Umjetnost i priroda su istinski saveznici

SA IGOROM RAKČEVIĆEM, PREDSJEDNIKOM UDRUŽENJA LIKOVNIH UMJETNIKA CRNE GORE O LAB FESTU

Prvi LAB fest - Festival kulturne baštine, održan od 23-25. avgusta u ribarskom selu Karuč u Nacionalnom parku Skadarsko jezero na 16 km od Podgorice i 23 km od Cetinja pokazao je kako se afirmiše kulturna baština i jedan biodiverzitet kad se „slože“ umjetnost, kultura, turizam i gastronomija... LAB fest su organizovali NVO Zona kulture kroz partnerstvo sa Narodnim muzejom Crne Gore, AP Print i Udruženjem likovnih umjetnika Crne Gore sa čijim predsjednikom, Igorom Rakčevićem smo pričali o ideji, misiji, viziji, cilju i poenti cijele priče... LAB festa.

Igor Rakčević

C.M: Na kojoj osnovnoj premisi se temelji ideja LAB festa? Može li se ideja sublimirati u neki moto festivala?
Puni naziv projekta je Lakus Labeatis, odatle i zgodna izvedenica - Lab fest. Lakus Labeatis je davnašnji naziv Skadarskog jezera, datira iz gvozdenog doba i glasi – jezero Labeata, ilirskih prastanovnika tog područja.
Lab fest jeste svojevrsna platforma (LABoratorija) za istraživanje i afirmaciju kulturne baštine i posebno se tiče predmetnih oblasti: Umjetnost i kultura, Turizam i Gastronomija i kontekstualizovan je kroz program Kreativna Crna Gora kroz pripadnost metodološkom okviru kulturnog turizma: “kao važnog segmenta turističkog proizvoda, tim prije jer je kultura jedna od neophodnih pretpostavki daljeg razvoja turizma, a turizam je efikasan način njene valorizacije. Kultura, i sa nacionalnog i sa aspekta lokalne zajednice, predstavlja važno obilježje destinacije, a kroz turističku valorizaciju postaje i značajan zamajac društvenog i privrednog razvoja. Razvoj projekata kulturno – turističke kreativne scene podrazumijeva kreiranje kulturno-turističkog proizvoda, kroz interresorni pristup kao posebne turističke atrakcije, u cilju revitalizacije i valorizacije kulturnih dobara.”

C.M: Zašto je za događaj odabrana baš lokacija ribarskog sela na Skadarskom jezeru?
- Željeli smo obuhvatiti prvenstveno basen Skadarskog jezera, kao pozicije koja je od krucijalnog značaja za kulturnu baštinu i kulturni identitet Crne Gore. Konkretna ishodišna lokacija prvog izdanja festivala je Karuč, ribarsko selo u cetinjskoj opštini, koje se nalazi na 16 km od Podgorice i 23 km od Prijestonice. Predlažući startne lokacije i saobraćajne opcije, projekat disperzuje svoj fokus i na druga značajna mjesta u basenu Skadarskog jezera: Virpazar, Poseljane i Rijeku Crnojevića.  Karuč je prepoznat prvenstveno po uzornoj jezerskoj pejzažnoj pojavnosti, kao i po zimovniku Svetog Petra Cetinjskog. Vladičina kula na Karuču je kategorisana kao spomenik od velikog značaja i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture.
Na Karuču se već tri godine razvija inicijativa za promociju i razvoj kulturne i prirodne baštine i kulturnog turizma u okviru koje su do sada realizovani različiti projekti iz pomenutog konteksta.
Konkretna lokacija na Karuču, koja je u neposrednoj blizini Vladičine kule, je dominantno mjesto realizacije projektnih aktivnosti jer postoje, u dobroj mjeri, izgrađeni resursi sa uslovima za održavanje različitih programa.

Dogodine novi sadržaji na LAB festu
Organizatori LAB festa za iduću godinu namjeravaju raspisati međunarodni konkurs za učešće, ali i uvode programe za djecu i mlade kao i radionice za izradu originalnih suvenira. Radionice za djecu će predstavljati poseban segment festivala i one imaju za cilj da motivišu roditelje i djecu da borave u prirodi i prate procese koji se u njoj odvijaju. Djeca na radionicama treba da nauče osnovne i složenije pojmove vezane za nacionalnu baštinu i baštinu uopšte. Opšti ciljevi radionica će se vezati za
razvoj: osjećaja pripadanja timu, takmičarskog duha i umjetničkih sklonosti i vještina.
U okviru inicijative radionice za izradu originalnih suvenira će se ustanoviti i ponuditi niz polu-gotovih proizvoda koji će učesnici i posjetioci, uz pomoć umjetnika, moći da personifikuju različitim procesima: graviranjem, otiskivanjem, apliciranjem fotografija…

C.M: Koji je cilj Lab festa?
- Kroz uvjerenje da se crnogorska kultura promoviše savremenim umjetničkim djelima i procesima podjednako kao i kulturnim nasljeđem, Zona kulture je razvila koncepciju koja ima za cilj promociju, unaprijeđujući mogućnosti za boravak i djelovanje lokalnih i međunarodnih umjetnika.
Proizvod tih rezidencijalnih boravaka nas vodi ka drugom cilju, a to je formiranje svojevrsnog muzeja savremene umjetnosti na otvorenom. Sadržaj te narastajuće zbirke je usko vezan za kulturnu baštinu, tj. za njenu slobodnu i savremenu interpretaciju.

Učešće su uzeli umjetnici koji su svojim dosadašnjim angažmanom pokazali referentnost, ali i umjetnici koji su spremni na izazov novog, nekonvencionalnog prostora i kojima je prirodni ambijent stvaralački izazovan

C.M: Koji su konkretni benefiti festivala u takvoj promociji lokaliteta a i umjetnosti spolja gledano?
- Ova inicijativa ima za cilj da ukaže na mogućnosti razvoja i samoodrživosti basena Skadarskog jezera i gravitirajućih područja. Smatramo je važnom u kontekstu potrebe savremene prezentacije kulturne baštine i razvoja turističke ponude, motivacije ljudi da razviju sopstvene inicijative, te kao važan podstrek lokalnim proizvođačima i ponuđačima usluga. Ovo je neophodno kako bi se lakše pronašle mogućnosti neophodnog umrežavanja sličnih inicijativa u regionu i objedinjavanja u jedinstvenu ponudu.
Konkretnim projektom želimo da poboljšamo neophodnu infrastrukturu za smještaj i boravak turista i umjetnika, steknemo mogućnost za duže zadržavanje turista, uvedemo raznovrsnije servise i usluge i afirmišemo inicijativu.
Popularizacijom područja želimo da damo mogućnost lokalnoj zajednici da ponudi svoje proizvode i usluge i generalno poboljšamo ekonomiju mikro lokacije.
Lab fest i s njim skopčan projekat internacionalne umjetničke rezidencije na Karuču predstavljaju kulturnu industriju koja funkcionalizuje logičku vezu između savremenog umjetničkog angažmana i kulturne i prirodne baštine.

U okviru LAB festa je izvedena jedna od najigranijih predstava pozorišne trupe ATAK, “Pometnje pitomca Terlesa” Roberta Muzila

C.M: Kako su korespondirali umjetnost i priroda, umjetnici izmaknuti iz zatvorenih prostora, sala, ateljea... u kontekstu prirodnog i kulturnog ambijenta u kom su bili smješteni?
- Privilegovan je pojedinac koji ima priliku boraviti u ovom, skoro pa netaknutom, prirodnom biseru.
U sučeljavanju sa ovakvom prirodnom vrijednošću dolazi do promjene vizure. Bogatstvo, različitost i bujnost prirode nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Pojam komfora se relativizuje i prepušta mjesto istraživanju i hedoniji samog postojanja.
Umjetnost i ovakva priroda su istinski saveznici a bogati kulturni slojevi svjedoci ove veze.

Puni naziv projekta LAB festa je Lakus Labeatis, odatle i izvedenica - Lab fest. Lakus Labeatis je davnašnji naziv Skadarskog jezera, datira iz gvozdenog doba i glasi – jezero Labeata, ilirskih prastanovnika tog područja.

C.M: Kakva je bila interakcija posjetilaca sa našim i regionalnim likovnim umjetnicima i izložbe na otvorenom?
- Zanimljivo je to kako u ovakvim prirodnim ambijentima, pritom dovoljno osunčanim, brzo profunkcioniše ta mediteranska povezanost među ljudima. Interakcija je bila upravo željena, posjetioci su imali priliku da razgovaraju, druže se i sarađuju sa umjetnicima. Umjetnici su bili u prilici da upoznaju lokalne specifičnosti, čuju autentične priče i, kroz ovaj kontakt, bolje razumiju ljude i ambijent.

C.M: Kako je vršena selekcija učesnika festivala i koliko je rezidencijalno ukupno umjetnika uzelo učešće na ovogodišnjem Festivalu?
- Izbor umjetnika za prvo izdanje Lab festa je obavljen po pozivu. Učešće su uzeli umjetnici koji su svojim dosadašnjim angažmanom pokazali referentnost, ali i umjetnici koji su spremni na izazov novog, nekonvencionalnog prostora i kojima je prirodni ambijent stvaralački izazovan.
Svih 14 umjetnika, koliko ih je uzelo učešća na prvom Lab festu, su napravili sjajnu međusobnu interakciju, ali i sa ambijentom. Pored domaćih, učestvovali su i umjetnici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije što predstavlja dodatnu vrijednost ovog dešavanja, a utisci su izuzetni.

Goce Božurski, gost iz Sjevene Makedonije i učesnik likovne kolonije

Narodni muzej se kao partner pojavio sa izložbom „Velikani među vama“, reprodukcijama djela poznatih likovnih umjetnika iz svog fundusa

Modeli autorke dr Anastazija Miranović inspirisani epohom Petrovića i našim nacionalnim kostimom su nestvarno djelovali inpostirani u Zimovniku Sv. Petra Cetinjskog na Karuču Rad Sonje Đuranović

C.M: Koliko je trajala priprema festivala?
- Priprema je trajala oko šest mjeseci. U okviru tog vremena se dosta radilo na samoj infrastrukturi za smještaj i rad. U tom smislu nam je za iduću godinu taj dio posla pojednostavljen pa ćemo energiju dominantno koristiti za profilaciju programa i koncepcijsko dotjerivanje Festivala. Cilj nam je i da ustanovimo još nekoliko edukativnih i tematskih dešavanja, kao što je ovogodišnje obilježavanje Dana evropske baštine, kojeg, u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore, organizujemo na Karuču pod nazivom „Saturday night fever“. Događaj referiše na doba procvata evropske subkulture, 70’ i 80’ godine prošlog vijeka, što se ogleda u samom nazivu projekta (SATURDAY NIGHT FEVER, kultni film 70’).
Učesnici su stilizovani u maniru 70’ i 80’ godina prošlog vijeka. Na ovaj se način evocira evropska moda iz tog doba i njene refleksije na našu zemlju u skladu sa izjavom evropskog filozofa i pisca Lipoveckog: „Život je previše kratak da biste se tužno oblačili“.

C.M: Kako je izgledala ta „Gastronomska laboratorija“ - ta trilogija koja se čini neodvojivom: priroda, umjetnost i gastronomija podneblja mjesta dešavanja?
- Upravo tako, neodoljiva trilogija. Naš gastronomski potencijal s pravom treba tretirati kao dio kulturne baštine. Na Lab festu smo pokušali da prožmemo tradicinalne ukuse suvog krapa, marinirane ukljeve, pršuta, različitih autohtonih sireva sa ukusima i mirisima samoniklog bilja, ali i iskombinujemo sa suvim smokvama, pipunom, orasima, medom...
Razna integralna peciva su se kombinovala sa domaćim džemovima i svježim voćem a kušali su se i neki regionalni specijaliteti, kakva je dalmatinska Karbonara naprimjer.
Sve se to zalivalo vrhunskim vinima Plantaža i vinarije Mrkan i Rakčević a apetit su otvarali razni domaći likeri.
Pokazalo se da umjetnička kreativnost u stopu prati kreativnost u kužini, tako da je u toj oblasti vladao čisti pluralizam.
U svim svojim aktivnostima nastojimo se ponašati ekološki osviješćeno. Prostor, priroda, na kraju naša djeca zaslužuju takav tretman. Taj „zeleni“ trend je prisutan i u pripremi i serviranju hrane i pića. Umjesto korišćenja plastične ambalaže, radije smo gravirali jeftine staklene čaše i na taj način dobili autentični suvenir festivala.

Ekskurzija brodom na Žabljak Crnojevića

C.M: Da li ste zadovoljni kako je protekao ovogodišnji festival i da li već imate viziju narednog LAB festivala – ako će biti tradicionalan?
- Zadovoljstvo prvim Lab festom je veliko i iskreno. Realizovan je i trasiran jedan pionirski poduhvat uz sjajan povratni umpuls učesnika, posjetilaca i zainteresovane javnosti.
Veliki entuzijazam kojem ima da zahvalimo na uspjehu je dobio svoje opravdanje i on ne jenjava, nego se uvećava u očekivanju pripreme sljedećeg izdanja.
Naravno, zahvalnost moramo uputiti Ministarstvu kulture i Ministarstvu održivog razvoja i turizma koji su prepoznali potencijale ove manifestacije. Ne manje zadovoljstvo dijelimo i sa Narodnim muzejom Crne Gore koji je kroz model privatno – javnog partnerstva uzeo učešća u programu festivala, kao i sa nizom drugih partnerskih firmi i institucija.

Umjesto korišćenja plastične ambalaže, organizatori su gravirali jeftine staklene čaše i na taj način dobili autentični suvenir festivala i poslali zelenu poruku „stop plastici“