Turistička jesen crnogorskog turizma

I kolumne su kao domaći zadaci „jesen u mom sokaku…“, to jest selu, gradu… Štošta je aktuelno ove jeseni 2024. Sabiraju se rezultati glavne turističke sezone, ali ne koriste istu matematiku svi, mada bi jedan i jedan trebalo da su dva, ali… Kalkuliše se različitim formulama, i kalkulatorima. Matematika, to jest u ovom slučaju statistika, i nije glavni pokazatelj, ali rezultati nijesu dobri. Mada, ima tvrdnji da jesu. Cilj opravdava sredstva kažu, ja se ne slažem s tim, ali oni kojima je cilj da prikažu ljetnju turističku sezonu u Crnoj Gori kao uspješnu ne biraju sredstva da to imaginarno stanje i prikažu. Dokazi govore suprotno. Alarm se odavno oglasio, da se dozovemo k sebi, što bi rekli dok još imamo kome…
Turizam u Crnoj Gori je u trpnom stanju, koje se očigledno ne može istrpjeti. A na sve one činjenice koje znaju i oni koji ne vode brigu i nije ih briga za turizam. I neću ponavljati sve što ponavljamo mjesecima… Ponešto, kao na primjer saobraćajne gužve koje predugo traju. Tokom ljeta na graničnim su prelazima enormne gužve, posebno vikendima kada turisti dolaze ili odlaze iz Crne Gore, zakrčenost saobraćaja i dugo čekanje na trajekt… Da smo makar intenzivirali kampanje da se ugase motori. Jer vidite, dok je to kod nas najčešće samo priča, eventualno neke radionice… sve ostaje na priči. Turisti itekako imaju svijesti o karbonskom otisku kao i djelatnici u turističkoj privredi vodećih turističkih zemalja u svijetu. Oni cijene tu društveno odgovorne ekološki osviješćene destinacije i sve više njih zahtijeva informacije vezane za karbonski otisak u okviru ponuđenih turističkih aranžmana. Da, da, postoji i Niskokarbonski turizam. Karbonski neutralan turizam je grana turizma koja se razvija odnedavno, a koja je dopadljiva turistima koji žele da minimiziraju karbonski otisak svog putovanja.

Sve zemlje čija turistička ponuda predstavlja konkurenciju našoj, imaju znatno nižu stopu PDV-a

Svijet ide dalje, ali da bi se išlo dalje mora se imati osnovno, a mi kaskamo u najosnovnijim stvarima, one koje svaki turista, ma odakle dolazio podrazumijeva. Trebaju nam koraci od sedam milja da sustignemo sve što smo propustili, kako gradivo, tako i praksu… 

Upravo kao nekad zvana sad samozvana ekološka država, imamo šansu upravo u Niskokarbonskom turizmu, vratimo se ekologiji, bilo je dosta priče, ali samo priče, i opet sa nekim drugim namjerama, i šta, deponije su rasle, drveće se sjeklo i gorjelo… Ekološka slika – upravo ono na čemu nam turisti zamjeraju, više nego što gradimo usred sezone i što prolaze agonije u saobraćaju, i što smo daleka destinacija a ne bi trebali biti… Turisti ne praštaju smeće i nebrigu o prirodi zbog koje kod nas dolaze, a koje je toliko uočljivo da se bruka više ne može sakriti u krugu familije…
Evo u svijetu su hit eko hoteli. Odavno. Grade se hoteli i na okeanima, plutajući hoteli, potpuno ekološki izgrađeni i sa radom na strogim principima održivosti. Luksuz se redefinisao u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, savremeno doba donosi inovacije bez granica, potpuno redefinisanje dosadašnjeg poimanja luksuza. To je prećutno takmičenje, globalnog nivoa, dokle sežu granice ljudske kreativnosti i moći danas, ko ima najoriginalniji projekat i hotel… Gosti 21. vijeka doduše traže nešto više - vizije novog horizonta.

Turisti su aplikacijama zamijenili kartice i novac, mi još uvijek imamo situacije gdje gosta pitamo „imate li keš, ne radi nam aparat“ i slično.

Jaka je konkurencija, i ne spava. A gdje smo mi? Šta mi radimo?
Pričamo o ekologiji, zelenom turizmu, a svaki dan imamo goruće probleme deponija i šetanja sa smećem i raznoraznim otpadima po teritoriji Crne Gore, slavimo kad se preko nekih projekata dobiju kontejneri… kojih svakako nemamo dovoljno, a česte su lokacije velike površine preko kojih je intenzivan tranzit ljudi i vozila gdje se kilometrima ne može naći korpa za smeće… Mi smo opet na papočecima, ustvari, nijesu to ni prapočeci jer u prošlosti kad nije bilo kontejnera itd. ljudi su znali kako odlagati i gdje smeće i kako se zaštititi od zaraženih mrtvih životinja - živi kreč… Ali davno je to bilo, gdje smo sad. No sve je realno žabokrečina ispod koje ima svega kod nas.

I opet: a gdje smo mi na turističkoj mapi svijeta? Šta mi realno radimo u korist ili na štetu turizma? Evo, najavljene izmjene Zakona o PDV-u u Crnoj Gori, povećanje stope PDV-a na dodatu vrijednost na ugostiteljske usluge na 15%, koje je regulisano posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, mogu imati poguban uticaj na crnogorski turizam, mišljenja su predstavnici turističkog sektora. Oni smatraju da će povećanje PDV-a za smještaj značajno uticati na konkurentnost Crne Gore u poređenju s mediteranskim zemljama EU, gdje su ove stope PDV-a znatno niže (Hrvatska: 13%, Grčka: 13%, Italija: 10%, Španija: 10%, Portugal: 6%, Turska: 8%, Francuska: 10%, Albanija: 6%).

Predviđeno povećanje stope PDV-a na ugostiteljske usluge za preko 100% će izazvati neminovan rast cijena turističkih usluga i time će dugoročno uništiti konkurentnost naše turističke ponude - pogotovo uzimajući u obzir raznovrsnost i kvalitet turističkog proizvoda i ispravne fiskalne strategije zemalja u okruženju i na Mediteranu gdje turistička djelatnost značajno doprinosi BDP-u.

Turizam u Crnoj Gori je u trpnom stanju, koje se očigledno ne može istrpjeti

Predstavnici eminentnih turističkih objekata, rizorta… pokušali su upozoriti donosioce ove Odluke (Ministarstvo finansija Crne Gore) na posljedice po cjelokupni crnogorski turizam, i državu uopšte, ali bezuspješno… 

Sve zemlje čija turistička ponuda predstavlja konkurenciju našoj, imaju znatno nižu stopu PDV-a. U tim zemljama radi podsticaja ove značajne grane djelatnosti smanjili su poresko opterećenje, kako bi privukli i zadržali investitore i turističke djelatnike i time sačuvali granu privrede koja daje ogroman dio prihoda tim zemljama.
Kuda ovakve odluke u ovakvoj situaciji vode? Jako neprijatna jesen 2024. za turizam Crne Gore.

Kinezi ipak misle da za nas ima nade. Naučni tim sa Fujian Normal Univerziteta i Instituta za geologiju i geofiziku Kineske akademije nauka posjetio je Crnu Goru. Kineski naučnici oduševljeni prirodnim ljepotama, kulturnom baštinom i toplim gostoprimstvom Crne Gore, vide ogroman potencijal za saradnju u oblastima ekološkog inženjeringa, održivog turizma i zaštite životne sredine. Hoćemo li to iskoristiti?

Osim što naši građani sve više biraju domaće proizvode, primjećujemo da i turisti, sve više, dolaze zbog naše gastronomije i očekuju da probaju lokalne ukuse. Ali, i tu imamo ali…
Na primjer, pivo. Imamo nekoliko ozbiljnih kraft pivara. U svijetu se ta piva izuzetno cijene i turisti traže upravo lokalna kraft piva. Ali, kod nas uvijek nešto fali. Iz Udruženja kraft pivara Crne Gore čekaju sedam godina da ih neko iz Vlade pozove i da im da prijedloge šta treba uraditi za ozbiljan razvoj kraft pivarstva, za koji imamo potencijal što i njihove pivare dokazuju… Ali, alo čujemo li se?

Bogata jesen stigla, svega ima, cijene skočile u beznađe, zimnica (ako je ko bude spremao) biće skupa. I tikva je ove jeseni luksuz.