Ukrasna, začinska, ljekovita...

Konopljika /

Ljetujući po crnogorskom primorju divila sam se ljepotama prirode. Plavo more, plavo nebo, mediteranske biljke, suncem obasjana priroda. Sve je usklađeno sa ljepotom, a ja sam obično koristila avgust, taj najtopliji ljetnji mjesec. Sve je oko mene djelovalo čarobno ali ja posebno obožavam taj čudesni biljni svijet.

Prije mnogo godina za oko mi je zapela jedna posebna biljka, čarobnih plavih cvjetova i srebrenasto zelenih listova u obliku šake. Rasla je neprimjetno, kao divlja biljka u kanalu blizu puta.

Vitex agnus castus - divlji biber, konopljika, monaški biber samo su neka od imena ove biljke...

Lokalno stanovništvo je najčešće zove konopljika ili divlji biber. U manastirskim imanjima poznata je kao monaški ili kaluđerski biber.

Ne znajući tada mnogo o njoj, čudila sam se zašto raste na zapuštenim mjestima sa ostalim rastinjem i divljim biljkama. No, počela sam se interesovati za nju i došla sam do mnoštva podataka. Ova biljka je poznata od davnina i gajena je i prije tri hiljade godina, uglavnom na području Mediterana. I danas se intenzivnije gaji kao ukrasna, začinska ali i kao ljekovita biljka.

Konopljika je vrlo čest naziv koji je dobila zahvaljujući svom izgledu koji podsjeća na konoplju. Listovi imaju 5-7 zubatih djelova koji čine cjelinu sličnu listu konoplje. Drvo naraste od 1,5-4m visine i djeluje vrlo elegantno u obliku grma a može se kultivisati i u drugim oblicima, čak i u bonsai formi.

Porijeklo vodi sa Mediterana, raste na svim oblastima a posebno u Grčkoj, Maloj Aziji, Krimu a podnosi i oblasti sa blažom umjerenom klimom.

Cvjeta u julu i avgustu, sitnim cvjetovima grupisanim na dugim drškama u obliku klasa. Osim čarobne plave boje, postoje cvijetovi u roze nijansama ali ima i bijelih primjeraka. Kad procvjeta nastaju plodovi crvenkasto crne boje koji liče na zrna bibera. U čauri ima obično po četiri bobice i koriste se kao zamjena za biber.

Gajenje ove biljke posebno je vezano za srednji vijek, kad se najviše moglo vidjeti u manastirskim baštama. Monasi su ga gajili kao začinsku i ljekovitu biljku. Zvali su je i biljkom čednosti, zbog dejstva na hormone.

Kod manastirskog osoblja, bobice su se koristile i kao začin, za spravljanje tinktura, čajeva i sl. Zato se monaški biber koristi već hiljadama godina, kraseći ujedno i bašte manastira.

Konopljiki ili monaškom biberu odgovara toplija klima, koja prija njegovom nježnom lišću i mirisnoj teksturi. Voli stalno sunce ali podnosi i djelimičnu sjenku. Nije izbirljiv što se tiče zemljišta, te može da uspijeva i pored rijeka i obala, ali i u suvom podneblju.

Danas se intenzivnije gaji kao ukrasna, začinska ali i kao ljekovita biljka.

Ipak, gajene biljke izgledaju mnogo ljepše i bujnije i ponekad se vidi samo mnoštvo klasovitih i vretenastih krasnih cvjetova. Ponekad se listovi stidljivo provlače između mnoštva cvjetnih glavica.

Najčešće se razmnožava vegetativno putem otkinutih grančica u julu ili avgustu koje se ostavljaju u hladnim kutijama kako bi se ožilile. Meni to nije pošlo za rukom ali danas imamo gotove sadnice u rasadnicima što me je obradovalo. Obradovala me je i činjenica da se i kod nas ova biljka počela više gajiti, te danas ukrašava mnoge hotelske bašte, parkove i druge površine. Samo kad je vidim kao žbun pored puta sa samoniklim rastinjem nekako mi se čini da nije srećna. A možda i jeste jer to je njeno prirodno stanište.

Značaj konopljike (divlji biber) je zaista veliki. Biljka je poznata u medicini još iz doba Starih Grka. Za ljekove od konopljike se smatra da su bez alergena, veganski, vegetarijanski. Sadrže razna hemijska jedinjenja: flanoide, glikozide, eterična ulja, masna ulja i mnogo drugih korisnih elemenata koje koristi medicina za mnogobrojne tegobe. Proizvodi se koriste za liječenje ženskih bolesti, za bolove u grudima, za nervozu, glavobolju i brojne druge tegobe.

Ovo drvo koje mi je dugo bilo nepoznato, iako njegov značaj seže još od najstarijih vremena, danas konačno dobija značaj koji zaslužuje.

Danas se mnogo više gaji, uljepšavajući čarobnim cvjetovima mnoge vrtove pa čak i balkone, jer se može gajiti i u posudama. Mnogo je više rasprostranjeno što mi je posebno drago, jer to zaslužuje lakoćom gajenja i zaslugama u farmaciji, a ja ne znajući nekad davno za to, bila sam očarana njegovom pojavom, krasnim petoprsnim sivkastim listovima i plavim, roze i bijelim cvjetovima.

Kupite ga, nećete se pokajati, jer ga danas proizvode u svim rasadnicima, a cvjeta ljeti kad ne cvjeta baš puno drveća.