Koliko napredujemo sa prognozama turističke sezone toliko nazadujemo oslanjajući se i dalje u 21. vijeku na faktore koji nijesu u domenu ljudske moći i koji su promjenjivi kao što je vremenska prognoza, za koju ni tri dana unaprijed ne može da se garantuje da je tačna. Dakle, ni naprijed ni nazad, više u rikverc svakako.
Opet smo u planinskim i ski centrima dočekali „spremni“ zimu, samo je snijeg trebao da padne na vrijeme, to jest kad nama odgovara. Snijeg već odavno ne pada baš kad ga očekujemo i želimo, i kad bi nam odgovaralo, ne pada kad je padao... i znamo da je to sve dio globalnog otopljavanja, promjene klime, itd., Itd.
Ali, kod nas se i dalje računa na faktor sreće i sa sezonom se igra rulet. Iako se ne razumijem u te igre na sreću, niti vjerujem u takvu sreću, valjda kad se loptica zaustavi na broj koji ste odabrali – dobitak je. To je kao klađenje – ni to ne shvatam, ali znam da je faktor sreće i odnos mogućnosti 1 na prema ko zna koliko da se uopšte dobije. Mogli smo, prije zime, organizovati klađenje na prognozu kad će snijeg pasti, možda bi neko pogodio. No, od loptica, tj. grudvi snijega nije bilo do januara ni pahulje. Zjapili su naši planinski centri prazni, skijališta takođe, neke zabave su dovodile ljude do tamo ali to nije nikako dovoljno. Nije samo razlog to što nemamo vještačkih osnježivača, razlog je što ne preduhitrimo snijeg i ne smislimo ponude koje bi dovele ljude na planinu pa iako snijega nema. Na primjer: programi mini festivala, pod obavezno staviti akcenat na ponudu outdoor sportova, „iznijeti“ pred turiste ponudu ruralnog turizma – sela oživjeti da seljani budu domaćini pa da se zimi naprave seoske fešte, maštovite i autentične, pa da svima bude lijepo i dobro...
Vještački osnježivači su skupi, vještački snijeg skup za održavanje ali o tom potom, ne crkni magarče do zelene trave, što bi rekli naši stari...
To što su skijališta puna od kad je pao snijeg... logično je, ljudi su željni snijega, mali broj je onih koji su imali para da idu da skijaju po vještačkim snjegovima Italije, Francuske... zanemarljiv uostalom i nebitan za ovu priču.
To što su skijališta puna od kad je pao snijeg... logično je, ljudi su željni snijega, mali broj je onih koji su imali para da idu da skijaju po vještačkim snjegovima Italije, Francuske... zanemarljiv uostalom i nebitan za ovu priču. Ali, i kad padne snijeg, imamo problema...
Ali, i kad padne snijeg, imamo problema, na Žabljaku na primjer, nema dovoljno visokokvalitetnih kategorija hotela koje potražuju turisti koji bi došli na skijanje i zimovanje...
Dakle, što nam zimska sezona „prihoduje“ odlično je, a to čemu smo se nadali... Nadanje, ludom radovanje.
A i kad se radi o statistici, i to kasni, o tome pišemo u izdanju časopisa, kako se to računa i kad i zašto kasne rezultati... Na primjer, ne možemo razmatrati samo oficijelne podatke u vezi kolektivnog smještaja za period januar-novembar 2022. godine, jer podaci u vezi privatnog smještaja biće dostupni tek sad u februaru 2023. godine... Ali, donosimo i trendove u turizmu i putovanjima iz svijeta, kao i ozbiljna predviđanja i prognoze o zahtjevima turista za 2023. godinu, naspram kojih su turističke destinacije već napravile ponude i nove sadržaje... Trendovi ne čekaju, a ni turisti... a opet, opreznost je neophodna u planovima jer tako diktira trenutno nestabilna ekonomsko politička situacija u svijetu...
Već je vrijeme da se misli o ljetu, da se osmisli ljetnja predsezona, ’ajde da vas vidimo...
A viđećemo uskoro – dolazi nam Beogradski sajam turizma, pa da vidimo ko se spremio i koliko.