastave sa radom koji je usmjeren na opštu dobrobit. Ilija se nada da će u narednih pet godina biti uspostavljena šira lokalna proizvodnja koja će davati mnogo više ulja, mlijeka i mesa, vina i ostalih domaćih proizvoda. 
- Sa mještanima imamo odličnu saradnju. Ima dosta mladih ljudi koji su započeli slične biznise, a neki namjeravaju da ga uskoro otpočnu. To nas raduje, jer samo širenjem baze proizvođača i uvođenjem novih usluga možemo računati na razvoj ovog kraja kao destinacije koja će privlačiti sve veći broj ljudi. Sve ovo je osnova da na toj proizvodnji ljudi ubrzo razviju i turistički aspekt, kao što smo mi uradili na našem imanju, kaže Moric i nada se da će jednog dana imati familijarni maslinjak sa tri hiljade stabala. 
Nova grupa gostiju je stigla pa im se porodica morala posvetiti. Zahvalili smo se na gostoprimstvu i nastavili našu šetnju selom Tići, posmatrajući okolinu nekim drugim očima. Nadamo se da će porodici Moric i dalje sve ići od ruke, a da će njihov primjer biti svjetionik nekim novim generacijama.