Vrijedne ruke bihorskih žena

Bihorski ćilim - nematerijalno kulturno dobro Crne Gore
Vjerni čuvari tradicionalne zanatske i umjetničke djelatnosti izrade – tkanja ćilima od vunene niti, su žene koje okuplja Udruženje „Vrijedne ruke“ iz Petnjice. One su 2003. godine na lokalitetu Kutnje brdo, na granici sela Lagatori i Trpezi, formirale mini-pogon u kom izrađuju rukotvorine od vune. Proces tkanja obavlja se ručno, na četiri razboja, od kojih je jedan star više od 100 godina.

Bihorski ćilim od 2016. nematerijalno kulturno dobro Crne Gore 
Smatra se da ćilimi potiču iz drugog ili trećeg vijeka prije nove ere sa prostora Kaspijskog jezera i armenijskih vrleti. Etnografi i etnolozi tvrde da su ga turski osvajači donijeli na naše prostore. Velika umjetnička vrijednost ćilima, njegovo višeslojno kulturološko značenje i originalnost svrstavaju ga među najznačajnijim kulturnim spomenicima nematerijalne svjetske baštine. Zbog specifične likovne strukture izučava se na čuvenim akademijama širom svijeta. Ono što je širom svijeta prepoznato i cijenjeno, kod nas je, nažalost, često marginalizovano. Običaji se mijenjaju, prilagođavaju se novim naraštajima i novom zemanu, pa polako i sigurno nestaju sa mape nacionalne kulturne baštine. Takvu situaciju je dijelio ćilim, koji je uprkos čvrstom korjenu u bihorskoj tradiciji, postao žrtva novih vremena. Svjedoci smo trenda u kojem se iz naših domova iznose vrijedni svjedoci prošlosti i prodaju za male pare. Tako su i mnogi ćilimi za sitan novac prodati ili su jednostavno bačeni u otpad, ustupivši mjesto običnim industrijskim tepisima i itisonima. Srećom, bihorski ćilim od 2016. vodi se kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. 

TEHNIKA IZRADE ĆILIMA SKRORO SE NIMALO NIJE PROMIJENILA OD KADA JE STIGLA NA OVE PROSTORE. LOKALNO STANOVNIŠTVO BAŠTINI VEĆ STOLJEĆIMA ĆILIMARSTVO KAO ZANAT, A VREMENOM JE ON POSTAO JEDNA OD SPECIFIČNOSTI BIHORSKOG KRAJA

Statusni simbol bihorskih familija
Tehnika izrade ćilima skroro se nimalo nije promijenila od kada je stigla na ove prostore. Lokalno stanovništvo baštini već stoljećima ćilimarstvo kao zanat, a vremenom je on postao jedna od specifičnosti bihorskog kraja. Uglavnom je to bio ženski zanat i proizvod. Tkale su ga darovite žene pa je, najčešće, od jednostavnog tkačkog proizvoda postajao umjetničko djelo. 
Ćilim je u prohujalim vremenima bio za svaku bihorsku familiju statusni simbol, nešto čime se svaka kuća u ovom kraju dičila. Vjerovali su ljudi i u njenu magijsku moć, pa su motivi na ćilimima trebali da kući i njenim žiteljima budu od hajra i nafake, da ih čuvaju od uroka i šejtana. Ćilimarstvo u Bihorskom kraju je bio i statusni simbol. U običajima vezanim  za smrt ćilim se poklanjao i kao prilog za zdravlje živim ili za pomen mrtvima. Ćilim je od pamtivijeka smatran simbolom ognjišta, porodične sloge i bogatstva, ali se čuvao i kao zaštitnik kuće i prenosio se sa koljena na koljeno.
Bihorski ćilim, od prije neku godinu nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, skoro je bio zaboravljen. Srećom, grupa entuzijastkinja iz ovog kraja odlučila je da ovo blago sačuva i udahne mu novi život. Udruženje „Vrijedne ruke“ Bihor iz Petnjice osnovano je 2003. godine u cilju očuvanja tradicije i okupljanja članstva radi oživljavanja zaboravljenih zanata i radinosti. Osnovna djelatnost udruženja je prikupljanje vune od lokalnih domaćinstava na organizovan način, njena obrada i izdrada gotovih proizvoda od vune, kao i suvenira. 
Cilj i glavni motiv postojanja udruženja je očuvanje tradicije i okupljanje preduzetnica i pojedinaca radi oživljavanja zaboravljenih zanata i radinosti. Proizvodi udruženja, rađeni od vune sa područja Bihora, su najljepši prikaz crnogorske kulturne baštine i folklora. Autentičnost koju nose izdvaja ih kao najljepše tradicionalne suvenire sa sjevera Crne Gore, a istovremeno i kao proizvode visoke upotrebne i umjetničke vrijednosti. Udruženje okuplja 160 članica i članova, a na njegovom čelu nalazi se Sabaheta Novalić. 

ĆILIM JE U PROHUJALIM VREMENIMA BIO ZA SVAKU BIHORSKU FAMILIJU STATUSNI SIMBOL, NEŠTO ČIME SE SVAKA KUĆA U OVOM KRAJU DIČILA

Čuvaju vještinu od zaborava
Ona kaže da se ćilimi i danas tkaju po posebnim pravilima starim vjekovima. Sam proces je veoma spor i potrebno je mnogo vremena da se iztka ćilim, onako kako se to radilo u davnim vremenima. Nekad su žene, sjedeći na niskim drvenim klupama tkale koristeći samo svoje prste na nitima vune razapetim na vertikalnim tkalačkim stativama. Zbog toga što se tka ručno, a geometrijska šara je kompleksna, jednoj tkalji treba desetak dana da završi kvadrat ćilima. Danas postoje savremeni električni razboji koji mnogo brže rade, ali oni nijesu atraktivni kao oni stari.
- Tkanje ćilima je porodična tradicija. Od sedme godine počela sam se baviti tkanjem ćilima. Ovaj zanat sam naučila od majke. Tada sam zaradila prvi novac kojeg ću se uvijek sjećati. Zaradila sam ga tako što sam tkala male tkanice, odnosno stazice, koje su se otkupljivale na našem terenu. Tada je vršen linijski otkup tih tkanica, jer smo od tog otkupljivača dobijali predivo i od tog prediva smo izrađivali tkanice-stazice. Od novca zarađenog tkanjem sebi sam kupovala knjige i sveske za školu i time olakšavala svojim roditeljima da ne brinu kako će me opremiti za školu. Majka me prvenstveno naučila tehnici tkanja koja nije baš tako laka, prisjeća se početaka tkačkog zanata Novalićeva i dodaje da rado prenosi umijeće na sve one koji za tako nešto pokažu interesovanje.

GEOMETRIJSKA ŠARA JE KOMPLEKSNA, JEDNOJ TKALJI TREBA DESETAK DANA DA ZAVRŠI KVADRAT ĆILIMA

Kreativna podrška je uvijek poželjna
Izrada bihorskog ćilima u Crnoj Gori predstavlja onaj dio nasljeđa koji je veoma upotrebljiv u savremenoj primijenjenoj umjetnosti, pogotovo u kontekstu obnove i čuvanja tradicionalnih zanata kao jednog od mehanizama razvoja kreativnih industrija. Bihorski ćilimi su jedan od fenomena tradicije ovih krajeva čiji resursi mogu da doprinesu ekonomskom i turističkom razvoju lokalne zajednice. Vrijedne Petnjičanke rade motive iz prošlih vremena, ali porudžbine primaju i od ljudi koji žele modernije motive. Novalić ističe da bi im dobro došao i neki mladi dizajner kako bi spojili tradicionalno i moderno zanastvo i time zaokružili i upotpunili svoju proizvodnju.
U ponudi su ručno čvorovani tepisi i ćilimi, prekrivači, jastuci, krpare, stolnjaci i heklani materijal, odjevni i predmeti za domaćinstvo. Iz ovog pogona izlaze različiti predmeti, od kojih su najpoznatiji čuveni ćilimi koji krase brojne domove i objekte ne samo u Crnoj Gori nego i širom Evrope. U odnosu na ukupan asortiman, najviše se proizvode ručno čvorovani tepisi i ćilimi. Proizvod koji predstavlja svojevrstan zaštitni znak NVO “Vrijedne ruke” je Bihorski ćilim – najljepši prikaz umijeća ženske vještine tkanja vunenim nitima koje su, prethodnim predenjem i bojenjem, specijalno pripremljene za tu namjenu. Njegova ljepota i osobenost ogleda se u snažnoj kombinaciji boja i tradicionalnoj kompoziciji kojom preovladavaju geometrijske kombinacije i motivi cvijetnih aranžmana, lisnih loznica, vijenca i drugih floralnih elemenata. Proces tkanja obavlja se ručno, a zbog kompleksnosti geometrijske šare tkalji je potrebno desetak dana da izatka jedan kvadratni metar ćilima.

ZA IZRADU BIHORSKOG ĆILIMA SE BIRA NAJFINIJA VUNA, A ZA BOJENJE SE KORISTE ISKLJUČIVO PRIRODNE BOJE

Udruženje „Vrijedne ruke“ kao dobar i ohrabrujući primjer značaja ženskog preduzetništva i angažmana žena iz manjih sredina koje na pravi način valorizuju svoje talente i vještine. Udruženje „Vrijedne ruke“ je nastalo u želji da se očuva tradicionalno žensko privređivanje na ovom području, koje je gotovo zaboravljeno. 
- Razmjena znanja i iskustava je veoma bitna kako bi se unaprijedili procesi i saznalo nešto novo. Prilikom posjete žena iz Švajcarske našem Udruženju one su radile na izradi tradicionalnih ćilima i na izradi ručno čvorovanih tepiha, a naše članice su od njih stekle nova znanja i iskustva na predenju vune od raznih životinja od kojih se izrađuju odjevni predmeti, kaže Novalić i ističe da ima priličan broj mladih djevojaka na području Bihora koje žele da nastave izradu Bihorskog ćilima i time produže tradiciju.

BIHORSKI ĆILIM JE PREPOZNATLJIV PO KOLORITU, KOMBINACIJI BOJA SA FLORALNIM I GEOMETRIJSKIM MOTIVIMA U TRADICIONALNOJ KOMPOZICIJI U POGLEDU ESTETIKE, UMJETNICKIH VRIJEDNOSTI I MOTIVA PERUNIKE, KRUŠKE, VIJENCA, CVJETNIH ARANŽMANA ILI BUKETA

Prodaja ide dobro
Koliko ne cijenimo vrijednosti koje imamo pokazuje činjenica da u svijetu postoje aukcijske kuće usko specijalizovane za prodaju starih ćilima, čije cijene dostižu nevjerovatne sume. Kustosi koji određuju cijenu ovih ćilima najčešće su istoričari umjetnosti i vrlo ih je malo u cijelom svijetu koji su sertifikovani za procjene.

Ćilimi se kod nas ne cijene kao nekad pa se njihov broj u posljednjih 50 godina drastično smanjio. U vremenu koje je pred nama treba zaokružiti priču koja će dovesti do ekonomske valorizacije bihorskog ćilima i obnove njegove proizvodnje, turističke promocije kao suvenira koji ima upotrebnu vrijednost, izgradnje kuće bihorskog ćilima u Petnjici, dalje promovisati bihorski ćilim i brendiranje Bihora i Petnjice kao destinacija za sve zaljubljenike u ćilime.
Bihorski ćilim je pronašao nove kupce kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Novalić smatra da je očuvanje drevne tradicije izuzetno važno i da se stvaraju uslovi za očuvanje ćilima koji su skoro prešli u zaborav.
- S obzirom kakvo nam vrijeme dolazi mišljenja smo da će Bihorski ćilim naći svoje kupce i da će se naći gotovo u svim domovima. Razlog tome je, između ostalog što je ćilim izrađen od čiste prirodne vune i što je sam po sebi prirodni izolator u mijenjanju godišnjih doba. Učestvovali smo na mnogim sajmovima gdje smo izlagali proizvode koji su plod naših ruku. Zato ne čudi što nas često posjećuju turisti koji se rado odluče da kupe neki naš proizvod, sa ponosom nam kazuje Novalić na kraju našeg razgovora.