U planine, jer tamo nema zime, niti virusa

Iznenađujuća zimska turistička sezona:
U Kolašinu je popunjenost hotela, nakon popuštanja mjera, bila i do 100 odsto, dok su hotelski kapaciteti na Žabljaku tokom praznika iskorišćeni oko 80 odsto.

Durmitor

GRO GOSTIJU OVE GODINE ČINE GOSTI IZ CRNE GORE

Kada je na proljeće u svijetu proglašena pandemija virusa COVID-19, svi ekonomski eksperti i analitičari predvidjeli su krah turizma u 2020. godini. To se svakako desilo sa turističkom ljetnjom sezonom u gotovo cijelom svijetu, a isto nije zaobišlo ni Crnu Goru, koja je uspjela da spasi samo oko 10 odsto turističke sezone. 

Kako se prošla godina bližila kraju, u svijetu je ponovo porastao broj oboljelih. Epidemiološke mjere u Crnoj Gori postajale su sve oštrije i ponovo smo imali ograničenu slobodu ulaska u državu (uz negativan PCR test). Zbog toga su mnogi eksperti predviđali da će se isto desiti i sa zimskom sezonom. Međutim, dogodilo se nešto nenadano.

Kolašin 1600

SKI-CENTAR KOLAŠIN 1450 I SKI-CENTAR KOLAŠIN 1600 ZABILJEŽILI SU REKORDNU POSJEĆENOST OVE SEZONE, NAROČITO SKI-CENTAR KOLAŠIN 1600 KOJI JE POSJETILO OKO 30 000 TURISTA, A DANIMA VIKENDA ZABILJEŽENA JE POSJETA I DO 2 000 TURISTA NA DNEVNOM NIVOU

Zimska turistička sezona je u Crnoj Gori, za razliku od ljetnje, prilično neizvjesna jer zavisi isključivo od snijega. Dok je zbog mediteranske i kontinentalne klime prilično sigurno da ćemo svakog ljeta imati visoke temperature i lijepo vrijeme, sa druge strane nikada ne možemo znati da li će padati dovoljne količine snijega na našim planinama. Prošle godine se, na primjer, na našoj najvećoj planini – Durmitoru, čekao „dobar snijeg“ do februara, što znači da ljubitelji zimskih sportova i sniježne bjeline nijesu mogli da uživaju ni u ostalim zimskim centrima na znatno nižim nadmorskim visinama. Sa druge strane, zbog epidemiološke situacije i gotovo zatvorenih granica, nijesmo mogli da očekujemo inostrane turiste, već je zimski turizam morao da počiva na domaćim turistima.

Kolašin 1450

Ove zimske sezone, međutim, snijega je napadalo već na samom kraju prošle godine, kada su ljubitelji sniježnih čarolija ušli u jakne i skafandere, i sa skijama na ramenima i sankama u rukama zaprtili put naših planina – Durmitor, Vučje, Bjelasica, Hajla… To je bila prilika, koja se proteklih godina rijetko pružala, da naši građani novogodišnje praznike provedu u sniježnoj atmosferi. Iznenađujuće, Crnogorci su ovu priliku iskoristili u punom kapacitetu, što pokazuje i prilično dobra ostvarenost zimske sezone.
Takva situacija je u početku imala i negativnih posljedica koje su, kažu iz ski centara, otklonjene. Zbog velikih nameta snijega ski centri su često ostajali bez struje, dok je velika posjećenost izazivala velike saobraćajne gužve na ulazu u skijališta.

Ostvareno 60 odsto sezone
Prema podacima lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori je tokom januara mjeseca u prosjeku ostvaren promet od preko 60 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, saopštila je portparolka Nacionalne turističke organizacije (NTO) Nina Vukčević za magazin Caffe Montenegro.
Crnogorski zimski centri su, tvrde, zabilježili dobru posjećenost u januaru imajući u vidu vremenske prilike, stimulativne paket aranžmane, cijene na skijalištima, ali i činjenicu da je većina građana odlučila da, shodno aktuelnoj situaciji sa pandemijom koronavirusa, zimski odmor provede u svojoj zemlji.
„Izmjene epidemioloških mjera za suzbijanje aktuelnog korona virusa, naročito mogućnost odvijanja međugradskog saobraćaja u danima vikenda, kao i ukidanje PCR testova za strane državljane, umnogome su doprinijele i velikom interesovanju turista za zimske turističke centre u našoj zemlji, pa je samim tim zabilježen i značajan rast broja turista“, pojasnila je Vukčević.
U Kolašinu je popunjenost hotela, nakon popuštanja mjera, bila i do 100 odsto, dok su hotelski kapaciteti na Žabljaku tokom praznika iskorišćeni oko 80 odsto. Dobra posjeta zabilježena je i u privatnom smještaju, što je, kaže Vukčevićeva, uslovilo najbolje ostvarene rezultate u prijestonici crnogorskog zimskog turizma za poslednjih šest godina. Tradicionalno su najposjećenija skijališta u Kolašinu i Žabljaku, a dobru posjetu zabilježila su i skijališta Vučje u Nikšiću, Hajla u Rožajama i Lokve u Beranama. Ski-centar Kolašin 1450 i Ski-centar Kolašin 1600 zabilježili su rekordnu posjećenost ove sezone, naročito Ski-centar Kolašin 1600 koji je posjetilo oko 30 000 turista, a danima vikenda zabilježena je posjeta i do 2 000 turista na dnevnom nivou.
„Ono što nas posebno raduje i što uliva dodatnu dozu optimizma za naredni period, jesu vremenske prilike, koje su ove godine itekako povoljne, za razliku od prethodne. Dovoljno sniježnih padavina omogućilo je da sva skijališta budu u funkciji, ali i da turistički radnici makar djelimično nadoknade akumulirane gubitke iz prethodnih sezona“, kazala je Vukčević.

IZNENAĐUJUĆE DOBAR POČETAK ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE POKAZAO JE DA PRIVREDA MOŽE DA OPSTANE I OD MASOVNOG DOMAĆEG TURIZMA

Domaći turisti spasili sezonu
Nina Vukčević iz NTO ističe da je mnogo veća potražnja kada je riječ o domaćim turistima, koji proteklih godina nijesu činili toliko veliki udio u domaćoj zimskoj sezoni. 
Objašnjenje za toliko interesovanje leži u činjenici da je ograničen odlazak u zimske centre drugih država, ali i zbog duge izolacije u svojim domovima i straha od zaraze koja je cijeli svijet zaključala u četiri zida. Tokom osamdesetih u Jugoslaviji je bio slogan – „hajdemo u planine, jer tamo nema zime“(preuzet iz poznate pjesme Bijelog dugmeta). Upravo dio „nema zime“ je nelogičnost koja je ljude izvukla iz topline svojih domova. Ona ne znači da na planinama nije hladno, već je riječ o narodnom izrazu (na primjer – za njega nema zime) koji znači da su planine bezbjedne, nema opasnosti, straha… Iako će mnogi primijetiti da je takva tvrdnja daleko od istine, ipak je narodno vjerovanje da u planinama i prirodi postoji nešto magijsko zbog čega se čovjek najbolje i najsigurnije osjeća. Skijanje je, sa druge strane, i jedan od najbezbjednijih sportova sa aspekta mogućnosti prenošenja i zaraze virusima.
U Nacionalnoj turističkoj organizaciji tokom narednih mjeseci očekuju goste iz regiona, na prvom mjestu iz Albanije, a značajno interesovanje iskazuju i brojni turoperatori.
„Nakon odluke nadležnih zdravstvenih vlasti o ukidanju obaveznog testa na korona virus za strance pri ulasku u zemlju, došlo je do povećanja broja turista iz regiona, prevashodno iz Albanije. Zabilježen je i manji broj gostiju iz Ukrajine, Rusije, Bjelorusije, Turske i Srbije“, pojašnjava Vukčevićeva.
U Kolašinu se vikendima bilježi popunjenost i do 100 odsto u hotelima, a dominiraju gosti iz Albanije i domaći gosti, dok je radnim danima u boljim hotelima popunjeno oko 50 odsto kapaciteta. Kada je riječ o Žabljaku, trenutno je popunjeno polovina od ukupnog kapaciteta, a skijališta širom Crne Gore, naročito danima vikenda, bilježe rekordnu posjetu, uzimajući u obzir i značajan broj gostiju koji dolaze na dnevno skijanje.
U Nacionalnoj turističkoj organizaciji tvrde da su cijene u našim zimskim centrima mnogo povoljnije u odnosu na region, zbog čega vjeruju da će i to imati važnu ulogu u privlačenju turista u narednom periodu. 

Crnogorsko skijanje je počelo na Durmitoru
Netaknuta priroda, bogata gastronomska ponuda i mogućnost brojnih outdoor (na otvorenom) aktivnosti samo su neki od razloga zbog kojih naša zemlja iz godine u godinu gradi sve bolji imidž atraktivne zimske destinacije.
Uz kilometre staza namijenjenih svim uzrastima, sa dobrom opremljenošću i iskusnim instruktorima, gostima je na raspolaganju i veliki broj aktivnosti poput vožnje kvadovima, dnevne ili noćne šetnje na krpljama, nordijskog skijanja, kao i organizacija različitih timskih aktivnosti.
Crnogorska turistička ponuda, ove godine dodatno je obogaćena i kroz razvoj seoskog turizma i izgradnju eko i etno sela koja tokom zimskih mjeseci gostima nude skijaške aranžmane po pristupačnim cijenama, a koji podrazumijevaju autentičan doživljaj boravka u očuvanoj prirodi uz lokalnu kuhinju i domaće specijalitete. Tu je i raznovrsna ponuda nacionalnih parkova (NP) koji su poznati po svojoj netaknutoj prirodi i nude širok spektar mogućnosti za aktivan odmor. Na raspolaganju su svojevrsne turističke atrakcije kao što su zimsko jahanje konja, planinarske i pješačke ture, avanturistički parkovi, džip safari ture i markirane panoramske rute koje povezuju kulturne, prirodne i etno-gastronomske atrakcije, sa uređenim odmorištima i vidikovcima na najljepšim lokalitetima.

Skijalište Savin kuk

SKIJALIŠTE SAVIN KUK OD POČETKA SEZONE POSJETILO JE OKO 10.000 GOSTIJU, A IZ TURISTIČKOG CENTRA DURMITOR, KOJI RUKOVODI TIM SKIJALIŠTEM, KAŽU DA IMAJU VELIKI BROJ NAJAVA I ZA NAREDNI PERIOD

Kada je riječ o nacionalnim parkovima – NP Durmitor i Žabljak, kao prijestonica zimskog turizma, iako već nekoliko godina nije centralni, jeste vrlo važan zimski centar. Ako pitate stanovnike reći će da oni imaju najdužu tradiciju skijanja u Crnoj Gori, jer je kod njih, kako kažu, sve počelo.
Skijanje u Crnoj Gori je, pričaju Žabljačani, počelo krajem 19. vijeka i vezuje se za dolazak Norvežanina Fridriha Angela. Na Durmitoru su se skije pojavile malo kasnije i brzo postale neophodan rekvizit. Po mnogima - revolucionaran, jer su omogućile lakše kretanje i bacile u zasjenak krplje.
Durmitorci su brzo shvatili da skije mogu biti i podesno sredstvo za zabavu. Što brže sletjeti, što duže skočiti, bio je cilj, većinom samoukih, durmitorskih momaka između dva svjetska rata. Tek poneko je imao prave skijaške cipele i "fabrične skije". Većina ih je bila ručno napravljena od bukovih dasaka, diskretno savijenih vrhova, a umjesto vezova sa metalnim sajlama i oprugama bili su oni načinjeni od kože i opute.
Skijalište Savin kuk od početka sezone posjetilo je oko 10.000 gostiju, a iz Turističkog centra Durmitor, koji rukovodi tim skijalištem, kažu da imaju veliki broj najava i za naredni period. Na ski centru Savin kuk danas postoje tri privremena ugostiteljska objekta: nacionalni restoran ”Durmitorsko sijelo” sa bogatim tradicionalnim durmitorskim specijalitetima uz odabrana vina i dva kafića. Moguće je koristiti usluge ski škole, a za svakog posjetioca koji ne skija, osim ugostiteljskih objekata na Savinom kuku, tu je panoramska vožnja sa dvije dvosjedne žičare. Postoji i staza za hodanje na krpljama od skijališta “Savin kuk” do Crnog jezera, obilježenom stazom u dužini oko šest kilometara. Iz tog preduzeća za Caffe Montenegro kažu da, zbog aktuelne epidemiološke situacije, gro gostiju ove godine čine gosti iz Crne Gore.

I dalje pamte „nemogući“ skok desetogodišnjaka
Početkom šezdesetih je bilo sve više ljubitelja Durmitora. Lavinu turista je trebalo dočekati novim kapacitetima i ponudom. Uz punu podršku republičke vlasti, Žabljak tada investira u dvije ski - skakaonice i aerodrom na Jezerskom polju. Na Durmitoru je pored takmičenja u ski skokovima postojalo i takmičenje u skijanju, a Durmitorci su uvijek bili u vrhu jugoslovenskog skijanja.
U jednom isječku iz novina postoji vijest o ski skokovima na maloj skakaonici na Žabljaku, na kojoj su se 1965. godine takmičili omladinci. Nikome ni danas nije jasno kako je desetogodišnji Sreten Pejović u jednoj pauzi uspio da skoči. Skije, bukove daske duge oko metar, a skok dug 17 metara. Takmičenje je gledao partijski funkcioner Đoko Pajković, pripitao nekoga za dječakovo ime, i ubrzo ga darovao "triglavkama" (skijama), tada čuvenijim od "elana".

Kolašinska skijališta obaraju rekorde
U posljednjih nekoliko godina centar crnogorskog zimskog turizma preselio se sa Žabljaka u Kolašin. Razlog tome su velika ulaganja u mali grad na sjeveru – geografski najbliži glavnom gradu Podgorici. Sa druge strane, riječ je o pristupačnosti – bolji putevi, blizina aerodromu, ali i lokacija pored glavne magistrale Podgorica-Beograd. Mnogo veći bum turizma ovaj gradić doživjeće nakon izgradnje prve dionice autoputa Bar-Boljari, koja vodi upravo od Podgorice do Kolašina.

Kolašin 1450

U tom gradu postoje dva velika ski centra – Kolašin 1600 i Kolašin 1450. Preduzeće Skijališta Crne Gore upravlja velikim ski rizortom Kolašin 1600. Tamo je zimska turistička sezona otvorena još 22. 12. 2020. godine. Za mjesec dana je ovaj ski centar, kako kažu iz Skijališta Crne Gore za Caffe Montenegro, posjetilo oko 30.000 turista, koji su koristili usluge ski centra – skijanje, škole skijanja sa dječijim poligonom, restoran, kafe bar, sankališta i panoramske vožnje žičarom. 

„Samim tim u posmatranom periodu ski centar je posjetilo oko 900 turista na dnevnom nivou, dok je u istom periodu, na dnevnom nivou, u prosjeku usluge žičare koristilo oko 400 skijaša, odnosno prodato je ukupno 13.500 skijaških dana/ski pasova. Za dane vikenda, u zavisnosti od vremenskih prilika, usluge skijališta je koristilo do 900 skijaša na dnevnom nivou, a ukupna posjećenost ski centra je bila između 1500 – 2000 turista na dnevnom nivou“, saopštila je pomoćnica izvršnog direktora Neda Bokan.
Izvršna direktorica ski centra „Kolašin 1450“ Dijana Bulatović za Caffe Montenegro kaže da se zimska turistička sezona odvija bolje od očekivanog. 
„Količina sniježnog pokrivača kojeg ove zime nije manjkalo, privukla je veliki broj ljubitelja zimskih sportova, odnosno ljubitelja planine i u zimskom periodu. Zimska turistička sezona je otpočela 1. januara, i od tada se bilježi velika posjećenost našeg skijališta, kako domaćih gostiju iz svih krajeva Crne Gore koji su ove zime bili najbrojnji, tako i gostiju iz Srbije, Albanije, i Rusije. Naime, do sada je na skijalištu boravilo oko 14.000 skijaša, kao i veliki broj gostiju koji nijesu skijali, već uživali u prijatnom sniježnom okruženju terase restorana Jezerine, dok su se najmlađi sankali u podnožju skijališta“, ističe Bulatović.
Dobru posjećenost očekuju i u narednom periodu, naročito tokom vikenda „kada ljudi žele da iskoriste slobodno vrijeme za odmor na svježem planinskom vazduhu, kao i za uživanje u zimskim čarolijama koje prelijepa Bjelasica nudi“.

Ne znaju koliko će pandemija uticati na posjećenost
U Nacionalnoj turističkoj organizaciji tvrde da ih je aktuelni koronavirus više puta uvjerio u svoju nepredvidivost, zbog čega u ovom trenutku ne mogu predvidjeti njegov uticaj na dalji razvoj sezone. Međutim, ocjenjuju da je važno što interesovanje turoperatora sa emitivnih tržišta ne jenjava, kao ni želja turista za putovanjima. 
„Nesporno je da je pandemija uticala na posjećenost, naročito kada govorimo o stranim turistima, ali vjerujemo da ćemo tek na kraju sezone moći da realno sagledamo situaciju i sumiramo utiske. Svakako, najave za ostatak zimske sezone nam ulivaju blagi optimizam da ćemo ostvariti dobre rezultate koji će prevazići početna očekivanja crnogorske turističke privrede“, navela je portparolka Nina Vukčević.
Ni ski centri nemaju jasna očekivanja koliko će i da li će se smanjiti posjećenost zbog aktuelne pandemije. Jedino u ski centru Vučje očekuju smanjenje posjećenosti za oko 40 procenata.
Iz Skijališta Crne Gore ističu da skijaši kao i ostali konzumenti zimskih sportova upražnjavaju aktivnosti na otvorenom prostoru uz obavezno korišćenje sportske i zaštitne opreme koja pokriva sve kritične djelove tjela, na koji način je rizik od  transmisije virusa sveden na najmanju moguću mjeru. 
„Suočavajući se sa trenutnim okolnostima, Skijališta Crne Gore su preduzela sve mjere i aktivnosti na pružanju adekvatnog doprinosa u pobijeđivanju epidemije virusa korona i očuvanja zdravlja svih posjetilaca, u kom pravcu su uvedene dodatne i strožije procedure dezinfekcije i održavanja higijene... Očuvanje zdravlja svih posjetilaca na ski centru Kolašin 1600 kao i stečene reputacije kredibilnog i profesionalnog privrednog Društva za Skijališta Crne Gore predstavljaju imperativ“, saopštila je Neda Bokan.

Kolašin 1600 – prekretnica u zimskom turizmu
Ski centar Kolašin 1600 otvoren je početkom 2020. godine, a predstavnici Vlade Crne Gore tada su saopštili da njegovo otvaranje predstavlja „prekretnicu u razvoju turizma Sjevernog regiona Crne Gore“. Ski centar Kolašin 1600 izgrađen je po najsavremenijim svjetskim standardima, na njemu je implementirana najkvalitetnija oprema poznatih evropskih proizvođača. 

Kolašin 1600

Do samog ski centra je izgrađen pristupni put dužine 2,3 km, dok se u sastavu ski centra nalaze parking kapaciteta 300 vozila, objekat bazne stanice u kome su smješteni caffe bar i restoran (Troglava) kapaciteta 140 mjesta unutar restorana i 260 mjesta na gornjoj i donjoj terasi, skijašnica, ambulanta, ekonomske prostorije, javni toaleti, kao i garaža za ratrake, a nabavljena je i sva neophodna nužna oprema. U blizini objekta implementirana je šestosjedna isklopiva žičara njemačkog proizvođača, čija se izlazna tačka nalazi nadomak trećeg najvisočijeg vrha Bjelasice – Troglava (2.035 metara nadmorske visine). 
U prvoj fazi adaptacije ski centra uz žičaru K8 izgrađene su dvije skijaške staze ukupne dužine 4,5 kilometara, staza Jagančar dužine 2,8 kilometara koja je po kategorizaciji plava staza, i staza Vranjak dužine 1,75 kilometara koja je po kategorizaciji crvena staza. Na proljeće 2021. godine nastavljaju se radovi na izgradnji žičare K7 i 10 kilometara skijaških staza uz nju kojim će se objediniti ski centri Kolašin 1600 i Kolašin 1450. Objedinjeni ski centri Kolašin 1450 i Kolašin 1600 raspolagaće sa 45 kilometara skijaških staza, tri šestosjedne žičare, jednom dvosjednom žičarom, četiri ski lifta, dva restorana, dva kafe bara, tri ski rentala, poligonima za obuku dnevnih skijaša i školama skijanja.

NA PROLJEĆE 2021. GODINE NASTAVLJAJU SE RADOVI NA IZGRADNJI ŽIČARE K7 I 10 KILOMETARA SKIJAŠKIH STAZA UZ NJU KOJIM ĆE SE OBJEDINITI SKI CENTRI KOLAŠIN 1600 I KOLAŠIN 1450. OBJEDINJENI SKI CENTRI KOLAŠIN 1450 I KOLAŠIN 1600 RASPOLAGAĆE SA 45 KILOMETARA SKIJAŠKIH STAZA, TRI ŠESTOSJEDNE ŽIČARE, JEDNOM DVOSJEDNOM ŽIČAROM, ČETIRI SKI LIFTA, DVA RESTORANA, DVA KAFE BARA, TRI SKI RENTALA, POLIGONIMA ZA OBUKU DNEVNIH SKIJAŠA I ŠKOLAMA SKIJANJA

Restoran Troglava

Iz Skijališta Crne Gore kažu da u dosadašnjim kontaktima uspostavljenim sa turoperatorima iz regiona i Evrope bilježe izuzetnu zainteresovanost gostiju za posjetu Crnoj Gori, koja je već sada prepoznata kao elitna turistička destinacija. Nakon 11. januara primjetno je značajno povećanje broja turista iz regiona, a ocjenjuju da će se taj trend nastaviti do kraja zimske turističke sezone.

KADA JE RIJEČ O ROŽAJAMA – U SKI CENTRU NA HAJLI NAJKASNIJE JE POČELA ZIMSKA SEZONA – 17. JANUARA. VRIJEDI NAGLASITI DA JE SKIJALIŠTE “TURJAK“ 2017. GODINE PONOVO STAVLJENO U FUNKCIJU NAKON ŠTO JE 13 GODINA BILI ZAPUŠTENO I ZATVORENO

Vučje i Turjak – mali ali važni
Manji, ali veoma važni crnogorski zimski centri nalaze se u Nikšiću i u Rožajama. 
Ski centar Vučje se nalazi na padinama visoravni Krnovo. Udaljeno je 20 kilometara od Nikšića i nalazi se na nadmorskoj visini od 1.300 metara. 

Ski centar Vučje

Iz ski centra „Vučje“ za Caffe Montenegro kažu da je do sada kroz njihov hotel prošlo oko 500 ljudi na smještaju. Za naredni period ih, kako kažu, očekuje 80 odsto popunjenosti u hotelu.
U tom ski centru, pored skijanja i prijatnog ambijenta, kao i tradicionalne kuhinje u nacionalnom restoranu, nude i šetnju krpljama.
„Sve (je) popularnije nordijsko skijanje za koje ove godine po prvi put organizujemo skijaški maraton kako za aktivne takmičare u dužini od 21 kilometar, tako i za porodično takmičenje u dužini od tri kilometra“, saopštili su iz Ski centra Vučje.

Hajla

Ove godine su, kažu, isključivo domaći gosti, mahom sa Crnogorskog primorja, i pretežno je riječ o porodicama sa manjom djecom.
Kada je riječ o Rožajama – u ski centru na Hajli najkasnije je počela zimska sezona – 17. januara. Vrijedi naglasiti da je skijalište “Turjak“ 2017. godine ponovo stavljeno u funkciju nakon što je 13 godina bili zapušteno i zatvoreno. Uz inicijativu i sinhronizovano  djelovanje tadašnje lokalne zakonodavne i izvršne vlasti je uspjela animirati Vladu Crne Gore da odobri sredstva za ponovno pokretanje i stavljanje u funkciju veoma važnog turističkog potencijala za sjeveroistok Crne Gore. Kroz taj ski centar do sada je prošlo nekoliko stotina skijaša, mahom iz Rožaja i okolnih gradova.
Skijalište u Rožajama posjeduje jednu stazu dugu 1.019 metara i ski-lift tipa sidro. Na Turjaku postoji i škola skijanja, kroz koju tokom sezone prođe i po 400 djece, kazao je direktor skijališta Mirsad Kalač.

Turjak

“Ove godine smo se fokusirali na lokalne turiste i usmjerili se ka njihovim očekivanjima, a razlog tome je ograničavanje kretanja zbog pandemije COVID-19. Na skijalištu se pridržavaju svi epidemioloških mjera, tako da smo zadovoljni i posjetom i početkom turističke sezone”, kazao je Kalač.

Izgradnja budućeg ski centra Hajla i Štedim skijalista

Iznenađujuće dobar početak zimske turističke sezone pokazao je da privreda može da opstane i od masovnog domaćeg turizma. To ohrabruje nade da bi i ljetnja sezona, za koju su već počele pripreme, mogla biti jednako uspješna.